Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Olsem Wanem Mi Save Winim Fasin Ya?
“Taem mi gat eit yia blong mi, mi statem fasin ya blong pleplei wetem seks blong mi. Biaen, mi kasem save long tingting blong God long saed ya. Evritaem mi foldaon bakegen, mi harem nogud tumas. Mi talem se: ‘God i no save lavem mi.’ Mi harem se mi no naf nating blong go long niufala wol we God bambae i mekem.”—Luiz.a
ATING yu yu olsem Luiz, we yu stap mekem fasin ya blong pleplei wetem seks blong yu. Yu save finis se Jeova bambae i glad long yu sipos yu blokem filing blong yu mo yu gat frut ya blong tabu spirit, hemia bos long tingting. (Galesia 5:22, 23; 2 Pita 1:5, 6) Be sam samtaem yu lusum faet ya. Evritaem yu foldaon, yu ting se neva yu save jenisim fasin ya, mo se yu yu no naf blong kasem ol mak blong stret fasin we God i putum.
Hemia nao tingting blong yangfala Pedro. Hem i talem se: “Taem mi foldaon bakegen, mi harem nogud we mi harem nogud. Mi ting se i no gat rod blong stretem fasin ya. Mi faenem i had blong prea. Mi statem prea blong mi olsem: ‘Jeova, mi no save sipos yu glad blong lesin long prea blong mi, be . . .’ ” Yangfala André i gat semfala tingting, i se: “Mi mi harem olsem se mi gat tu fes. I had blong kamaot long bed long moning wetem strong tingting blong mekem ol wok we mi mas mekem. I had blong go long ol Kristin miting mo blong joen long wok blong prij.”
Sipos yu yu gat filing olsem Luiz, Pedro, mo André, yu no mas fraet. !I no yu nomo we i fesem problem ya! !Mo yu yu naf blong winim tu! Plante yangfala mo sam we oli olfala lelebet, oli bin gat problem ya mo oli winim finis. Yu tu yu save winim.b
Winim Sem
Olsem yumi tokbaot antap, olgeta we oli foldaon long fasin ya blong pleplei wetem seks blong olgeta oli sem bigwan. I stret blong “harem nogud” taem yumi no mekem God i glad, samting ya i save givim paoa long yumi blong traehad moa blong winim fasin ya. (2 Korin 7:11) Be sipos yumi sem bitim mak, hemia i no save givhan long yumi. Bambae tingting blong yumi i kam slak, nao yumi no moa gat paoa blong faet agensem fasin ya.—Ol Proveb 24:10.
Taswe, yu mas traehad blong kasem stret tingting long bisnes ya. Fasin ya blong pleplei wetem seks blong yumi i wan fasin we i no klin. Hem i save mekem se yumi ‘fas long fasin ya blong mekem ol samting we yumi nomo i wantem, mo we yumi stap harem gud long hem, olsem we yumi kalabus nomo.’ Mo tu, fasin ya i save mekem se yumi tekem ol nogud tingting we oli spolem gudfala tingting blong yumi. (Taetas 3:3) Nating se i olsem, fasin ya blong pleplei wetem seks blong yumi i no sem mak long ol nogud fasin long saed blong seks. (Efesas 4:19) Taswe, sipos yu yu bin foldaon long fasin ya blong pleplei wetem seks blong yu, yu no mas ting se yu bin mekem wan sin we God i no save fogivim. !Bigfala samting se yu mas faet agensem ol filing blong yu, mo yu neva mas stop blong faet!
Taem yu foldaon bakegen, i isi blong letem tingting blong yu i kam slak nao yu no moa traehad. Long taem olsem, yu mas tingbaot tok blong Ol Proveb 24:16 se: “Nating we trabol i stap kasem stret man hamas taem, be oltaem hem i save girap bakegen. Be sipos trabol i kasem ol man nogud ya, bambae i stap spolemgud olgeta.” Sipos yu foldaon bakegen, hemia i no min se yu wan rabis man, nogat. Ale yu no mas lego faet ya. I moagud we yu traem tingtingbak long samting we i bin hapen mo traem luksave wanem samting i mekem yu yu foldaon bakegen. Nao traem blong blokem samting ya, blong i no hapen nekis taem.
I nogud we yu daonem yu wan oltaem from problem ya. I moagud we yu tektaem blong tingting dip long lav mo sore blong God. I gat sam taem we Deved i foldaon, be hem i raetem long buk blong Ol Sam se: “Fasin blong Hae God, oltaem hem i stap mekem i gud tumas long olgeta we oli stap ona long hem, olsem we ol papa oli stap mekem long ol pikinini blong olgeta. Hem i savegud we hem i mekem yumi long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long asis nomo.” (Ol Sam 103:13, 14) Yes, Jeova i stap tingbaot se yumi gat sin i stap long bodi blong yumi, mo hem i rere blong ‘fogivim yumi’ taem yumi mestem. (Ol Sam 86:5) Be hem i wantem tu we yumi traehad blong kamgud moa.
?Yu save mekem wanem blong winim fasin ya mo no foldaon bakegen long hem?
Tokbaot Wetem Narafala We Yu Trastem Hem
Long plante kantri, i gat plante toktok long televisin, ol buk, mo ol vidio kaset long saed blong seks. Nating se i olsem, plante man oli faenem i had blong tokbaot seks long fasin we i soem respek mo i klin. Maet yu yu sem blong tokbaot bisnes ya wetem narafala, nating se yu trastem hem. Wan Kristin we i traehad plante yia blong winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong hem, i talem se: “!Man! !Sipos mi bin mekem tingting blong mi i strong blong tokbaot fasin ya wetem narafala taem mi yangfala! Plante yia mi mi sem we mi sem, mo samting ya i mekem se mi no frengud wetem ol narafala mo wetem Jeova tu.”
?I gud blong toktok wetem hu? Wetem wan man no woman we i bigman long ol Kristin fasin, maet papa no mama blong yu. Maet yu save stat olsem: “?I oraet sipos mi toktok wetem yu long wan problem we mi wari plante long hem?”
Mário i mekem tingting blong hem i strong blong toktok wetem papa blong hem. Papa blong hem i soem bigfala sore mo i kasem save long filing blong hem. Hem i talem long Mário se hem tu i bin faet agensem fasin ya taem hem i yangfala. Mário i talem se: “Taem papa blong mi i talem ol tok we i kamaot stret long hat blong hem mo hem i no haedem wan samting, hem i leftemap tingting blong mi bigwan. Mi luksave se sipos hem i bin winim fasin ya, mi tu mi save winim. Ol tok blong papa blong mi i tajem hat blong mi, i mekem mi mi krae.”
André i mekem tingting blong hem i strong nao i go toktok long wan Kristin elda. Hem i glad we i bin mekem olsem.c Hem i se: “Taem elda ya i stap lesin long mi, wota i kam fulap long ae blong hem. Long en blong toktok blong mi, hem i mekem mi mi save se Jeova i lavem mi yet. Hem i talem long mi se plante narafala tu oli fesem problem ya. Hem i promes se bambae i jekem mi bakegen mo bambae i faenem sam moa save long ol buk we oli tokbaot Baebol, blong givim long mi. Taem mi stap toktok wetem hem, mi kasem strong tingting blong gohed blong faet, nating sipos mi foldaon bakegen.”
Yu yu save faenem help blong winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong yu, olsem Mário mo André. Traem folem advaes we i stap long bokis ya “!Girap Mo Faet!” !Yes, yu yu naf blong winim faet ya!
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim nem blong ol man long stori ya.
b Stori ya i tokbaot ol man we oli gat problem ya, be plante woman tu oli mas faet agens long fasin blong pleplei wetem seks blong olgeta. Taswe, advaes ya i stret long ol man mo woman tugeta. Makem tu se stori ya i tokbaot man no woman we i pleplei wetem seks blong hem. Taem man no woman i pleplei wetem seks blong narafala we i no hasban no waef blong hem, Baebol i talem se hemia nogud fasin long saed blong seks, wan sin we i nogud tumas long tingting blong God.—Lukluk “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?From Wanem Seks Bifo Mared i Rong?” long Wekap! blong Oktoba-Disemba, 2004, pej 16-18.
c Wan yangfala woman i save toktok wetem mama blong hem no wetem wan Kristin sista long kongregesen we i olfala moa long hem.
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
◼ ?From wanem i impoten blong rimemba se Jeova i rere blong ‘fogivim yu’?—Ol Sam 86:5.
◼ ?Yu save mekem wanem blong winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong yu?
◼ ?From wanem yu no mas sem blong askem help?
◼ ?Wanem beswan rod blong putum tingting blong yu i stap long ol fasin we oli klin?
[Bokis/Foto blong pija long pej 11]
!Nating Se Yu Foldaon Bakegen Yu Save Winim Faet Ya Yet!
I isi nomo blong ting se: ‘Mi mestem bakegen, i moagud mi lego nomo.’ Yu no mas letem tingting ya i winim yu. Yu mas gat strong tingting se nating we yu foldaon bakegen, be yu save winim faet ya yet.
Traem tingbaot sipos yu stap klaem i go antap long ol step, nao yu glis i godaon wan no tu step bakegen. ?Olsem wanem? ?Bambae yu talem se: ‘Mi mas godaon bakegen kasem botom blong ol step ya, mo stat bakegen’? !Nogat! Taswe, yu no nid blong mekem olsemia long faet blong yu blong winim ol nogud fasin tu.
Taem yu foldaon bakegen, ating yu sem. Be i nogud blong sem bitim mak, nao yu ting se yu nogud nating, yu yu wan slak man mo se yu no naf blong kasem gudfala fasin blong narafala. Yu no mas letem sem i pulum yu blong tekem ol giaman tingting ya. Hemia bambae i daonem paoa we yu nidim blong gohed blong faet. Mo tingbaot samting ya: Man we i hae moa long ol narafala man, Jisas Kraes, hem i kam long wol ya blong sevem ol sinman, i no blong sevem ol man we oli stret olgeta. Mo i no gat wan long yumi tede we i save mekem evri samting long fasin we i stretgud.—Hemia i kamaot long Wekap! Jenuware-Maj, 1992, pej 16.
[Bokis/Foto blong pija long pej 12]
!Girap Mo Faet!
◼ Yu mas fosem yu blong tingbaot wan narafala samting.—Filipae 4:8.
◼ Yu no mas lukluk ol samting we oli pulum yu blong wantem samting we i no stret.—Ol Sam 119:37, NW.
◼ Yu mas prea blong kasem ‘paoa we i bigwan, i blong God i no blong yu.’—2 Korin 4:7.
◼ Yu mas stap bisi long ol Kristin wok.—1 Korin 15:58.
[Bokis/Foto blong pija long pej 12]
Moa Help
Blong kasem moa save we bambae i givhan long yu blong winim fasin ya blong pleplei wetem seks blong yu, ridim japta 25 mo 26 blong buk ya we ol Witnes blong Jeova oli wokem, Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem . . . Ol Ansa We Oli Wok Gud.