Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g 10/06 pp. 18-21
  • ?Mi Mi Gat Wan Problem Wetem Kakae?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Mi Mi Gat Wan Problem Wetem Kakae?
  • Wekap!—2006
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Trifala Problem Ya
  • ?Samting Ya i Save Hapen Long Yu?
  • !Mekem Wan Samting Naoia!
  • ?From Wanem Mi Wantem Luk Naes?
    Ol Ansa Blong 10 Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem
  • ?Olsem Wanem Blong Lusum Wet?
    Ol Yangfala Oli Askem
Wekap!—2006
g 10/06 pp. 18-21

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?Mi Mi Gat Wan Problem Wetem Kakae?

“Samtaem mi sidaon blong kakae, nao mi fraet mo mi stat seksek. Mi fraet se bambae mi kam fatfat. Mi tingbaot se: ‘Mi mas lusum tu kilo moa yet.’ ”​—Melissa.a

“Mi mi wantem luk naes, taswe mi fraet we mi fraet blong kam fatfat. Taem mi kakae finis, mi go traot, be mi no wantem se narafala i save samting ya. Mi mi sem from.”​—Amber.

“Mi tingbaot se: ‘. . . Tede bambae mi kamgud moa . . . ’ Sam aoa biaen, mi kakae we mi kakae bitim mak. Afta, mi harem se mi mekem wan samting we i nogud tumas, nao mi wantem ded nomo.”​—Jennifer.

YU YU wantem luk naes, mo hemia i stret nomo. Taem yu wari no tingting blong yu i foldaon, yu wantem faenem rod blong haremgud bakegen. Hemia tu i stret. Be sipos yu stap mekem ol fasin we ol gel ya oli stap mekem, maet yu gat wan problem. I no yu nomo we i gat problem ya. Plante milian yangfala we bighaf blong olgeta oli gel, oli gat wan problem wetem kakae.b

Bambae yumi tokbaot tri problem: Anorexia, bulimia, mo fasin blong kakae bitim mak we oli kolem binge long Inglis. Ol problem ya oli gat ol prapa saen blong olgeta. Be evriwan long olgeta oli joen wetem sam narakaen tingting long saed blong kakae. Sipos yu luk se yu yu sem mak long ol yangfala we yumi tokbaot biaen, yu no mas fraet. Bambae yu save kasem help. !Yes, yu save kamgud bakegen!

Trifala Problem Ya

◼ ANOREXIA. Gel we i gat anorexia i bunbun bitim mak, be taem hem i lukluk long glas, hem i luk se hem i fatfat yet. Hem i strong we i strong blong livim kakae blong hem gogo hem i kam bunbun moa. Wan gel we i gat anorexia i talem se: “Mi kaontem olgeta kaloric long evri smosmol kakae we mi tekem blong meksua se bambae mi no kam fatfat. Long stat blong wik, mi makemaot wanem samting we bambae mi kakae long wik ya. Sipos mi ting se mi bin kakae tumas long wan dei, bambae mi lego kakae no mi mekem eksasaes bitim mak. Samtaem mi dring sikis tablet long wan dei blong mekem se mi go long tolet oltaem.”

I no longtaem, ol saen blong anorexia oli kamaot. Hem i kam bunbun nogud, maet hea blong hem i folfoldaon, skin blong hem i kam drae, hem i taed, mo ol bun blong hem oli no moa hevi. Maet hem i luk sikmun blong hem sam samtaem nomo, no maet i stop fulwan blong plante manis.

Long tingting blong yu, ating ol saen ya oli nating nomo. Be yu mas save se​—Anorexia i save givim ded. Samfala we oli stadi long bisnes ya oli faenemaot se 10 pesen blong olgeta we oli gat problem ya oli ded from. Klosap oltaem oli ded from we wan haf insaed long bodi i no moa wok, no from wan narafala trabol we i kamaot taem man i no kakae gud.

◼ BULIMIA. Gel we i gat bulimia i no livim kakae blong hem, be hem i mekem narafala fasin. Hem i kakae bitim mak. !Maet hem i tekem 15,000 kalori long tu aoa nomo! Afta, hem i fosem hem wan blong traot. Sipos no, hem i dring meresin blong mekem se hem i go long tolet oltaem.

Plante gel we oli kakae bitim mak olsem, oli kakae long fasin haed. Wan gel i talem se: “Afta skul, sipos mi kamtru long haos mo i no gat ol narafala oli stap, mi kakae we mi kakae. Mi lukaotgud blong haedem evri samting we i soemaot se mi bin kakae bigwan.” Be biaen, hem i sem from. Hem i se: “Mi harem nogud from samting we mi bin mekem, be mi save se i isi blong traot ol kakae ya bakegen. Ale mi go traot, nao biaen mi haremgud mo mi kasem paoa long bodi blong mi tu.”

Nating we yangfala i haremgud taem i traot bakegen, be fasin ya i save spolem bodi blong hem. Taem hem i dring tumas meresin blong mekem se i go long tolet oltaem, hemia i save mekem skin insaed long gat i kam slak, gat i save kam hot insaed, mo i save gat soa insaed long hem tu. Sipos hem i traot tumas, bodi i save lusum plante tumas wota, ol tut oli save kam rotin, i save spolem trot mo rod we kakae i pas long hem blong go long bel, mo hat i save kam slak we i no moa pam.

◼ KAKAE BITIM MAK (BINGE ). Yangfala we i kakae bitim mak i lelebet olsem hemia we i gat bulimia. Tufala evriwan i kakae tumas. Be hemia we i kakae bitim mak i no fosem hem wan blong traot bakegen mo go long tolet. From samting ya, plante taem yangfala we i kakae bitim mak i kam fatfat tumas. Be sam long olgeta oli kakae bitim mak nao biaen oli livim kakae blong olgeta blong longtaem lelebet, no maet oli mekem strong eksasaes. Sipos oli no kam fatfat, ol famle mo ol fren blong olgeta oli no save se oli gat wan problem.

Olgeta we oli kakae bitim mak oli gat wan narakaen tingting long saed blong kakae, sem mak olsem olgeta we oli gat anorexia mo bulimia. Wan gel i tokbaot hem wan mo sam narafala we oli gat problem ya, i se: “Kakae i olsem prapa fren blong mifala we mifala i stap luk hem long fasin haed. Ating mifala i no gat narafala fren, hem nomo.” Wan narafala yangfala i talem se: “Taem mi stap kakae bitim mak, i no gat wan narafala samting we i impoten. Kakae nomo i impoten, hem i mekem mi mi haremgud bakegen. Afta, mi harem se mi sem mo tingting blong mi i foldaon.”

Fasin ya blong kakae bitim mak i mekem nogud long bodi, mo samting ya i sem mak nating se yangfala i no fosem hem wan blong traot bakegen biaen. Fasin ya i save givim sik blong suga, hae blad presa, sik blong hat, mo plante narafala sik. Mo tu, hem i save mekem se yangfala i harem nogud tumas long tingting mo filing blong hem.

?Samting Ya i Save Hapen Long Yu?

Plante yangfala we oli wantem kam bunbun no mekem eksasaes blong bodi i luk naes, oli no gat wan problem wetem kakae. Nating se i olsem, taem yu ridim ol save antap, maet yu ting se klosap yu yu gat wan problem long saed ya. Ale, i gud we yu traem ansarem ol kwestin ya:

◼ ?Mi mi sem long ol fasin blong mi blong kakae?

◼ ?Mi mi haedem fasin blong mi blong kakae?

◼ ?Kakae i moa impoten long mi i bitim ol narafala samting long laef?

◼ ?Mi mi skelem mi bitim wan taem evri dei?

◼ ?Mi mi rere blong mekem samting we i save spolem helt blong mi, jes blong mi save kam bunbun?

◼ ?Mi bin traem blong fosem mi wan blong traot, no mi bin dring meresin blong mekem se mi go long tolet oltaem?

◼ ?Fasin blong mi blong kakae i mekem se mi no moa joen plante wetem ol narafala? ?Mi mi laekem moa blong stap mi wan, blong mi save kakae bitim mak long fasin haed mo traot bakegen biaen?

Sipos ansa blong yu long ol kwestin ya i soemaot se yu yu gat wan problem, traem ansa long narafala kwestin ya:

◼ ?Mi mi glad long fasin blong laef blong mi naoia?

?Ale, yu yu save mekem wanem?

!Mekem Wan Samting Naoia!

Faswan samting, i blong luksave se yu gat wan problem. Danielle i talem se: “Mi mi tingtinggud, nao mi luksave se mi mi gat semfala filing mo fasin olsem ol gel we oli gat anorexia. Mi fraet bigwan taem mi luksave samting ya.”

Nekis samting, se yu mas prea long Jeova long saed ya.d Askem long hem blong i givhan long yu blong luksave from wanem yu yu gat problem ya, mo blong yu save faenem rod blong winim. Yu save prea olsem Deved se: “God, plis yu lukluk gud long mi, blong yu savegud ol tingting blong mi. Plis yu skelem laef blong mi, blong yu faenemaot ol samting we mi stap tingting long hem. Mo sipos i gat sam samting nogud long laef blong mi, plis i gud yu traem faenemaot, nao yu lidim mi long rod ya we i no save lus.”​—Ol Sam 139:​23, 24.

Be maet yu faenem se i had blong winim problem ya. Maet yu kam olsem we yu dipen long fasin we yu mekem, olsem se fasin ya i holemtaet yu. I gud yu prea long Jeova bakegen. Danielle i mekem olsem. Hem i se: “Fastaem, mi mi no wantem kamgud. Ale mi prea long Jeova blong i givhan long mi blong mi wantem kamgud.”

Namba tri samting: Yu mas toktok wetem papa mama blong yu no long wan narafala bigman we hem i naf blong givhan long yu. Ol man mo woman we oli gat sore, bambae oli no save mekem yu yu sem. Bambae oli traehad blong folem fasin blong Jeova we Baebol i tokbaot, se: “Hem i no save fogetem ol puaman, mo i no save livim olgeta oli stap harem nogud. Hem i no save tanem baksaed long olgeta. Taem oli krae long hem blong i givhan long olgeta, hem i stap ansa long olgeta.”​—Ol Sam 22:24.

I tru, i no isi blong kamgud bakegen. Samfala oli mas lukaot help blong dokta.e I impoten blong yu mekem wan samting. Wan gel we i gat bulimia i tekem desisen blong lukaot help. Hem i se: “Wan dei, mi mi luksave se mi no moa save bos long fasin ya blong traot bakegen. Be mi no save sipos mi mi naf blong stop. Ale, mi mekem samting we i had we i had blong mekem. Mi askem long narafala blong i givhan long mi.”

!Yu yu save mekem sem mak!

[Ol futnot]

a Mifala i jenisim nem blong samfala long stori ya.

b Bighaf blong ol yangfala we oli gat problem wetem kakae oli gel, taswe bambae yumi tokbaot ol gel long stori ya. Be ol save ya i stret long ol boe tu.

c Fasin blong makem hamas paoa wan kakae i save givim long bodi.

d Taem yu harem nogud tumas, yu save tingting dip long ol vas ya we bambae oli mekem yu yu sua se Jeova i stap tingbaot yu: Eksodas 3:7; Ol Sam 9:9; 34:18; 51:17; 55:22; Aesea 57:15; 2 Korin 4:7; Filipae 4:​6, 7; 1 Pita 5:7; 1 Jon 5:14.

e Ol Kristin oli mas sua se tritmen we oli jusum i no agensem ol rul blong Baebol.

SAM SAMTING BLONG TINGBAOT

◼ ?Yu ting se yu yu gat wan problem wetem kakae? ?Sipos yes, yu save askem hu blong givhan long yu?

◼ ?Yu save mekem wanem blong givhan long wan fren we i gat wan problem wetem kakae?

[Bokis blong pija long pej 19]

“Mi ting se yu gat wan problem . . .”

Sipos wan famle no fren blong yu i talem olsem, yu no mas rao long hem. Tingbaot: ?Sipos dres blong yu i brobrok biaen, nao wan fren i talem long yu, bambae yu glad se hem i talem long yu bifo we hol ya i kam bigwan tumas? Ating yes. Baebol i talem se: “[Sam fren] oli save mekem i gud moa long yu, i winim ol brata blong yu.” (Ol Proveb 18:24) !Taem wan man i talem stret long yu se yu gat wan problem, hem i olsem ol fren we vas ya i tokbaot!

[Bokis blong pija long pej 19]

“Mi mas kam bunbun moa”

“Mi kam bunbun smol finis. Nao oli pulumaot ol bigbigfala tut blong mi biaen, mo mi no moa save kakae. Long taem ya nao, mi jes kasem anorexia. Mi ting se mi no bunbun yet. Mi wari bitim mak se bodi blong mi i no naes, mo mi fatfat tumas. Bodi blong mi i godaon kasem wan mak we i mekem ol narafala oli fraet. !Mi spolem bodi blong mi bigwan! Naoia ol sel fingga blong mi oli no moa save gru. Bodi blong mi i no moa folem wan program, hem i olbaot nomo. Mi gat bel fo taem finis, be mi lusum evriwan. Sikmun blong mi i stop be mi mi no olfala yet, mo bodi blong mi i no moa save tekemaot ol gudfala samting long kakae, blong mi kasem paoa from. Mo tu, i gat ol soa insaed long bel blong mi. Olgeta trabol ya i kamaot from we mi mi mas kam bunbun moa.”​—Nicole.

[Bokis blong pija long pej 20]

Sipos problem ya i kambak bakegen

Maet yu winim problem blong yu wetem kakae, be maet sam wik no manis i pas, nao problem ya i kambak bakegen. Sipos samting ya i hapen, yu no mas slakem tingting blong yu. Baebol i talem se: “Trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen.” (Ol Proveb 24:16) Yu save winim problem ya yet. Be yu mas mekem tingting blong yu i strong moa, yu mas luksave ol saen we oli olsem woning, mo yu mas hareap blong toktok bakegen wetem olgeta we oli bin givhan long yu bifo.

[Tok blong pija long pej 20]

Ridim buk blong kasem moa save long problem ya

Sipos yu yu gat wan problem wetem kakae, i gud yu ridim sam buk blong kasem moa save long saed ya. Sipos yu gat plante save long problem ya, bambae i moa isi blong winim. I gud yu ridim ol save we i kamaot long Wekap! (Franis/Inglis) Jenuware 22, 1999, pej 3-12, mo Eprel 22, 1999, pej 13-15.

[Bokis blong pija long pej 21]

ADVAES LONG OL PAPA MAMA

?Sipos gel blong yu i kasem wan problem wetem kakae, yu save mekem wanem? Fastaem, yu mas ridimgud ol save ya antap mo long ol narafala buk we futnot long pej 20 i tokbaot. Traem kasem save from wanem gel blong yu i foldaon long problem ya.

Oli faenemaot se plante yangfala we oli gat problem wetem kakae, oli no tinghae long olgeta bakegen, mo oli ting se oli mas mekem evri samting i stretgud olgeta, i min se oli traem kasem ol mak we oli hae tumas. Yu mas lukaot se yu no stap talem mo mekem samting we i pulum gel blong yu blong gat ol fasin ya. Talem ol gudfala tok long hem blong mekem se hem i tinghae long hem wan. (Aesea 50:4) Blong soemaot long hem se hem i no nid blong mekem evri samting i stretgud olgeta, ‘yu mas soemaot se yu no stap mekem i strong tumas’ long yu wan mo long narafala.​—Filipae 4:​5, NW.

I gud tu blong jekem tingting blong yu long saed blong kakae, mo long saed blong bodi blong woman se i mas bunbun olsem wanem. Maet long ol toktok no fasin blong yu, yu stap makem ol poen ya tumas. Yu no mas fogetem se, ol yangfala oli wari tumas long bodi blong olgeta, oli wantem luk naes oltaem. Sipos yu tok plei se yangfala i fatfat tumas, no yu jikim hem from we hem i stap kam bigwan kwiktaem, ol samting ya i save wok long tingting blong hem mo mekem problem i kamaot.

I gud yu prea mo tingting gud long bisnes ya, nao biaen, yu save storian gud long gel blong yu, mo talem ol tok we i kamaot long hat blong yu.

◼ Tingtinggud fastaem long samting we bambae yu talem mo wetaem i stret blong talem.

◼ Talemaot klia se yu wari long hem mo yu wantem givhan long hem.

◼ Yu no mas sapraes sipos fastaem gel blong yu i girap i agensem ol tok blong yu.

◼ Yu mas gat longfala tingting mo lesingud.

Samting we i impoten moa, se yu mas sapotem ol traehad blong gel blong yu blong kamgud. !Ful famle i mas wok tugeta blong givhan long hem blong kamgud bakegen!

[Tok blong pija long pej 21]

Maet yu mas prea long Jeova blong i givhan long yu blong yu wantem kamgud bakegen

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem