Dring Bitim Mak—Wan Bigfala Trabol Long Laef Blong Ol Man
DRING i gat tu saed blong hem: hem i save givim glad mo i save mekem man i harem nogud. Baebol i talem se smol dring i save mekem man i glad. (Ol Sam 104:15) Be Baebol i givim woning tu, se man we i dring bitim mak i save spolem hem wan mo i save ded tu. Yes, dring i olsem wan posen snek we i kakae man, nao man i save ded from. (Ol Proveb 23:31, 32) I gud yumi tingbaot bigfala trabol we i save kamaot taem man i dring tumas.
Wan stori long niuspepa Le Monde i talem se: “Long Sarede, trak i sperem wan mama we i gat 25 yia blong hem wetem smol boe blong hem we i gat tu yia. . . . Yangfala woman ya we i gat bel sikis manis, hem i ded long Sande. Smol boe blong hem i kasem bigfala kil long hed blong hem, mo oli no save yet se bambae hem i laef no i ded. Man we i draevem trak ya hem i drong.” Sore blong talem, ol stori olsem oli stap kamaot oltaem nomo. Ating yu yu save wan man no woman we i karekil long wan aksiden we i kamaot from dring. Evri yia, plante taosen man oli ded no oli karekil long ol aksiden long trak we oli kamaot from dring.
Plante Man Oli Ded From
Long olgeta ples blong wol, namba blong ol man we oli ded from dring, i bigwan tumas. Long Franis, faswan samting we ol man oli ded from, hemia kansa, nambatu samting, hemia sik blong hat, mo namba tri samting hemia dring. Evri yia long Franis, samwe long 50,000 man oli ded from dring, maet dring i kilim olgeta stret no maet oli kasem wan sik from we oli dring tumas. Ripot blong Ministri blong Helt i talem se: “Hemia i olsem we tu no tri bigfala plen oli sperem graon evri wik long Franis, nao olgeta man long ol plen ya oli ded.”
Ol yangfala nao oli ded moa from dring. Long yia 2001, Wol Helt Ogenaesesen i talem se long saed blong ol man Yurop we oli gat 15 kasem 29 yia, plante moa oli ded from dring i bitim ol narafala samting. Oli ting se long sam kantri long Is Yurop, i no longtaem bambae 1 long evri 3 yangfala man oli ded from dring.
Faet Mo Seks
Dring i save mekem faet i kamaot. Man we i dring tumas, i no moa fraet blong mekem samting we i rong mo i no moa bos long ol fasin blong hem. Hem i no gat klia tingting, ale hem i save gat rong tingting long saed blong samting we narafala i mekem, nao i faetem hem.
Dring i mekem plante faet i kamaot insaed long famle, mo i stamba blong plante rabis fasin long saed blong seks. Long Franis, oli faenemaot se 2 long evri 3 man we oli stap long presin from we oli repem no spolem woman long saed blong seks, dring nao i pulum olgeta blong mekem trabol ya. Buk ya Polityka i talem se long olgeta woman long Polan we man blong olgeta i alkolik, 75 pesen blong olgeta, man blong olgeta i kilim olgeta. Samfala we oli stadi long bisnes ya, oli talem se: “Long ol olfala mo ol yangfala tu, dring i mekem se namba blong olgeta we oli save kilim narafala i ded i tu taem antap long namba blong ol man we oli no dring. Mo tu, taem wan long famle i dring tumas, famle ya i stap long moa denja, from we hemia we i dring i save kilim wan long olgeta i ded.”—Asosiesen blong Ol Dokta long Amerika, Kaonsel blong Ol Sayentis.
Mekem Trabol Long Laef Blong Ol Man
Ol man we oli stadi long bisnes ya, oli sapraes tumas taem oli kaontem hamas mane we dring i westem. Ol aksiden, sik, mo ded we i kamaot from dring, oli mekem se plante tumas mane i lus long ol meresin mo insurens blong ol man ya. Mo tu, ol man ya oli mestem plante dei blong wok, mekem se ol kampani oli no moa wokem fulap samting blong salem. Long kantri blong Aealan we i gat fo milian man, oli lusum wan handred taosen milian vatu evri yia from ol man we oli dring tumas. Niuspepa ya The Irish Times, i talem se mane ya “i save pem wan niufala hospital, wan stadium blong spot, mo wan niufala plen blong evri Minista long gavman evri yia.” Long yia 1998, niuspepa ya Mainichi Daily News, i talem se ol man Japan we oli dring tumas, oli mekem se kantri ya i westem “bitim 6 trilion yen [5.5 milian milian vatu] evri yia.” Wan ripot we Kongres blong Yunaeted Stet i kasem, i talem se: “Long yia 1998, Yunaeted Stet i lusum bitim 18 milian milian vatu from ol man we oli dring tumas, hemia samting olsem 63,800 vatu blong evri man, woman, mo pikinini long kantri ya.” ?Antap long mane we dring i westem, olsem wanem long ol narafala trabol we hem i mekem? Tingbaot olsem wanem ol famle oli harem nogud taem papa mama i seraot no wan long famle i ded from dring. Tingbaot ol yangfala we oli no save finisim edukesen blong olgeta mo kasem wan gudfala wok, from trabol we dring i mekem long famle.
I had blong luksave fulwan ol trabol we dring i save mekem long laef blong ol man. ?Olsem wanem long yu? ?Sipos yu yu stap dring tumas, yu ting se yu putum helt blong yu mo helt blong sam narafala long denja? Bambae yumi tokbaot kwestin ya long ol nekiswan pej.