Ol Rod Blong No Gat Nogud Fasin Bakegen
“!SAYE, MI WIN! !Faet i finis!
ATING wan man i traem blokem wan nogud fasin mo hem i win. Hem i glad nao hem i talem ol tok ya.
!Be sipos hem i mekem nogud fasin ya bakegen, bambae hem i harem nogud! Tru ya, hem i ting se nogud fasin blong hem i no save kambak. !Be hem i sek nogud taem hem i luk se nogud fasin ya i pulum hem bakegen, i strong moa long hem i bitim bifo!
Ating yu yu wantem blokem wan nogud fasin be yu yu foldaon long hem bakegen. Nao yu yu ting se yu yu no save lego fasin ya blong olwe. I tru se i gat plante nogud fasin: man i wantem stap kakae oltaem nomo, i kakae tumas swit samting, i dring tumas bitim mak, i pem ol samting be neva i tingtinggud fastaem, i let oltaem, i plelake, i stap smok, mo sam narafala samting olsem bakegen.
“?Kolosap Mi Win, From Wanem Nao Mi Mekem Samting Ya Bakegen?”
Ating wan man i traem blokem wan nogud fasin blong hem. Hem i winim ol faswan step blong kasem mak ya nao hem i ting se bambae faet ya i kam moa isi. Be ol stadi oli soemaot se plante taem samting ya i no tru.
Tu man, R. Hodgson mo P. Miller, oli raetem wan buk (Selfwatching). Oli talem se: “Tri manis afta we oli givim meresin long wan man, ale hem i save mekem nogud fasin blong hem bakegen. Oli mekem wan stadi long ol man blong smok, blong dring, mo blong kakae drag. Ol man ya oli mekemap maen blong olgeta blong jenisim fasin blong olgeta. Be 90 dei biaen we oli talem olsem, bighaf (66%) blong olgeta oli no holem promes blong olgeta. Be olgeta we oli stanap strong tri manis kasem sikis manis biaen we oli mekemap maen blong olgeta, oli gat moa jans blong win.”
Ating yu yu lego wan nogud fasin plante manis no plante yia finis. ?Be from wanem yu yu save mekem nogud fasin ya bakegen? Ating taem yu yu kasem wan trabol bifo, yu yu mekem nogud blong harem gud bakegen smoltaem. Olsem nao sipos yu yu kasem trabol ya bakegen, yu yu save mekem nogud olsem bifo. Tru ya, sipos yu yu winim wan nogud fasin yu yu mas lukaot taem trabol i kasem yu bakegen. Yu yu save lusum mane, yu yu save sik, yu yu save harem nogud long wan samting. Sipos yu yu no gat wan samting blong mekem mo yu yu harem nogud blong stap yu wan, nogud fasin i save pulum yu bakegen. Yu yu no mas sek long samting ya.
Hemia nao sam narafala samting we oli save hapen: ol fren oli save pulum yu, yu no joengud wetem narafala, yu yu harem se yu no naf blong mekem wan samting, yu yu kasem wan strong traem.
Ol Rod Blong No Foldaon Bakegen
Nating se yu yu blokem wan nogud fasin longtaem lelebet, be yu yu mas gohed blong folem ol rod we oli bin givhan long yu blong winim fasin ya. Yu yu save folem ol rod ya oltaem nomo no taem yu yu wari long wan samting mo yu yu kasem wan strong traem.
Ating yu yu wantem lusum wet. Blong kasem mak ya yu yu save jekem bodi blong yu evri dei no evri wik mo raetemdaon risal blong hem long wan pepa. Hemia i wan gud rod blong blokem wan fasin. Nating se yu yu bilif we yu yu win, be yu no mas lego rod ya.
Sipos yu yu winim wan nogud fasin blong yu be wan samting i traem yu bakegen. Nao sipos yu yu win, yu yu save pem wan samting long yu olsem presen. Yu yu save faenem defren kaen presen we oli stret long yu nao samting ya i save halpem yu blong no foldaon bakegen. Yu yu save askem long wan fren blong yu blong givhan long yu. Sipos yu yu no wantem foldaon bakegen, yu yu mas letem hem i givhan long yu.
?Taem yu yu trabol, wanem narafala rod i save givhan long yu blong no foldaon?
Mekem Wan Samting We Yu Harem Gud Long Hem
R. Stuart, wan dokta blong stadi long tingting blong man mo semtaem daerekta blong Weight Watchers International, Inc., hem i tokbaot man we i wantem lusum wet. Hem i talem se: “Yu yu save mekem defren wok blong mekem tingting blong yu i tingbaot narafala samting. Yu save wokem wud, somap, no mekem sam narafala samting olsem. Yu yu save putum ol samting we yu nidim long wok ya oli stap rere long wan ples. Nao taem bambae yu wantem wok, kwiktaem nomo yu save stat.” Fasin ya i save givhan long yu.
Tru ya, wan gudfala wok i save tekem ples blong wan nogud fasin. Yu yu no mas fogetem se taem yu yu kasem trabol bifo, yu yu mekem wan nogud fasin blong harem gud lelebet. From samting ya, yu yu mas jusum ol wok we oli save mekem yu yu harem gud. Olsem nao, yu yu save rid, mekem wan spot, plei myusek, pentem ol pija, mo visitim fren. Stat naoia blong raetemdaon wan lis blong ol samting we yu yu save mekem. Putum wan mak long olgeta we yu jusum blong mekem. Wok ya i mas tekem ples blong nogud fasin blong yu. Traem mekem wok ya oltaem. Olsem nao taem bambae yu kasem trabol, i moa isi blong mekem wok ya. Nyufala wok ya i kam olsem wan nyufala fasin, be hemia i wan gudfala fasin.
Yu Yu Mas Faetem Tingting We i Foldaon
Taem yu yu kasem trabol, i strong moa blong blokem ol nogud fasin. From samting ya, yu yu save jenisim sam samting long laef blong yu blong trabol i no kasem yu. I tru we samtaem yu yu no save blokem ol trabol. Be yu yu save lanem blong bos long ol filing blong yu, nao tingting blong yu i no save foldaon.
Taem tingting blong man i foldaon, samting ya i save spolem hem. Plante man oli no save samting ya. Wan proveb we i stap long Baebol i talem se: “Tingting blong man i save stanap strong taem hem i gat wan sik. ?Be taem tingting i foldaon, hu i save stap strong?” (Proveb 18:14) !Tok ya i tru! Plante taem, trabol i no mekem man i slak. Be sipos tingting blong hem i foldaon, samting ya nao i mekem hem i slak.
Wan narafala proveb blong Baebol i talem se: “?Tingting blong yu i foldaon long taem blong trabol? Bambae paoa blong yu i smol nomo.” (Proveb 24:10) Sipos yu yu ting se yu no naf mo yu no bos long ol filing blong yu, ale yu save kam slak from. I moa isi blong foldaon, mo blong harem nogud bakegen. Filing ya i save pulum yu blong mekem nogud fasin bakegen. !Tru ya, i impoten blong faetem tingting we i foldaon!
?Be olsem wanem sipos yu yu traehad, be afta yu yu foldaon bakegen?
Nating Se Yu Foldaon, Be Yu Save Girap Mo Gohed
I isi blong talem se: ‘Mi mestem. Taswe i moa gud mi lego nomo.’ Yu no mas ting olsemia. Ating yu yu foldaon, mo plante taem yu mekem olsem. Be samting ya i no min se yu no save kasem mak blong yu. No gat.
Hemia nao wan eksampel: Yu yu stap wokbaot i go antap long step, be yu mestem, nao yu foldaon long wan no tu step. ?Bambae yu mekem wanem? ?Bambae yu godaon olgeta long ol step ya, nao yu stat blong wokbaot i go antap bakegen? !No gat! Olsem nao, sipos yu yu mekem fasin nogud blong yu bakegen, yu yu no mas mekem olsem ya tu.
Plante taem, man we i mestem i harem nogud from we hem i rong. Be yu no mas ting nogud long yu, i bitim mak. Yu no mas ting se yu yu nogud, mo tingting blong yu i no strong inaf, mo i no stret we yu kasem wan gud samting. Yu yu no mas harem nogud, i bitim mak. Sipos yu mekem olsem, bambae yu yu no save gat naf paoa blong faet bakegen. Mo rimemba samting ya: Jisas Kraes we i hae moa i bitim ol narafala man, i kamdaon long wol blong pemaot ol sinman. Be hem i no kamdaon blong pemaot ol man we oli stret olgeta. From samting ya, i no gat man we i save mekem ol samting oli stret gud olgeta.
Wan narafala samting bakegen. Sipos yu yu harem nogud bitim mak from rong blong yu, ale samting ya i save openem rod long yu blong mekem nogud fasin ya bakegen. Long wan buk (You Can’t Afford the Luxury of a Negative Thought) P. McWilliams mo J. Roger oli eksplenem samting ya. Oli talem se: “Fasin blong harem nogud i bitim mak long rong blong yumi . . . i pulum yumi blong mekem nogud bakegen. Taem yumi kasem panis from nogud fasin blong yumi, yumi save mekem samting ya bakegen sipos yumi rere blong kasem panis bakegen. ?Wanem panis ya? Bambae yumi harem nogud moa.”
Ating yu yu foldaon. Be yu yu no mas gohed blong mekem plante moa nogud samting bakegen. Yu mas rimemba se yu yu wantem kasem wan mak. Yu wantem blokem wan nogud fasin. Nating se yu yu foldaon, be samting ya i no impoten tumas. Samting we i impoten, hemia: yu yu mas kasem mak blong yu.
Long saed ya, i gud blong tingbaot fastaem wanem samting bambae yu mekem sipos yu yu foldaon. Sipos wan samting i stat traem yu, samting ya i save givhan long yu blong faet mo stanap strong.
!Yu Save Win, Mo Bambae Yu Harem Gud From!
Olsem nao, taem yu faet agens long wan nogud fasin, i no min se yu yu mas harem nogud from. No gat. I min se taem yu yu foldaon, yu mas gohed blong faet agens long nogud fasin ya blong no letem hem i winim yu.
?I had blong mekem olsem? Yes, be yu yu save kasem mak. Sipos yu yu gohed blong folem ol rod blong blokem wan nogud fasin, ale samting ya i save halpem yu blong blokem no winim nogud fasin ya bakegen. ?Bambae yu kasem wanem frut? Bambae yu harem gud blong save se yu yu folem stret fasin. Mo ol man raonabaot long yu bambae oli tinghae moa long yu.
[Tok Blong Pija Long Pej 15]
Nating se man i foldaon sam step, be hem i no mas godaon olgeta long ol step ya blong stat go antap bakegen
[Tok Blong Pija Long Pej 16]
Man we i bisi blong mekem sam wok, i no save foldaon plante taem