Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g04 Jenuware pp. 5-7
  • ?Wanem i Stap Hapen Long Weta?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Wanem i Stap Hapen Long Weta?
  • Wekap!—2004
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Trabol We i Kamaot Taem Wol i Kam Hot
  • I Nidim Rod Blong Stretem Trabol Ya
  • ?Yumi Save Stopem Ol Samting We Oli Stap Spolem Wol Ya?
  • ?Wol Ya i Stap Long Denja?
    Wekap!—2008
  • Weta i Jenis—Fiuja Blong Yumi Mo Samting We Baebol i Talem
    Sam Moa Topik
  • ?Hemia Saen Se Trabol i Stap Kam?
    Wekap!—2008
  • ?Olsem Wanem Ol Man Oli Givhan Blong Mekem Ol Disasta Oli Kamaot?
    Wekap!—2005
Luk Moa Samting
Wekap!—2004
g04 Jenuware pp. 5-7

?Wanem i Stap Hapen Long Weta?

“Bigfala ren mo strong win we i stap spolem plante ples naoia, bambae oli kam antap moa yet.”​—THOMAS LOSTER, MAN WE I GAT BIGFALA SAVE LONG TRABOL WE WETA I MEKEM.

?I TRU se wan samting i rong long weta? Plante man oli ting se yes. Peter Werner, wan man blong talemaot weta long Institut blong Stadi long Weta long Potsdam, i talem se: “Long 50 yia we mifala i stadi long weta, mifala i luk we ol jenis long weta​—⁠long saed blong ren, bigfala wota we i ron, draetaem, mo ol bigfala win​—⁠oli fo taem antap long bifo.”

Plante man oli ting se narakaen weta ya i kamaot from we wol i stap kam hot moa​—⁠olsem greenhouse we i go krangke. Wan grup long Yunaeted Stet we i wok blong Protektem Wol, i eksplenem se: “Tok ya greenhouse i min se Wol i stap kam hot moa from we sam gas long win (olsem wota, carbon dioxide, nitrous oxide, mo methane) oli holem hot blong san. Sipos ol gas ya oli no stap, hot ya bambae i gobak antap mo Wol ya bambae i kam 33 digri moa kolkol.”

Plante man oli putum fol long man, se hem nao i stap mekem ol samting blong blokem hot blong san i stap klosap long wol ya. Wan stori long buk ya Earth Observatory, we U.S. National Aeronautics and Space Administration i putum long Intenet, i talem se: “Blong plante yia, ol faktri blong man mo ol trak we man i wokem, oli stap putum plante bilian tan blong ol gas blong greenhouse oli go long win . . . Plante sayentis oli fraet se gas ya blong greenhouse we i stap kam antap moa naoia, i stap holem rabis hot blong san, blong i no moa save go longwe long Wol. Hemia i min se, gas ya i blokem hot blong san i stap klosap long Wol, long sem fasin we glas blong trak i blokem hot blong san i stap insaed long trak, i no save kamaot bakegen.”

Samfala oli no agri long tingting ya, oli talem se ol man oli mekem smolhaf nomo blong ol gas blong greenhouse. Be, wan grup blong stadi long ol jenis long weta (IPCC), we sponsa blong hem hemia Ogenaesesen blong Talemaot Weta long Wol mo Program blong Yunaeted Nesen blong Lukaot long Wol, hem i mekem ripot ya: “Ol niufala samting we yumi faenemaot, oli soem klia se man nao i stamba blong bighaf blong trabol we i mekem wol i kam hot moa long ol 50 yia we i pas.”

Man blong stadi long weta, Pieter Tans, blong National Oceanic and Atmospheric Administration, i talem se: “Sipos mi mas talem wan namba blong soem trabol we man i mekem, ating bambae mi talem se bighaf (60 pesen) i fol blong man . . . mo smolhaf (40 pesen) i kamaot olsem nomo.”

Trabol We i Kamaot Taem Wol i Kam Hot

?Ale, wanem trabol i kamaot from gas blong greenhouse we i stap kam fulap long win? Naoia, klosap olgeta sayentis oli agri se wol ya i hot moa bitim bifo. ?Hem i hot olsem wanem? Ripot blong IPCC long yia 2001 i talem se: “Naoia graon i 0.4 no 0.8°C moa hot i bitim bifo long yia 1900.” Plante man blong stadi long bisnes ya, oli ting se nating we namba ya i smol, be hem i naf blong mekem weta i jenis bigwan.

I tru se, i gat plante samting oli joen blong mekem weta i jenis, mo ol sayentis oli no save talem stret wanem bambae i hapen taem wol i kam hot moa. Be, plante sayentis oli ting se bigfala ren we i foldaon long haf blong wol long not, wetem draetaem long Esia mo Afrika, mo El Niño we i stap kamaot moa naoia long Pasifik, olgeta samting ya oli stap hapen from we wol i stap kam hot moa.

I Nidim Rod Blong Stretem Trabol Ya

Olsem yumi luk finis, plante man oli ting se man nao i stamba blong trabol ya. Sipos i olsem, man i mas naf blong stretem trabol ya, ?no? Long plante ples, oli stanemap loa blong putum mak long ol doti smok we ol trak mo faktri oli save letem i go long win. I gud we oli traehad olsem, be sore tumas, ol loa ya oli no stretem trabol ya. !Doti smok we i stap long win i wan trabol long fulwol, taswe olgeta man blong wol oli mas joen blong stretem trabol ya! Long 1992, oli tokbaot bisnes ya long wan miting long Rio de Janeiro, nem blong miting ya Earth Summit. Ten yia biaen, long yia 2002, oli mekem wan miting bakegen long Johannesburg, Saot Afrika, Miting blong Fulwol Blong Tokbaot olsem wanem Man i save mekem Wol i Kam Antap Be i no Spolem Wol.” Samwe long 40,000 man oli kam long miting ya, samwe long 100 blong olgeta oli lida blong ol kantri.

Tufala miting ya oli givhan bigwan long ol sayentis blong oli gat wan tingting nomo long bisnes ya. Niuspepa blong Jemani, Der Tagesspiegel i eksplenem se: “[Long 1992], plante sayentis oli no ting se greenhouse i stap mekem trabol long yumi, be naoia olgeta evriwan oli agri long poen ya.” Nating se i olsem, wan minista long Jemani, nem blong hem Jürgen Trittin, we i wok blong lukaotgud long wol ya, i talem se oli no faenem wan rod yet blong stretem trabol ya. Hem i talem strong se: “Taswe, long miting ya long Johannesburg oli no mas toktok nomo, be oli mas tekem aksin tu.”

?Yumi Save Stopem Ol Samting We Oli Stap Spolem Wol Ya?

Wol ya we i stap kam hot moa, hemia wan nomo long ol trabol we man i fesem. Ating i isi blong talem se oli mas tekem aksin blong stretem trabol ya, be i no isi blong mekem samting ya. Wan Inglis woman we i stadi long ol anamol blong bus, nem blong hem Jane Goodall, i raetem se: “Naoia, yumi jes luksave se yumi stap spolem ol samting raonabaot long yumi, ale yumi stap yusum olgeta save mo paoa blong yumi blong traem faenem wan rod blong stretem trabol ya.” Be hem i givim woning ya se: “I no naf we hed blong yumi i fulap long save. Hat blong yumi tu i mas pusum yumi blong wantem stretem trabol ya.”

Traem tingbaot trabol ya bakegen, se wol i stap kam hot moa. Ol rod blong blokem doti i no go long win mo wota, oli sas, mo plante pua kantri oli no gat mane blong pem ol samting ya. Taswe, samfala we oli gat big save long bisnes ya, oli fraet se ol bigfala faktri bambae oli muvaot long ol rij kantri we oli putumap ol loa ya blong blokem doti. Bambae oli go wok long ol pua kantri we oli no gat ol loa ya, blong oli no nid blong spenem bigfala mane long saed ya. From samting ya, tingting blong ol lida blong wol i fasfas, nating we oli wantem stretem trabol ya. Sipos oli halpem kantri blong olgeta blong kam antap long saed blong mane, bambae oli spolem win mo wota blong wol. Be sipos oli lukaotgud long wol ya, bambae oli mekem kantri blong olgeta i kam pua.

Severn Cullis-Suzuki, wan man blong givim advaes long miting we oli mekem long Johannesburg, i talem se blong stretem trabol ya, wanwan man i mas tekem aksin. Hem i se: “I stap long yumi wanwan blong stretem trabol ya. Yumi no save wet long ol lida blong yumi. Yumi mas tingbaot wanem nao prapa wok blong yumi long saed ya, mo olsem wanem yumi save mekem wan jenis i kamaot.”

I stret nomo we ol wanwan man oli mas gat respek mo lukaotgud long ol samting raonabaot long olgeta. Be i no isi blong pulum ol man blong jenisim fasin blong laef blong olgeta. Tingbaot: Plante man oli agri se smok blong ol trak i wan samting we i stap mekem wol ya i kam hot moa. Taswe, maet wan man i gat tingting blong no moa yusum trak blong hem tumas, no blong no gat wan trak nating. Be i no isi blong folem tingting ya. I no longtaem i pas, Wolfgang Sachs, we i wok long Institut blong stadi long Weta, Wol mo San long Wuppertal, i talem se: “Ol ples we yumi go long olgeta evri dei (olsem ples blong wok, kindagaten, skul, mo stoa) oli no stap klosap long haos, mo oli no stap evriwan wanples. . . . Taswe, mi no save sakemaot trak blong mi, nating we mi wantem mekem olsem. Bighaf long ol man oli sem mak long mi, oli no gat narafala rod.”

Sam sayentis olsem Profesa Robert Dickinson long Institut blong stadi long Wol mo Win long Georgia, oli fraet se maet i let finis blong stretem trabol ya we wol i stap kam hot moa. !Dickinson i ting se, sipos naoia nomo yumi blokem olgeta doti we i stap go long win, trabol we man i mekem finis bambae i stap bitim 100 yia yet!

Yes, yumi luk se ol gavman mo ol man wanwan oli no naf blong stretem trabol ya. ?Ale, hu nao i naf? Stat long taem bifo olgeta, ol man oli lukluk i go long ol god blong olgeta blong stretem weta. Maet tingting blong olgeta i no stretgud, be fasin ya blong olgeta i soem wan stamba trutok: Yumi nidim help blong God blong stretem trabol ya.

[Tok blong makem poen long pej 7]

“Ol niufala samting we yumi faenemaot i soem klia se man nao i stamba blong bighaf blong trabol we i mekem wol i kam hot moa long ol 50 yia we i pas”

[Bokis blong pija long pej 6]

“?Wol We i Stap Kam Hot Moa i Save Spolem Helt Blong Man?”

Wan stori long niuspepa ya Scientific American i stanemap kwestin ya. Stori ya i talem se, from we wol i stap kam hot moa, “plante bigfala sik bambae oli kamaot, mo bambae oli kasem plante moa man.” Olsem nao, oli talem se, “long yia 2020, plante moa man bambae oli ded from we ples i hot bitim mak, ating long sam ples, namba blong olgeta bambae i tu taem antap long namba blong naoia.”

Samting we i haed moa, hemia wok we hot i mekem blong givim sik long man. “Ol sik we moskito i karem bambae oli kam antap moa,” from we “taem ples i hot, moskito i mekem moa pikinini mo i stikim moa man. . . . Taswe, taem wol i stap kam hot moa, maet ol moskito oli go long ol kantri we bifo oli kolkol tumas.”

Laswan samting, hemia trabol we bigfala ren mo draetaem i mekem​—⁠tugeta trabol ya i save mekem wota saplae i kam doti. Yes, i klia se yumi mas tinghevi long trabol ya we wol i stap kam hot moa.

[Tok blong pija long pej 7]

‘Greenhouse’ i holem hot blong san i stap klosap long wol, i no save gobak antap

[Credit Line]

NASA photo

[Tok blong pija long pej 7]

Ol man oli mekem gas blong ‘greenhouse’ i kam fulap, taem oli letem plante bilian tan blong doti smok i go long win

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem