Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Olsem Wanem Blong Stop Blong Givim Kil Long Mi Wan?
“Mi mi no naf blong kontrolem filing ya blong harem nogud. Be mi faenem wan samting we mi save kontrolem—hemia soa long bodi blong mi.”—Jennifer, 20.a
“Taem mi harem nogud, mi katem mi wan bakegen. Hemia i olsem rod blong mi blong krae. Biaen mi haremgud lelebet.”—Jessica, 17.
“Mi no moa katem mi blong tu wik nao. Hemia longtaem ya. Be mi no ting se mi save lego fasin ya olgeta.”—Jamie, 16.
JENNIFER, Jessica, mo Jamie, trifala i no save trifala, be i gat sam samting long saed blong trifala we oli sem mak. Trifala i stap harem nogud. Mo trifala i folem semfala rod blong traem winim filing ya blong harem nogud. Jennifer, Jessica, mo Jamie, trifala i faenem se taem trifala i givim kil long trifala bakegen, trifala i haremgud lelebet.b
Plante yangfala oli givim kil long olgeta bakegen. Maet fasin ya i narakaen long tingting blong yu. Niuspepa blong Kanada (National Post) i talem se fasin ya “i mekem ol papa mama oli fraet tumas, i mekem se ol advaesa [long skul] oli no moa save wanem blong talem, mo i traem waes mo save blong ol dokta.” Niuspepa ya i talem tu se fasin ya i save holem ol yangfala “i bitim olgeta narafala fasin we ol dokta oli save long olgeta.” ?Olsem wanem? ?Fasin ya i holem yu no wan famle blong yu? ?Sipos yes, yu save mekem wanem?
Fastaem, traem luksave from wanem yu harem se yu mas givim kil long yu wan. Yu no mas fogetem se i no prapa fasin blong yangfala blong katem hem wan. Klosap oltaem hemia rod we oli yusum blong winim filing blong harem nogud no wari. Taem oli givim kil long bodi blong olgeta, samting ya i tekemaot soa we oli harem long filing blong olgeta. Taswe, yu mas tingbaot se: ‘?Mi mi yusum fasin ya blong givim kil long mi wan blong givhan long mi olsem wanem? ?Mi stap tingbaot wanem, taem filing ya i kam strong se mi mas katem mi wan?’ ?Olsem wanem? ?I gat wan trabol long laef blong yu—maet long famle blong yu no wetem wan fren blong yu—we i stap mekem yu yu harem nogud?
Yu no mas fraet blong tingting long ol kwestin ya. Samting ya i save givhan long yu bigwan. Plante taem, hemia faswan samting we yu mas mekem blong stopem fasin ya blong givim kil long yu wan. Be i no naf blong save from wanem yu stap mekem fasin ya, yu mas mekem sam samting moa yet.
Talemaot Long Narafala
Sipos yu bin givim kil long yu wan, samting we i save halpem yu, hemia blong talemaot filing blong yu long wan fren we yu trastem hem. Wan proveb long Baebol i talem se: “Taem man i stap wari, fasin ya i stap mekem tingting blong hem i hevi, be gudfala tok blong fren blong hem i save leftemap tingting blong hem bakegen.” (Ol Proveb 12:25) Taem yu talemaot tingting blong yu long narafala, yu mekem rod blong kasem advaes we i save leftemap tingting blong yu mo mekem yu yu haremgud bakegen.—Ol Proveb 25:11.
?Yu save toktok wetem hu? I gud blong jusum wan man no woman we hem i olfala moa long yu, we i soemaot se hem i waes, we i bigman long tingting blong hem, mo we i gat sore. Ol Kristin oli save toktok wetem ol elda long kongregesen. Olgeta ya oli “olsem strong sefples we man i save go haed long hem blong ronwe long hariken, no gudfala ples we i drae, we man i save go haed long hem blong ronwe long big ren. Bambae oli olsem reva we i ron, i pastru long ples we i drae olgeta, no sed blong bigfala ston, we i stanap hem wan long ples we i no gat tri long hem.”—Aesea 32:2.
Maet yu harem se yu fraet blong talemaot samting ya we yu stap haedem. Maet yu gat sem filing olsem Sara we i talem se: “Fastaem, mi faenem i had blong trastem narafala. Mi ting se taem ol narafala oli rili save mi mo save fasin ya we mi stap mekem, bambae oli no moa laekem mi, bambae oli ronwe long mi.” Be taem Sara i talemaot trabol blong hem long narafala, hem i luksave se tok blong Baebol long Ol Proveb 18:24 i tru. Vas ya i talem se: “Samfala [fren] oli save mekem i gud moa long yu, i winim ol brata blong yu.” Sara i talem se: “Ol Kristin we mi toktok wetem olgeta oli bigman long tingting blong olgeta, taswe oli no daonem mi, nomata wanem samting mi talem long saed blong ol kil we mi bin givim long mi wan. Long defren fasin, oli givim ol gudfala advaes long mi. Oli pulum tingting blong mi i go long ol tok blong Baebol, mo taem tingting blong mi i foldaon mo mi harem se mi nogud nating, oli tektaem blong leftemap tingting blong mi.”
I gud yu tu yu toktok wetem narafala long saed blong problem ya we yu stap givim kil long yu wan. Sipos yu harem se yu no naf blong toktok stret long fes blong narafala, yu save raetem leta no toktok long telefon. Taem yu talemaot trabol ya long narafala, hemia wan gudfala samting we i save givhan long yu blong lego fasin ya. Jennifer i talem se: “Samting we i impoten long mi, i blong save se i gat samfala we oli rili kea long mi, mo se mi save toktok long olgeta taem mi harem nogud.”c
Prea i Impoten
Donna i no moa save wanem blong mekem. Hem i harem se hem i nidim God blong givhan long hem. Be hem i ting se God i no glad long hem, mo i no save givhan long hem sipos hem i no lego fasin ya blong katem hem wan. ?Wanem i givhan long Donna? Wan samting se, hem i tingting dip long 1 Kronikel 29:17 we i talem se Jeova God i “stap skelem [“hat,” NW ] blong olgeta man.” Donna i talem se: “Jeova i save se long hat blong mi, mi rili wantem lego fasin ya blong katem mi wan. Afta we mi stat blong prea blong askem God blong givhan long mi, mi sapraes long mi wan. Sloslo, tingting blong mi i jenis, i kam strong moa blong stopem fasin ya.”
Deved we i raetem plante Sam long Baebol, hem i kasem plante trabol long laef blong hem. Deved i raetem se: ‘Yu mas sakem ol trabol blong yu long Jeova, nao hem bambae i givim paoa long yu.’ (Ol Sam 55:22, NW ) Yes, Jeova i save ol trabol we yu yu gat. Antap long hemia, ‘oltaem hem i stap tingbaot yu.’ (1 Pita 5:7) Sipos long tingting blong yu, yu harem se yu mekem samting we i nogud tumas, yu no mas fogetem se God i ‘hae moa long tingting blong yu, mo hem i save evri samting.’ Yes, hem i save from wanem yu yu givim kil long yu wan, mo from wanem i had long yu blong lego fasin ya. (1 Jon 3:19, 20) Sipos yu prea long hem mo yu traehad blong lego fasin ya, hem bambae i rili ‘givhan long yu.’—Aesea 41:10.
?Olsem wanem sipos yu lego fasin ya be biaen yu gobak bakegen long hem? ?Hemia i min se yu neva save winim? !Nogat! Ol Proveb 24:16 i talem se: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.” Donna i tingbaot vas ya blong Baebol, nao hem i talem se: “Mi mi foldaon bakegen mo bakegen, be evri taem mi girap bakegen.” Donna i faenemaot se hem i mas gohed nomo blong traehad. Karen tu i faenemaot samting ya, i se: “Taem mi foldaon bakegen, mi tingbaot samting ya olsem se i blong smoltaem nomo, i no min se mi lusum faet olgeta. Mo mi rere oltaem blong girap bakegen mo traehad, nomata hamas taem mi mas mekem samting ya.”
Maet Yu Nidim Moa Help
Jisas i talem se ‘man we i sik, hem i nidim dokta.’ (Mak 2:17) Plante taem i gud blong go luk dokta blong faenemaot sipos yu gat wan sik we i stamba blong fasin ya blong givim kil long yu wan bakegen. Sipos i gat, maet bambae yu nidim meresin.d Jennifer i go luk dokta, mo samting ya wetem help mo kaen fasin we ol Kristin elda oli soem long hem, i givhan long hem. Hem i se: “Ol elda oli no dokta, be oli givhan long mi bigwan. Sam samtaem yet mi harem se mi wantem givim kil long mi wan, be wetem help blong Jeova, kongregesen, mo ol gudfala fasin we mi stap traehad blong wokem, mi mi naf blong sakemaot filing ya.”e
Yu mas save se i gat ol gudfala rod we yu save lanem blong jenisim fasin ya. I gud yu prea olsem man blong raetem Ol Sam se: “Plis yu lukaot gud long mi blong mi no foldaon long sin. Plis yu holem promes blong yu, yu no letem rabis fasin i winim mi.” (Ol Sam 119:133) Tru ya, bambae yu haremgud mo yu tinghae long yu wan taem yu winim fasin ya we i holem yu.
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim sam nem.
b Blong kasem moa save olsem wanem sam yangfala oli givim kil long olgeta bakegen mo from wanem oli mekem olsem, ridim “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?From Wanem Mi Givim Kil Long Mi Wan Bakegen?” long Wekap! blong Jenuware-Maj, 2006.
c Yu save lan blong talemaot ol filing blong yu sipos yu raetemdaon olgeta. Ol man we oli raetem ol Sam long Baebol oli gat ol strong filing, mo oli jusum ol stret tok blong talemaot filing blong harem nogud from sin blong olgeta, kros, tingting i foldaon, mo filing blong no glad. Blong luk sam tok we oli talem, yu save ridim Ol Sam 6, 13, 42, 55, mo 69.
d Samtaem fasin ya blong givim kil long yu wan i kamaot from wan sik olsem tingting we i foldaon olgeta, sik ya we fasin blong man i stap jenis oltaem, tingting we man i no save kontrolem, mo sik ya we man i kakae bitim mak, sipos no, klosap i no kakae nating. Wekap! i no talem wanem meresin we ol man oli mas tekem. Be ol Kristin oli mas meksua se meresin mo tritmen we oli jusum i no agensem ol rul blong Baebol.
e Sam Wekap! we oli kamaot finis long Inglis mo Franis, oli tokbaot plante sik we oli stamba blong fasin ya blong givim kil long yu wan bakegen. Olsem nao, yu save ridim ol stori ya: “Understanding Mood Disorders” (Jenuware 8, 2004), “Help for Depressed Teens” (Septemba 8, 2001), mo “What Is Behind Eating Disorders?” (Jenuware 22, 1999), wetem haf ya “Young People Ask . . . An Alcoholic Parent—How Can I Cope?” (Ogis 8, 1992).
TINGBAOT
◼ ?Taem yu harem nogud, wanem sam narafala rod we yu save folem, i bitim we yu katem yu wan?
◼ ?Sipos yu yu gat problem ya, bambae yu talemaot long hu we yu save trastem hem?
[Bokis/Foto blong pija long pej 20]
GIVHAN LONG YANGFALA WE I GAT FASIN YA
?Olsem wanem blong givhan long wan famle no fren we i stap givim kil long hem wan? Maet hem i rili nidim blong talemaot trabol ya long narafala, taswe yu save lesingud long hem. Traem soemaot se yu yu “wan trufala fren” we i “rere blong givhan long taem blong trabol.” (Ol Proveb 17:17, NW ) Maet fastaem yu harem se yu kros mo yu wantem talem long hem blong stopem fasin ya naoia nomo. Be sipos yu mekem olsem, bambae hem i no moa toktok long yu. Mo tu, i no naf blong talem nomo se hem i mas stop, hem i nidim moa help. Yu mas gat fasin luksave blong givhan long hem blong lanem ol niufala rod blong winim trabol ya. (Ol Proveb 16:23) Mo tu, hem i no save kamgud kwik. Taswe yu mas gat longfala tingting. Yu mas ‘rere oltaem blong lesin, be yu no mas hareap blong toktok.’—Jemes 1:19.
Sipos yu yu wan yangfala, yu no mas ting se yu wan yu naf blong halpem narafala we i stap givim kil long hem wan. Yu mas tingbaot se, maet hem i gat wan sik we i mekem se hem i olsem, mo bambae hem i nidim meresin. Mo tu, yangfala we i stap givim kil long hem wan i save putum laef blong hem long denja, nating se hem i no wantem kilim hem wan i ded. From samting ya, i waes blong talem long hem blong go luk wan man no woman we i olfala moa blong tokbaot trabol ya.
[Tok blong pija long pej 19]
I impoten blong toktok long narafala we yu trastem hem mo i impoten blong prea