Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g00 Julae pp. 11-13
  • ?Olsem Wanem Mi Save Toktok Wetem Ol Narafala?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Mi Save Toktok Wetem Ol Narafala?
  • Wekap!—2000
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Yu No Mas Daonem Yu Wan
  • Soem Intres Long Ol Narawan
  • Lav i Mas Pusum Yu
  • ?From Wanem Mi Faenem i Had Blong Fren Wetem Ol Narafala?
    Wekap!—2000
  • ?From Wanem Mi Mi Sem Olsemia?
    Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • ?Olsem Wanem Blong Winim Fasin Blong Sem?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • Kam Gud Moa Long Fasin Blong Storian
    Tiokratik Skul i Save Givhan Long Yu Long Wok Blong God
Luk Moa Samting
Wekap!—2000
g00 Julae pp. 11-13

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?Olsem Wanem Mi Save Toktok Wetem Ol Narafala?

“Mi neva bin toktok gud wetem eni man. Mi filim se bambae oli no glad, sipos mi talem wan samting. Mama blong mi i gat fasin blong sem, mo mi ting se hemia nao from wanem mi mi sem mak olsem hem.”—Artie.

?SAMTAEM yu yu wantem we yu no stap sem tumas—mo yu fren gud lelebet mo toktok wetem narafala? Haf we mifala i putum long narafala Wekap! bifo long hemia, i tokbaot se plante man oli gat fasin blong sem.a Taswe i no gat wan samting i rong long yu, sipos yu yu kwaet nomo, yu neva mekem fani, no yu no stap toktok tumas. Be fasin blong sem bitim mak i save kam wan bigfala problem. Ating fasin ya i save mekem se yu no moa harem gud tumas taem yu stap wetem ol fren blong yu. Mo tu, taem yu yu stap wanples wetem ol narafala blong mekem wan samting, maet i hadwok blong yu yu haremgud, no fasin blong yu wetem olgeta i narakaen.

Samtaem ol bigman tu oli traem blong winim fasin sem. Barryb i wan elda long Kristin kongregesen. Be i luk olsem se hem i no wantem toktok nating taem hem i stap insaed long wan grup. Hem i talemaot se: “Mi no harem se mi naf blong talem wan samting we i impoten.” Waef blong hem Dianne i gat sem problem. ?Wanem nao rod blong hem blong winim? Hem i talem se: “Mi laekem blong stap wetem ol man we oli toktok plante from we mi save se long wan storian, olgeta nomo bambae oli pulum mi blong toktok.” ?Be wanem nao sam rod blong yu wan yu save toktok moa?

Yu No Mas Daonem Yu Wan

Fastaem, maet yu nidim blong tinghae lelebet long yu wan. ?Olsem wanem long yu? ?Yu stap daonem yu wan oltaem wetem tingting ya se ol narafala bambae oli no save laekem yu, se yu no gat wan impoten samting nating blong tokbaot? Ol rong tingting olsemia, oli save blokem yu blong yu no moa toktok wetem ol narafala. Defren nao, Jisas i talem se: “Yu mas lavem ol man we oli stap raonabaot long yu, yu mekem i gud long olgeta, olsem we yu stap mekem i gud long yu.”—!I no blong lavem ol narafala mo blong no laekem yu wan! (Matiu 19:19) Taswe i stret nomo blong yu laekem yu wan, sipos yu no bitim mak long fasin ya. Samting ya i save givim strong tingting long yu blong yu save go storian wetem ol narafala.

Sipos yu faenem we tingting ya se yu yu nating nomo i stap mekem trabol long yu, maet bambae i givhan long yu blong ridim buk ya, Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok. (Inglis)c Long japta 12, buk ya i talem se: “?From Wanem Mi No Laekem Mi Wan?” Ol save ya bambae i halpem yu blong luksave we bambae ol narafala oli save intres long sam fasin blong yu, no long sam samting we yu save mekemgud, mo bambae oli tinghae long yu from. !Tingbaot we yu yu wan Kristin! Samting ya i soemaot se God i tingbaot yu olsem wan gudfala man. Nating se ol tingting blong yu i olsem wanem, Jisas i talem se: “I no gat man i save kam long mi, sipos Papa blong mi we i sanem mi mi kam, hem i no pulum hem i kam.”—Jon 6:44.

Soem Intres Long Ol Narawan

Ol Proveb 18:1 (NW ) i givim woning se: “Hemia we i stap hem wan oltaem bambae i tingbaot hem wan nomo; bambae hem i agens long ol waes ya we i save wok.” Yes, sipos yu stap yu wan nomo oltaem, bambae yu tingbaot yu wan tumas. Filipae i leftemap tingting blong yumi se ‘yumi evriwan i mas givgivhan long laef blong yumi. I nogud wan man i stap lukaot long laef blong hem wan nomo.’ Taem yu putum tingting blong yu i stap oltaem long ol intres blong ol narafala mo ol nid blong olgeta, bambae yu yu no stap tingbaot yu wan nomo oltaem. Taem yu kea moa long ol narafala, bambae samting ya i save pusum yu moa blong wantem save olgeta.

Wan eksampel, traem tingbaot Lidia. Woman ya, ol man oli save gud hem from fasin blong hem blong fren gud mo blong invaetem ol narafala i kam long haos blong hem. Baebol i talem long yumi se afta we hem i harem ol toktok blong aposol Pol mo hem i baptaes, hem i askem Pol mo ol fren blong hem se: “Sipos yufala i save se mi mi bilif tru long Masta blong yumi, i gud yufala i kam stap long haos blong mi.” (Ol Wok 16:11-15) Lidia i tekem jans ya blong fren moa wetem ol brata, nating se hem i wan niufala wan we i jes bilif—mo i tru se hem i kasem plante blesing from. Afta we Pol mo Saelas tufala i kam fri long kalabus, ?tufala i go stap wea? !Tufala i gobak stret long haos blong Lidia!—Ol Wok 16:35-40.

Long sem fasin, bambae yu faenem se plante oli glad long yu, from yu soem se yu intres long olgeta. ?Olsem wanem nao yu save statem blong mekem samting ya? Hemia sam advaes we i save givhan long yu.

● Yu no mas hareap tumas. Blong bambae yu save toktokgud wetem ol narafala, i no min se yu mas mekem flas blong toktok wetem olgeta man wantaem no joen long plante pati. No gat. I gud yu traehad blong toktok wetem wanwan man evri taem. Evri taem we yu kam long ol Kristin miting, yu save traem statem wan storian wetem wan man. Traem blong smael. Wokhad blong lukluk i go stret long man.

● Kam fri long fasin ya blong sem blong toktok. Maet yu askem se ‘?Olsem wanem blong mekem?’ Sipos yu rili soem intres long ol narafala, i no hadwok blong faenem wan samting blong tokbaot. Wan yangfala blong Spen we nem blong hem Jorge i talem se: “Taem mi askem ol narafala se, ‘?Olsem wanem, i oraet?’ no mi askem olgeta long saed blong wok blong olgeta, mi makemgud se fasin ya i givhan long mi blong save gud olgeta.” Wan yangfala we nem blong hem Fred i talem se: “Sipos yu no save wanem blong tokbaot, traem askem wan kwestin long man.” I tru, yu no wantem askem ol kwestin we yu bitim mak, gogo man i taed long yu. Sipos man i no wantem blong ansa long ol kwestin, traem tokbaot sam samting long saed blong yu wan long hem.

Mary, we i wan mama blong wan yangfala bitwin 13 kasem 19 yia, i talem se: “Mi mi faenem se beswan rod blong mekem ol man oli haremgud, hemia blong letem se oli tokbaot laef blong olgeta.” Yangfala Kate i ademap se: “I givhan blong talem wan gudfala samting long saed blong klos we oli werem no wan narafala samting bakegen. Yu mekem we oli filim se narafala i laekem olgeta.” Taem yu mekem olsem, yu mas soemaot se yu no giaman, mo blokem ol toktok blong leftemap narafala we oli no tru. (1 Tesalonaeka 2:5) Ol man bambae oli wantem blong harem ol tok we oli tru mo we i soem fasin kaen mo we i naes blong harem.—Ol Proveb 16:24.

● Lesingud. Baebol i talem se: “Yufala evriwan i mas rere oltaem blong lesin, be yufala i no mas hareap blong toktok.” (Jemes 1:19) Wan storian hem i wan samting we wan i toktok, finis narawan i toktok—hem i no olsem wan miusik we wan man nomo i singsing long fored blong ol narafala. !Taswe sipos yu yu stap sem blong toktok, maet samting ya bambae i save halpem yu blong lesin! Ol man oli glad long olgeta we oli lesin gud.

● Joen long storian. Taem yu kam naf finis blong toktok wetem wanwan man long wan storian, yu save mekem nekis samting: Hemia blong toktok taem yu stap insaed long wan grup. Bakegen, ol Kristin miting i stret ples we yu save tren long fasin ya. Samtaem isi rod blong save toktok long wan storian hemia blong joenem wanem we wan grup oli stap tokbaot finis. I tru, long taem ya yu nidim fasin luksave mo ol narafala gudfala fasin. Yu no mas pusum nus blong yu i go insaed long wan storian we i klia se grup i no wantem ol narafala blong harem. Be sipos i klia se wan grup i stap tokbaot wan samting we i no impoten tumas, traem joen long storian ya. Yu mas lukaot gud oltaem; i nogud yu traem blong spolem storian mo bos long storian. Traem lesin lelebet. Taem yu harem se i gud, maet bambae yu wantem talem sam samting.

● Yu no mas ting se yu mas kam stret gud olgeta. Samtaem ol yangfala oli wari tumas se bambae oli talem wan rong samting. Wan gel long Itali we nem blong hem Elisa i talem se: “Mi mi fraet oltaem se sipos mi talemaot wan samting, bambae i no stret nating.” Baebol i mekem yumi rimemba se yumi evriwan i no stret gud. Taswe yumi no naf blong talem wan toktok we i stret gud olgeta. (Rom 3:23; skelem wetem Jemes 3:2.) Elisa i talem se: “Mi luksave se olgeta oli fren blong mi ya. Taswe sipos mi talem wan samting we i rong, mi save se bambae oli no tingbaot tumas.”

● I gud yu save laf smol taem yu rong. I tru, yu save sem sipos yu talem wan samting we i no stret. Be Fred i talem se: “Sipos yu spel gud mo yu laf smol, bambae wanem we yu talem i pas, yu no moa tingbaot. Be sipos yu mekem wan smol mastik nomo we yu ting se hem i bigwan tumas, ale bambae tingting blong yu i trabol, yu harem nogud, no yu wari.”

● Holem longfala tingting. Maet bambae ol narafala oli no luksave se yu stap traehad olsem wanem. Sipos yu stap storian mo narafala i no moa toktok, i no min se man ya i no laekem yu mo yu tu yu no moa mas toktok. Nogat. Samtaem sam man oli no gat wan samting blong talem—no maet oli sem olsem yu. Long ol taem olsem ya, maet i givhan long olgeta sipos yu mekem se i isi blong oli save storian wetem yu.

● Traem blong toktok wetem ol bigman. Samtaem ol bigman, oli soem se oli sore long ol yangfala we oli sem. Samting ya i tru moa long saed blong ol Kristin bigman. Taswe yu no mas fraet blong storian wetem wan we i olfala moa long yu. Kate i talem se: “Mi mi harem gud taem mi stap wetem ol bigman from we mi save se ol bigman oli no save jajem mi, jikim mi, no mekem mi sem, we maet ol yangfala oli save mekem olsem.”

Lav i Mas Pusum Yu

Sam long ol tingting ya i save givhan. Be i no gat wan isi rod blong winim fasin sem. Mo rod ya blong winim fasin sem hem i no kamaot jes from we man i mekem sam teknik we i waes i wok long laef blong hem, nogat. Rod blong winim fasin sem hemia blong ‘lavem ol man we oli stap raonabaot long yumi, yumi mas mekem i gud long olgeta, olsem we yumi stap mekem i gud long yumi nomo.’ (Jemes 2:8) Yes, yu mas lanem blong kea long ol narafala—i tru moa long ol Kristin brata mo sista blong yu. (Galesia 6:10) Sipos yu gat trufala lav insaed long hat blong yu, bambae yu save winim fasin fraet mo fasin blong no sua gud long yu wan mo yu save toktok wetem ol narafala. Olsem we Jisas i talem se: “Taem man i tok, hem i stap talemaot ol samting we tingting blong hem i fulap long hem.”—Matiu 12:34.

Barry we yumi tokbaot long stat i talem se: “Taem mi save moa ol narafala man, i kam moa isi blong mi save toktok wetem olgeta.” Yes, bambae i isi long yu blong toktok wetem ol narafala sipos yu traehad moa oltaem blong toktok. Bambae yu faenem sam niufala fren mo yu harem se ol narafala oli glad long yu. !Long taem ya nao, bambae yu save se ol traehad we yu bin mekem oli karem frut!

[Futnot]

a Lukluk haf ya “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?From Wanem Mi Faenem i Had Blong Fren Wetem Ol Narafala?” we i stap long Wekap! blong Epril-Jun, 2000.

b Sam long ol nem i jenis.

c Wan buk we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., i wokem.

[Tok blong pija long pej 13]

!Tekem faswan step mo joen long ol storian!

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem