Ol Yangfala Oli Askem . . .
?I Nidim Blong Mekem Wan Bigfala Mared?
“Gelfren blong mi Cindy, hem nao i givim tingting ya long mi se maet i moagud we mitufala i go mared long narafala ples, mo mitufala i no talemaot long olgeta fren mo famle blong mitufala. Afta we mitufala i toktok plante long saed ya, mitufala i luksave se mared olsem ya i moagud from we bambae i no tekem tumas taem mo wok blong rerem, mo bambae i no mekem mitufala i wari tumas.”—Allen.a
SIPOS yu yu naf blong mared mo yu stap fren wetem wan man no woman, maet yu laekem tingting ya blong mekem wan smol mared nomo. Maet samfala oli ting se i moagud blong ronwe mo go mared long wan narafala ples, we oli no talemaot long wan man nating, papa mama blong olgeta tu oli no save. ?Wanem ol rul we oli save halpem yu blong tekem stret desisen long saed ya?
?Wanem Faswan Impoten Samting Blong Tingbaot?
Long klosap evri kalja, i gat fasin ya blong mared, be wanwan kalja i gat prapa kastom blong olgeta blong mekem mared. Taem wan Kristin man mo wan Kristin woman tufala i plan blong mared, faswan impoten samting we tufala i mas tingbaot i no se mared blong tufala bambae i laenap wetem kastom blong tufala no nogat. (Rom 12:2) Faswan impoten samting we tufala i mas tingbaot, hemia se fasin fren blong tufala bifo mared i mas stap klin mo mared blong tufala i mas givim ona i go long Jeova God.—1 Korin 10:31.
From we mared i wan fasin we i givim ona long God, plante man mo woman oli no wantem haedem. Long plante kantri, ol man mo woman we oli Witnes blong Jeova oli mekem seremoni blong mared long Haos Kingdom long ples blong olgeta.b Afta long seremoni ya oli mekem lafet long wan narafala ples wetem ol famle mo fren blong olgeta. I no nid blong mekem wan lafet we i bigwan. Be i tru se blong rerem wan mared mo lafet tu, i save mekem man i wari mo maet i spenem plante mane tu. Long Yunaeted Stet, plante man oli spenem bigbigfala mane blong mekem lafet blong mared blong olgeta, olsem haf blong pei we oli kasem long wan yia.
Sam man mo woman we oli no wantem wari long tumas samting mo oli no wantem spenem bigfala mane, oli mekem desisen blong gat wan smol lafet blong mared nomo. Cindy i talem se: “Mitufala i talem long papa mama blong mitufala se bambae mitufala i no mekem mared olsem ol manples blong mifala oli mekem. Mitufala i wantem wan mared we i isi nomo mo i no sas tumas. Papa mama blong mi, tufala i kasem save long desisen blong mitufala mo tufala i luksave se bae i moa isi olsem. Tufala i sapotem gud mitufala.” Be papa mama blong Allen, we bambae i tekem Cindy, tufala i no kasem save from wanem Allen mo Cindy i wantem mared long wan fasin we i defren. Allen i talem se: “Tufala i ting se maet tufala i bin mekem wan samting we mitufala i no glad long hem, taswe mitufala i mekem desisen olsem. Be hemia i no tru nating, desisen blong mitufala i no stanap long risen ya.”
Maet papa mama blong yu tu, oli no glad sipos yu yu wantem mekem wan mared we i smol mo i isi. Maet tufala i wantem se plante plante man i kam serem glad blong yu long spesel dei ya. ?Olsem wanem nao sipos yu wantem ronwe i go long wan narafala ples blong mared from wan defren risen? Maet yu wantem ronwe from we yu save se famle blong yu i no wantem we yu yu mared.
Tingbaot Filing Blong Famle Blong Yu
Maet papa mama blong yu, tufala i no wantem we yu mared from we tufala i ting se yu yu yang tumas yet blong tekem bigfala desisen olsem. Maet tufala i wari se, taem yu kam bigman bambae tingting blong yu i jenis mo bambae yu no moa glad long woman no man we yu bin jusum. Sipos no, papa mama blong yu maet tufala i luksave se yu yu naf blong mared, be maet tufala i luk se hemia we yu yu jusum i gat sam fasin we oli no rili gud. Maet tufala i blokem yu stret blong yu no mared, from we man no woman ya we yu jusum i no gat sem bilif olsem yu.
Sipos papa mama blong yu, tufala i trufala Kristin, ating i gat gudfala risen from wanem tufala i wari long yu, mo i sua se ol risen ya oli stanap long Baebol. Taswe, i stret nomo we tufala i talemaot klia wanem wari we tufala i gat. Yes, sipos tufala i no tok stret long yu, Jeova bambae i ting se tufala i no stap mekemgud wok blong tufala, mo bambae hem i luk tufala olsem papa mama we i no gat lav. Sipos yu traem lesin long wanem we tufala i talem, samting ya i save givhan long yu.—Ol Proveb 13:1, 24.
Tingbaot pijatok ya: Taem yu pem wan klos, ating yu yu glad blong askem tingting blong wan fren blong yu, blong hem i talem sipos klos ya i luk naes long yu. Samtaem, maet samting we hem i talem i no stret long tingting blong yu, be nating. Yu yu wantem yet we trufala fren blong yu i talem stret long yu sipos wan klos i no stret long yu. Yu yu glad we hem i no giaman long yu from we samting ya i save halpem yu blong yu no westem mane blong yu. Ale, ating i moa impoten blong tingbaot tingting blong famle blong yu long saed blong patna we yu jusum blong mared wetem. I tru se, sipos yu no laekem wan klos, yu save givim long narafala man no yu save sakem, be Jeova i talem se taem yu mared, mared i blong olwe. (Matiu 19:5, 6) Sipos yu jusum wan patna we fasin blong hem i no laenap wetem fasin blong yu no i no gat tingting long saed blong spirit olsem yu, bambae mared blong yu i olsem wan klos we i no fit gud. (Jenesis 2:18; Ol Proveb 21:9) Mo from samting ya, maet bambae yu mestem janis blong kasem trufala glad.—Ol Proveb 5:18; 18:22.
I tru se sam papa mama oli agensem mared blong pikinini blong olgeta from we oli tingbaot olgeta wan nomo, maet oli wantem bos nomo long laef blong pikinini blong olgeta. Be bifo we yu yu talem se papa mama blong yu i olsem, ale yu ronwe i go haed blong mared, i gud yu traem jekemap sipos ol toktok we papa mama blong yu i talem agensem mared blong yu oli tru.
Sam Risen We i Mekem Se Yu Mas Lukaot
I klia se sam samting we yu laekem naoia, bambae yu no moa laekem taem yu kam bigman. Aposol Pol i raetem se: “Bifo, taem we mi mi pikinini yet, mi stap tok olsem pikinini, mi gat save olsem pikinini, mo tingting blong mi i tingting blong pikinini nomo. Be biaen, taem we mi kam man, mi livim ol fasin blong pikinini.” (1 Korin 13:11) Tru ya, ol fasin blong narafala we maet oli pulum tingting blong yu taem yu yangfala, ating bambae oli no moa pulum intres blong yu taem yu kam bigman. From samting ya nao, Baebol i talem se i moa waes blong wet gogo yu “pastru long yang taem” finis, bifo we yu tekem bigfala wok ya blong jusum wan patna blong mared. Yang taem, hemia taem we ol filing long saed blong seks oli strong tumas.—1 Korin 7:36, NW.
?Olsem wanem sipos papa mama blong yu i talem sam nogud toktok long saed blong hemia we yu wantem mared wetem? Papa mama blong yu, tufala i laef longtaem moa long yu, ating tufala i naf moa blong luksave samting we i gud mo samting we i nogud. (Hibrus 5:14) Taswe maet tufala i luk sam bigfala slak fasin blong gel no boe we yu yu wantem mared wetem, be yu yu no luksave samting ya. Tingbaot tok ya we waes man Solomon i raetem: “Oltaem, taem ol man oli harem fas man we i tok insaed long kot, oli ting se hem i stret nomo, be taem man we i stap tok agens long hem i stat askem kwestin long hem, olgeta oli stap tingting bakegen nao.” (Ol Proveb 18:17) Long sem fasin, maet gelfren no boefren blong yu i winim filing blong yu nao yu rili ting se hem i stret long yu. Be taem papa mama blong yu tufala i ‘askem kwestin long hem,’ maet tufala i makemaot sam samting we i gud yu tu yu tinghevi long hem.
Eksampol, maet tufala i tok strong long yu se Baebol i givim advaes long ol trufala Kristin se oli mas mared nomo long wan “man blong Masta.” (1 Korin 7:39) Maet yu no agri fulwan long toktok ya, from we yu yu save sam yangfala we oli bin mared wetem man we i no gat sem bilif, be naoia tufala evriwan i stap mekem wok blong Jeova we tufala i hapi. I tru se samting ya i save hapen samtaem, be i hapen long samfala nomo. Sipos yu yu mared wetem wan we i no gat sem bilif olsem yu, yu sakemaot ol rul blong Jeova, mo tu, yu putum yu wan long denja long saed blong spirit.—2 Korin 6:14.c
Wan Nogud Risen Blong Mared
Sam yangfala oli ronwe i go haed blong mared from we oli bin slip tugeta, nao oli harem se i moagud blong mared nomo wetem hemia we oli slip wetem, blong kwaetem tingting blong olgeta we i stap stikim olgeta. No maet gel i gat bel nao boe i ting se i moagud tufala i mared blong kavremap mastik blong tufala.
Sipos yu yu mared nomo blong kavremap wan sin, yu stap mekem wan narafala mastik antap long mastik ya we yu mekem finis. Solomon i givim woning ya se: “Sipos yu stap traem haedem ol sin blong yu, bambae yu no save win long laef blong yu. Be sipos yu tanem tingting blong yu, nao yu talemaot ol sin ya blong yu long Hae God, mo yu gowe long olgeta, hem bambae i gat sore long yu.” (Ol Proveb 28:13) Papa mo mama blong Solomon, hemia Deved mo Batseba. Tufala ya i lanem se i krangke nomo blong traem haedem nogud fasin. (2 Samuel 11:2–12:25) I nogud yu haedem sin blong yu. I moagud yu toktok wetem papa mama blong yu mo ol elda long kongregesen. I tru se i no isi blong mekem olsem. Bambae yu nidim strong tingting mo fasin no fraet. Be yu save sua se bambae Jeova i fogivim yu sipos yu rili tanem tingting blong yu from sin blong yu. (Aesea 1:18) Ale taem tingting blong yu i no moa stikim yu long fes blong Jeova, bambae yu naf moa blong mekem wan stret desisen long saed blong mared.
No Sore Long Jus We Yu Mekem
Allen i tingtingbak long mared blong hem i se: “I tru, desisen blong mitufala blong mekem wan smol mared, i karemaot plante wari long mitufala. Be mi sore nomo long wan samting, se mi no bin toktok klia inaf wetem famle blong mi blong talemaot long olgeta from wanem mitufala i jusum blong mekem olsem.”
Tru ya, man mo woman we tufala i naf blong mared, tufala nomo i mas mekem desisen ya se bambae tufala i gat wan bigfala mared no wan smol mared nomo. Be taem yu mas tekem ol desisen long saed blong mared, i gud yu tektaem, yu storian wetem famle blong yu, mo yu ‘lukluk gud long rod we bambae yu folem.’ Ale bambae yu no sore long jus we yu mekem.—Ol Proveb 14:15.
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim ol nem.
b Haos Kingdom i ples blong wosip blong ol Witnes blong Jeova mo i wan gudfala ples blong mekem mared. Seremoni blong mared i sot mo i soemaot wanem ol rul blong Baebol we oli save mekem mared i wokgud. I no gat man i pem blong mekem seremoni blong mared long Haos Kingdom.
c Blong kasem moa save long poen ya, ridim Wajtaoa blong Julae 1, 2004, pej 30 mo 31, mo Novemba 1, 1989, pej 18-22 (long Inglis mo Franis).
[Tok blong pija long pej 15]
Taem yu mas mekem ol desisen long saed blong mared, i gud yu storian wetem famle blong yu