Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g99 Jenuware pp. 16-18
  • Wan Kwin We i Waes i Mekem Rabis Plan Blong Wan Bisop i Foldaon

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Wan Kwin We i Waes i Mekem Rabis Plan Blong Wan Bisop i Foldaon
  • Wekap!—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wan Bisop We i Gat Rabis Plan
  • Oli Mekem Trabol Long Hem Wetem Rak
  • Wan Kwin We i Waes Mo i Gat Fasin Luksave
  • Oli Talemaot Se Oli Bin Agensem Ol Skul
    Wekap!—2000
  • Ol Man Blong Ridim Wekap! Oli Talem
    Wekap!—2000
Wekap!—1999
g99 Jenuware pp. 16-18

Wan Kwin We i Waes i Mekem Rabis Plan Blong Wan Bisop i Foldaon

Man blong Wekap! long saot Afrika i raetem stori ya

TAEM Catherine Parr, Kwin blong Engglan, i stap wetem ol gel fren blong hem, hem i harem se hem i sef. King Henry Eit i sik, mo ol wari blong wok blong hem, oli spolem helt blong hem. Kwin i stap toktok wetem wan fren, ale, wantaem nomo, wan woman we i holem wan pepa long han blong hem, i resis i kam long hem. Woman ya, we i sot win, i givim pepa ya long Catherine. From we kwin i luk se woman ya i wari tumas, hem i fraet lelebet blong tekem pepa ya. Maet wan haeman i mestem, nao pepa ya i foldaon klosap long rum blong kwin.a

Taem Catherine i ridim pepa ya, fes blong hem i jenis wantaem nomo. Fastaem, hem i no wantem bilivim, be nao hem i fraet bigwan. Pepa ya i talem olgeta poen agensem kwin from ol tijing we hem i stap folem we oli agensem tijing blong Katolik skul, mo king nao i saenem pepa ya. Kwin ya i krae bigwan mo klosap hem i foldaon, be ol fren blong hem oli holem hem. Hem i traem blong kwaetem tingting blong hem mo mekem se i klia, be hem i wari tumas. Ol gel fren blong hem oli sore long hem, ale oli givhan long hem blong go long bed blong hem.

Hem i ledaon, be hem i no save slip. Nao hem i tingting tumas long ol samting we i hapen stat long taem we hem i mared wetem King Henry Eit. Long taem ya Catherine i gat 31 yia. Hem i bin mared tu taem finis, be long tufala taem ya hem i kam wan wido. Nao hem i bin gat tingting blong mared long Thomas Seymour, we i wan naesfala man. Be king i gat wan narafala plan. Hem i askem long Catherine blong mared wetem hem. ?Catherine i save talem no? !No gat! Mared ya i wan bigfala jans blong hem, be bambae i karem fulap trabol tu i kam. Catherine i kam namba sikis waef blong king ya, long Julae 12, 1543.

Henry i no moa wan naesfala man mo wan man blong mekem spot. Hem i no moa save ron long hos. Taem hem i gat 52 yia, hem i fatfatgud, mo hem i stap harem nogud kwiktaem nomo. Hem i gat ol boela long leg blong hem mekem se, samtaem i no save wokbaot oli mas karem hem long wan jea.

Be, Catherine i yusum waes blong hem mo ol gudfala fasin blong hem blong mekem se mared blong tufala i wokgud. Hem i frengud wetem trifala pikinini we Henry i gat long ol faswan mared blong hem. Hem i traehad blong mekem hem i harem gud. Taem ol leg blong king oli soa tumas, Catherine i talem ol stori long hem blong jenisim tingting blong hem, plante taem hem i tokbaot skul. Catherine hem i givim pis long king long ol laswan yia blong laef blong hem.

Naoia, Catherine i tingtingbak long laef we hem i gat wetem king ya. ?Catherine i mekem wanem mastik? Hem i tingbaot miting ya we hem i gat wetem king i no longtaem i pas. Long naet ya, sam man we oli wok wetem king oli stap tu, mo i luk olsem se king i glad. Olsem oltaem, Catherine i bin askem sam kwestin long saed blong skul, we oli bin tokbaot bifo. King i kam kros lelebet mo i katem tok blong hem. Catherine i sek long samting ya, be hem i ting se sik blong king i mekem se hem i harem nogud. Long narafala taem king i glad long ol tok olsemia, mo i neva blokem intres we Catherine i gat long saed blong skul.

Catherine i traem rimemba hu i stap long miting ya. Hem i tingbaot bakegen mo bakegen long wan man—Stephen Gardiner, we i wan enemi blong Catherine.

Wan Bisop We i Gat Rabis Plan

Gardiner, i wan bisop blong Winjesta mo wan memba blong kaonsel blong king. Hem i wan man we tok blong hem i gat paoa, mo hem i agensem ol plan blong jenisim Katolik Jos. Hem i no laekem Catherine, from we Catherine i gat intres blong jenisim Katolik skul mo from we Catherine i gat paoa antap long king.

Thomas Cromwell, i wan long ol stamba man blong givim advaes long King Henry. Taem hem i mekem plan blong Gardiner i lusum wok olsem nambawan sekretari blong king, Gardiner i traem faenem wan rod blong givimbak long hem. Hem i joen long wan plan we i mekem se Cromwell i lusum wok blong hem mo i kasem panis blong ded. Gardiner i harem nogud tu, from we Henry i fogetem hem smol mo hem i makemaot Thomas Cranmer, we i no wan haeman, olsem Ajbisop blong Kantabari. Man ya i stap laekem ol Protestan. Laki nomo se, King Henry i blokem wan plan we Gardiner mo sam narafala man oli wokem agensem Cranmer.

Catherine mo ol gel fren blong hem, oli luksave se i gat bigfala denja i stap taem oli tingbaot wan narafala plan we Bisop Gardiner i bin wokem i no longtaem. Wan yangfala woman, nem blong hem Anne Askew, i no fraet blong sapotem ol plan blong jenisim Katolik Jos. Hem i kalabus, mo i stap wet blong oli kilim hem i ded from we hem i sapotem ol tijing we oli agensem Katolik skul. Be Gardiner i intres long hem from wan narafala risen. Hem i wantem pruvum se Anne i bin joengud wetem sam hae woman we oli wok blong king, long rod ya bambae hem i save faenem poen agensem kwin. Thomas Wriothesley, hem tu i wan memba blong kaonsel blong king, hem i wan fren blong Gardiner. Man ya i askem kwestin long Anne Askew.

Oli Mekem Trabol Long Hem Wetem Rak

Wriothesley i askem kwestin long Anne blong smoltaem, be hem i no kasem ansa we i save givim fol long hem. Nao, hem i askem blong oli fasem hem long rak,b nating se loa i talem se oli no gat raet blong yusum tul ya blong givim soa long wan woman. Taem oli luk se samting ya i no pulum woman ya blong toktok, Wriothesley mo wan narafala man blong kaonsel blong king, tufala ya tugeta oli tanem rak ya. Oli pulum bodi blong woman ya gogo klosap ol joen blong hem oli seraot, be woman ya i no talem wan tok long olgeta.

Taem Catherine i tingbaot olsem wanem Anne Askew i safa, hem i krae. Nao hem i harem wan man i kam insaed long rum blong hem. Wan long ol gel fren blong hem i kam mo hem i talem long hem we king i sanem dokta blong hem, Dr. Wendy, i kam blong luk Catherine. Dokta ya i kaen mo i talem long Catherine se king i intres long helt blong hem.

Dokta i talemaot long Catherine se king i bin tokbaot ol plan we oli wokem agensem kwin. King i bin askem long dokta blong i promes se bambae hem i no talemaot ol plan ya long narafala man. Nating se i olsem, Dr. Wendy i talem ful stori long Catherine—se afta we Catherine i livim king long naet ya, king i talem wan tok blong jik se, hem i glad we naoia we hem i olfala, “waef blong [hem] i tijim hem.”

Ale, Gardiner i luksave we wan rod i open blong mekem plan blong hem. Gardiner i talem long king se, kwin i protektem ol man we oli agensem bilif blong Katolik Jos, mo fasin ya i minim se king i no moa save trastem kwin, hem i putum wan denja long paoa blong king. Gardiner i talem se sipos hem i gat taem bambae hem i givim pruf long samting ya. King i kros mo i agri blong saenem wan pepa we i givim fol long Catherine.

Afta we Dr. Wendy i talem samting ya, hem i pulum Catherine blong go luk king kwiktaem, long taem we i stret blong mekem, mo askem king blong fogivim hem. Long rod ya nomo, Catherine i save blokem ol enemi blong hem, from we olgeta ya bambae oli no save spel gogo kasem taem we Catherine i go kalabus long Taoa blong London, mo oli gat naf pruf we i soemaot se bambae hem i ded.

Catherine i luksave se advaes ya i waes. Taswe let long wan naet, hem i harem se king i stap long rum blong hem. Hem i putum ol gudfala klos mo hem i talem bakegen mo bakegen ol samting we hem i wantem talem long king. Sista blong hem wetem wan fren blong hem, Misis Lane, oli go wetem hem.

Wan Kwin We i Waes Mo i Gat Fasin Luksave

King i stap sidaon mo hem i stap laf wetem sam man we oli wok wetem hem. Hem i welkamem waef blong hem wetem wan smael. Nao hem i jenisim toktok blong olgeta mo i stat tokbaot skul. Hem i askem long Catherine blong stretem sam poen we oli no klia. Kwiktaem nomo Catherine i luksave se hemia wan trap. Hem i traem givim beswan ansa we hem i no giaman.

Hem i talem se God i wokem woman biaen long man, taswe ol woman oli daon moa long man. Hem i gohed blong talem se: ‘God i mekem ol man oli defren olgeta long ol woman. Mo yu we yu hae, waes blong yu i nambawan mo mi mi daon moa long yu. Taswe, ?olsem wanem yu we yu hae, yu askem tingting blong mi long saed ya?’ Hem i luksave tu se king i olsem hed blong hem, jes afta long God.

King i ansa long hem se: ‘No gat. Yu yu wan tija blong tijim mifala i no blong mifala i tijim yu, i no blong mifala i lidim yu.’

Catherine i ansabak long hem i se: ‘Sipos yu we yu hae, yu ting olsem long mi, ating yu no save mi, from we oltaem mi gat tingting se i no stret mo i krangke sipos wan woman i wantem tekemaot wok blong tij we i blong masta mo hasban blong hem. I moa gud we woman i lanem samting from hasban blong hem mo we hasban i tijim woman.’ Catherine i gohed blong talem long king se, taem hem i tok wetem hem long saed long skul, i tru se samtaem hem i talem tingting blong hem, be hemia i no blong king i sapotem ol tingting blong hem. No gat. Hem i storeyan blong jenisim tingting blong king, we i safa from bodi blong hem.

King i talem se: ‘?Tok ya i rili tru, fren blong mi? ?Yu no gat rabis plan blong mekem? Ale, yumitu gudfala fren bakegen, i strong moa bitim bifo.’ King i sidaon yet, nao i askem Catherine blong kam long hem. Hem i holem Catherine mo i kisim hem. Hem i talem se, hem i glad moa blong harem nius ya i bitim we hem i harem nius se hem i kasem wan presen blong 20 milyan vatu. Biaen, oli toktok gud tugeta gogo king i letem Catherine i go, hemia samwe long medel naet finis.

Long nekis dei, king i wokbaot long garen blong hem, olsem we hem i stap mekem oltaem. Hem i stap wetem tu man we oli wok blong hem. Hem i askem long Catherine blong joenem hem, ale, kwin i kam wetem tri gel fren blong hem. Henry i no talem long Catherine se hemia nao stret taem we oli bin jusum fastaem blong putum hem long kalabus. King i no talem tu long Wriothesley, we i mas blokem Catherine, se hem i frengud bakegen finis wetem kwin. Taem oli stap gat gudtaem tugeta, Wriothesley i kam wetem 40 gad blong king blong blokem kwin ya wetem ol gel fren blong hem.

Henry i seraot long grup blong hem mo hem i singaot Wriothesley, man ya i bodaon fored long king. Olgeta we oli stap long grup blong king oli no save harem toktok blong king, be oli harem taem king i tok strong long Wriothesley se, ‘!Tu fes! Wael anamol! Krangke!’ Hem i talem long Wriothesley blong girap mo aot long ples ya.

Taem king i kambak, Catherine i traem daonem kros blong hem wetem kwaet tok. Catherine i toktok gud long saed long Wriothesley, hem i talem se nomata wanem samting we man ya i mekem be maet hem i no minim.

Nao king i ansa se: ‘Fren blong mi, yu mas bilivim mi, man ya i gat tu fes, taswe lego hem.’

From samting ya Catherine i stap sef, ol enemi blong hem oli no kilim hem, mo king i no moa frengud wetem bisop Gardiner. Yes, kwin ya i mekem se rabis plan blong bisop ya i foldaon. Plan ya i finis.c

[Futnot]

a Stori ya i kamaot long ol defren buk, olsem Foxe’s Book of Martyrs.

b “Hemia tul blong givim soa long bodi. Oli wokem long wud mo i gat ol ring we oli fasem long han mo leg blong wan man, nao oli pulum man ya gogo kasem we ol joen blong bun blong hem oli seraot.”—Oxford Advanced Learner’s Dictionary.

c Catherine Parr i laef longtaem moa i bitim Henry. Biaen, hem i maredem Thomas Seymour. Hem i ded long 1548, taem hem i gat 36 yia, jes afta we hem i bonem wan bebi. Gardiner, afta we hem i go long kalabus mo long Taoa blong London, hem i lusum wok blong bisop long 1550. Hem i kasem posisen blong hem bakegen long taem blong Katolik kwin Mary 1 long 1553, mo hem i ded long 1555.

[Tok blong pija long pej 17]

Kwin Catherine Parr

Bisop Stephen Gardiner

[Credit Line]

Detail of Catherine Parr: By courtesy of the National Portrait Gallery, London; Stephen Gardiner: National Trust Photographic Library/J. Whitaker

[Tok blong pija long pej 18]

Henry eit i tok strong long wriothesley long fored blong kwin

[Credit Line]

Portrait by Holbein, from the book The History of Protestantism (Vol. III)

[Foto Credit Line blong pija long pej 16]

Background on pages 16-18: From the book The Library of Historic Characters and Famous Events, Vol. VII, 1895

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem