No Foldaon Long Trap Blong Plelaki
“Plelaki i no spolem helt blong mi, mo mi neva spenem evri mane blong mi long plei. Be mi mas talem se evri taem we mi plei wan gem blong lotri, mi stap jusum ol namba we long tingting blong mi oli ol laki namba.”—Linda.
PLANTE man we oli plelaki oli gat ol laki namba blong olgeta, no sam samting we oli holem from we oli ting se bambae i karem gudlak long olgeta. Maet olgeta ya, oli ting se oli no rili bilif strong long ol laki namba ya mo long gudlak we oli gat. Be yet, oli gohed blong holem ol laki namba olsem.
Sam man blong plelaki oli prea long God blong askem hem blong halpem olgeta blong winim plei we oli jusum. Be, long Baebol yumi faenem we God i tok agensem ol man we oli talem se oli stap wosipim hem, be long semtaem oli “stanemap wan tebol blong god blong Laki.” (Aesea 65:11, NW ) Yes, God i no laekem nating ol fasin we oli pulum ol man blong bilif long gudlak mo badlak. Plelaki i mekem samting ya nao, hem i pulum man blong putum tras blong olgeta long Laki.
Mo tu, plelaki i leftemap fasin blong lavem mane mo i pulum man blong i no sem nating long fasin ya. Long laef tede, bighaf blong ol man oli no moa tinghevi long God. Ale, mane nao i kam olsem wan god, mo plelaki hem i wan rod we man i folem blong wosip long hem. Ol man oli tingbaot ol bigbigfala kasino olsem we oli joshaos blong olgeta, mo tabu bilif we i lidim laef blong olgeta hemia se, fasin griri i gud. Sam man we oli stadi long fasin ya oli faenem se bighaf blong ol man we oli go long ol kasino, oli talem se oli go long ples ya, i no blong pleplei mo blong gat gudtaem nomo, be oli go blong winim “bigfala mane.” Be, Baebol i givim woning se: “Fasin blong laekem mane tumas, hem i stamba blong olgeta fasin nogud. Mo i gat sam man we oli strong blong folem fasin ya, nao oli gowe finis long fasin blong bilif. Mo oli stap mekem ol samting we olgeta tu oli harem nogud tumas from.”—1 Timoti 6:10.
Long 1 Korin 6:9, 10, Baebol i talem klia se: “Yufala i mas tingting gud long samting ya. Yufala i mas save se . . . man we i stap prea long ol narafala god . . . mo man we i wantem plante samting tumas . . . bambae oli no save go insaed samtaem long niufala wol ya we God i king long hem.” Fasin griri i moa nogud i bitim wan sik blong bodi; hem i wan sik long saed blong spirit we man i save ded from—be i gat rod blong winim sik ya.
Oli Kasem Paoa Blong Jenis
Kazushige, we yumi tokbaot hem fastaem, i tingtingbak i se: “Plante taem, mi traem blong stopem fasin blong mi blong plelaki. Mi luksave se fasin blong mi blong go wetem ol fren blong mi blong sakem mane long ol resis blong hos, i stap spolem famle blong mi. Klosap oltaem mi lusum mane we mi bin winim. Woman blong mi i bin putumgud mane i stap blong namba tu pikinini blong mitufala we bambae i bon. Be mi mi karem mane ya blong go plelaki wetem. Mo biaen mi stat yusum mane blong kampani we mi wok long hem, blong plelaki wetem. From samting ya, tingting blong mi long saed blong mi wan i godaon bigwan. Plante taem, woman blong mi i krae mo i plis long mi se mi mas stop blong plelaki, be mi no save stop nating.”
Biaen, Kazushige i stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova. Hem i se: “Moa we mi ridim Baebol, moa we mi bilif se i gat wan God i stap mo mi bilif se bambae mi harem gud tumas sipos mi lesin long hem. Mi mekemap tingting blong mi se, wetem paoa we God i stap givim, bambae mi mas stop blong plelaki. Nao mi sapraes tumas we mi naf blong stopem fasin ya, mo tu mi stat blong lukluk plelaki olsem wan samting we i nogud olgeta. Tede, taem mi tingbaot olsem wanem we plelaki i bin spolem famle blong mi, hat blong mi i soa. !Mi tangkiu bigwan long Jeova God from we hem i halpem mi blong aot long kalabus blong plelaki mo i halpem mi blong mekem ol samting we oli gat mining long laef!”—Hibrus 4:12.
John, we hem tu yumi bin tokbaot fastaem, i stat stadi Baebol. Hem i tingtingbak i se: “Stadi long Baebol i givhan long mi blong skelemgud ol samting we mi stap mekem long laef blong mi. Long taem ya nao, mi stat luksave olsem wanem plelaki i rili spolem mi mo famle blong mi. Mi stat luksave se plelaki i leftemap ol fasin olsem, fasin blong tingbaot mi wan mo fasin blong wantem tumas samting. Ol fasin ya nao we Jeova i no laekem. Taem mi gohed long stadi blong mi, mi stat blong laekem Jeova moa, mo samting ya nao i givim paoa long mi blong no moa plelaki. Bifo, mi stat blong plelaki from we mi wantem gat wan laef we i moagud. Be naoia we mi lego fasin ya blong plelaki mo mi hapi long wok blong Jeova, mi kasem samting ya we mi wantem.”
Linda, we hem i woman blong John, hem tu i tekem disisen blong stop blong plelaki. Hem i talem se: “I no isi. Be afta we mi mo hasban blong mi, mitufala i stat stadi long Baebol wetem ol Witnes blong Jeova, mi lanem blong putum tingting blong mi i stap long ol samting blong laef we oli moa impoten. Mi lanem blong laekem tumas ol samting we God i laekem, mo tu, mi lanem blong no laekem nating ol samting we hem i no laekem, olsem fasin ya blong wantem plante tumas samting. Naoia mi harem gud from we laef blong mi i gat mining, mo antap long hemia, mi no moa sot long mane.”—Ol Sam 97:10.
Sipos yu yu kam fren blong Jeova God, yu tu bambae yu save faenem paoa mo waes we yu nidim blong blokem trap ya blong plelaki. Taem yu mekem olsem, bambae yu no westem mane olbaot, bambae yu harem gud moa long yu wan, mo bambae yu no sik long saed blong spirit. Nao bambae yu glad blong luksave tru tok blong ol tok ya we Proveb 10:22 (NW ) i talem i se: “Blesing blong Jeova, hemia nao samting we i mekem man i rij. Mo hem i no givim soa wetem.”
[Tok blong makem poen long pej 11]
Fasin griri i moa nogud i bitim wan sik blong bodi, hem i wan sik long saed blong spirit we man i save ded from
[Bokis/Foto blong pija long pej 9]
Plelaki Mo Paoa Blong Rabis Spirit
Ol man long Duke University oli sanem wan ripot i go long National Gambling Impact Study Commission, mo long ripot ya oli soemaot se ol pablisiti we oli leftemap fasin blong plelaki oli leftemap tu ol fasin blong bilif long ol spirit paoa. Ripot ya i talem olsem: “Plante pablisiti [blong lotri] oli pulum man blong ronem mane . . . Be oli no pulum man blong wok strong moa mo traehad moa long wok blong hem, nogat. Oli pulum man blong bilif long ol majik samting, ol hop, drim mo bilif long gudlak mo badlak. Olgeta maneja blong lotri oli save gud se ol beswan kastoma blong olgeta, oli plei wetem wanem we oli bilif se i save karem gudlak, oli folem wanem we ol sta i talem, oli askem advaes long ol man blong talem fiuja, mo oli ridim ol spesel buk we oli givim lis blong ol laki namba we i laenap wetem nem blong man, dei blong yia, mo ol drim. Ol pablisiti ya oli no talem se enikaen namba nomo i save mekem man i win. Mo oli no talem se sipos wan man i jusum wan namba we plante man oli bilif long hem from we oli ting se namba ya i karem gudlak, bambae hem i save winim smol mane nomo from we fulap man oli win wantaem. Defren olgeta, ol pablisiti ya oli talem long ol man we oli plei se oli mas jusum (mo fasgud long) wan namba we i spesel long olgeta.”
[Tok blong pija long pej 10]
“Mi stat blong laekem Jeova moa, mo samting ya nao i givim paoa long mi blong no moa plelaki.”—John
“Naoia mi harem gud from we laef blong mi i gat mining, mo antap long hemia, mi no moa sot long mane.”—Linda
[Tok blong pija long pej 10]
“Mi sapraes tumas we mi naf blong stopem fasin ya, mo tu mi stat blong lukluk plelaki olsem wan samting we i nogud olgeta.”—Kazushige