Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g02 Julae p. 31
  • Eg Blong Sugabag Wan Swit Meresin

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Eg Blong Sugabag Wan Swit Meresin
  • Wekap!—2002
  • Sem Samting
  • Waes i Moa Gud i Bitim Gol
    Kristin Wok Mo Laef—Buk Blong Miting-2016
Wekap!—2002
g02 Julae p. 31

Eg Blong Sugabag Wan Swit Meresin

SAM dokta we oli stadi long eg blong sugabag, oli glad tumas blong faenemaot se hem i wan strong meresin we i save kilim plante jem mo winim plante soa mo sik. Niuspepa blong Kanada, The Globe and Mail, i talem se: “Eg blong sugabag i no olsem plante meresin we ol man oli wokem blong faetem bebet mo jem. Taem ol bebet mo jem oli kam strong tumas, ol meresin ya oli no moa save mekem wok blong olgeta, be eg blong sugabag i save winim sam soa we i kamaot from ol bebet mo jem ya.”

?Wanem samting we eg blong sugabag i gat we i mekem se hem i wan gudfala meresin? Ansa i joen wetem fasin blong sugabag blong hivimap swit wota blong ol flaoa. Spet blong sugabag i gat wan samting long hem we oli kolem, glucose-oxidase. Samting ya i wok blong seraotem ol suga we i stap long swit wota blong flaoa. Wan samting we i kamaot from wok ya, hemia wan meresin (hydrogen peroxide) we man i bin yusum longtaem finis blong klinim mo fiksimap ol soa. Be taem oli putum meresin ya long wan soa, paoa blong hem i stap smoltaem nomo. Eg blong sugabag i defren. Ripot blong Globe i talem se: “Taem yumi putum eg blong sugabag long wan soa, wota blong bodi i meks wetem, nao i tekemaot sam asid long eg blong sugabag ya.” Ale from we i no moa gat plante asid long hem, glucose-oxidase i stat mekem wok blong hem. Suga we i stap insaed long eg blong sugabag i lus sloslo mo smosmol oltaem. From samting ya, hem i wokem naf hydrogen peroxide blong kilim ol jem long soa, be i no spolem ol gudfala skin raon long soa.

Globe i talem se i gat plante samting long saed blong eg blong sugabag we i save mekem soa i kamgud: “Taem yu kavremap soa wetem eg blong sugabag, hem i lukaotgud long skin from we i blokem wota blong hem i no lus, mo i mekem se wan strong skin i no kavremap soa. Eg blong sugabag i givhan long bodi blong mekem plante niu smosmol string blong blad, mo i wekemap ol sel blong oli wokem niufala skin.” Antap long hemia, i gat sam samting long eg blong sugabag we oli “mekem skin we i solap i godaon, mekem blad i ron gud long ol string, mo i blokem ‘wota blong soa i no ron.’ ”

Be ripot ya i givim wan woning tu i se: “Eg blong sugabag i no stret long evriwan.” Oli ting se sam eg blong sugabag (5 pesen) i gat wan nogud bebet long hem we i save posenem blad blong man. Sam grup olsem Health Canada’s Botulism Reference Service wetem sam grup we oli wok long saed blong helt blong ol pikinini, oli givim advaes se yumi no mas givim eg blong sugabag long wan pikinini we i no gat wan yia yet. ?From wanem? “Bel blong ol smosmol pikinini olsem i no wokem naf gudfala bebet yet blong faetem ol nogud bebet.”

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem