Ol Yangfala Oli Askem . . .
Man i Slip Wetem Man Mo Woman Wetem Woman—?Olsem Wanem Mi Save Stap Longwe Long Fasin Ya?
“Taem mi gat 12 yia, mi stap laekem wan narafala gel long skul. Tingting blong mi i konfius mo mi fraet se bambae mi kam wan woman we i slip wetem woman (lesbian).”—Anna.a
“Taem mi yangfala mi stap faet strong blong no gat filing long narafala boe. Insaed long mi, mi save se ol kaen tingting, no filing olsem, oli no stret.”—Olef.
“Mi mo fren blong mi we i gel tu, mitufala i kis finis ating wan no tu taem. Be mi mi laekem ol boe, ale mi stap tingting se maet mi bambae mi stap slip wetem boe mo gel tu (bisexual).”—Sarah.
TEDE ol man oli stap agri nomo long enikaen fasin. Samting ya i pulum plante yangfala boe blong oli traem fasin blong mekem seks wetem narafala boe, mo i pulum ol yangfala gel tu blong mekem olsem wetem narafala gel. Becky, we i gat 15 yia blong hem, i talem se: “Plante gel long skul blong mi oli talem se oli slip wetem ol gel, sam gel oli talem se oli slip wetem ol boe mo wetem ol gel tu, mo sam narafala gel bakegen oli talem se oli rere nomo blong traem seks wetem eniwan, boe no gel.” Christa, we i gat 18 yia, i talem se long skul blong hem tu i sem mak. Hem i se: “I gat tu gel long klas blong mi we tufala i askem mi blong slip wetem tufala. Wan long tufala i raetem wan smol leta long mi mo i askem mi sipos mi wantem faenemaot se i olsem wanem blong mekem seks wetem wan narafala gel.”
Naoia ol man oli tokbaot long klia ples nomo fasin blong man i slip wetem man (homosexuality) mo woman wetem woman. Taswe maet yu stap tingbaot se: ‘?I tru se fasin ya i nogud olgeta? ?Olsem wanem sipos mi wan boe be mi harem se mi gat filing long wan narafala boe, no mi gel mo mi laekem nara gel? ?Hemia i min se bambae mi man blong slip wetem man, no mi woman we bambae mi slip wetem woman (homosexual)?’
?Wanem Tingting Blong God Long Saed Ya?
Tede plante man—wetem sam lida blong jos tu—oli no rili agensem fasin blong man we i slip wetem man no woman wetem woman. Nating se i olsem, Baebol i klia gud long saed ya. Hem i talem se Jeova God i wokem man mo woman mo i plan se man ya mo woman ya tufala i save harem gud tugeta long saed blong seks insaed long mared. (Jenesis 1:27, 28; 2:24) Taswe, yumi no mas sapraes we Baebol i agensem fasin blong man i slip wetem man, no woman wetem woman.—Rom 1:26, 27.
I tru, plante man maet oli talem se Baebol i olfala tumas, i no stret long laef blong yumi tede. Olsem yangfala Megan we i gat 14 yia i talem se: “Sam samting we oli stap insaed long Baebol oli no stret nating long laef blong wol tede.” ?Be from wanem samfala oli hareap tumas blong talem olsem? Plante taem, oli tok olsem from we Baebol i talem samting we i no laenap wetem tingting blong olgeta. Oli sakemaot Tok blong God from we tijing blong hem i defren long wanem we olgeta nomo oli wantem bilif long hem. Tingting ya i stanap long filing nomo be i no stanap long samting we i stret, mo Baebol i pulum yumi blong winim olkaen tingting olsem. Long Baebol, Jeova God i pulum yumi blong tingbaot se ol loa blong hem oli blong mekem i gud long yumi. (Aesea 48:17, 18) Hemia nao samting we i stret. ?Hu nao i save yumi moa i bitim God ya we i wokem yumi? I no gat.
Taem yu yang, ating yu harem olkaen defren filing i stap kam long yu. ?Olsem wanem nao sipos yu wan boe be yu harem se yu laekem wan narafala boe? ?Hemia i min se bambae yu kam wan man we i stap slip wetem man? No i no minim olsem. Tingbaot. Yu yu stap “long yang taem” blong yu, hemia wan taem we olkaen filing blong seks oli stat wekap insaed long yu. (1 Korin 7:36, NW ) Smoltaem, maet tingting blong yu we yu boe i stap long wan nara boe, no gel i stap intres long narafala gel. Be from we yu yu intres long wan boe, no wan gel, i no min se bambae yu man we i slip wetem man no woman wetem woman. Nogat. Sam stadi we ol man oli mekem i soem se plante taem olkaen tingting no filing ya bambae oli lus sloslo taem yu gruap. Nating se i olsem, maet yu stap tingting se, ‘?Olsem wanem ol filing ya oli stat?’
Samfala oli talem se man i slip wetem man from we samting ya i stap finis long genesb blong hem taem hem i bon. Sam man oli talem se hem i wan fasin we man i lanem. Be mifala i no raetem stori ya blong pruvum hu long ol man ya we oli talem tru. I no stret nating blong talem se i gat wan risen nomo we i mekem se man i kam wan man blong slip wetem man no woman wetem woman. I luk olsem se fasin blong wan man blong wantem slip wetem narafala man, no woman blong slip wetem narafala woman, i gat plante defdefren kaen risen blong hem we yumi no save tokbaot evriwan.
Nomata wanem risen we i pusum wan man blong laekem narafala man no woman blong laekem narafala woman, i impoten blong luksave klia se Baebol i agensem fasin ya fulwan. Taswe, man no woman we i gat ol filing blong laekem narafala man no narafala woman, i gat wan mak we hem i save kasem. Hem nomo i save jus se bambae hem i folem ol filing ya no nogat. Tingbaot eksampol blong man we maet hem i “man blong kros kwik.” (Ol Proveb 29:22) Maet bifo, man ya i man blong faerap kwiktaem. Be afta we hem i stadi long Baebol, hem i luksave se i mas bos long fasin ya. ?Hemia i min se man ya bambae i no moa save kros bakegen? Si bambae hem i stap kros yet. Be from we hem i save wanem we Baebol i talem long saed blong fasin blong faerap long kros, bambae hem i no letem filing ya blong kros i bos long hem. Sem samting ya nao we man no woman i save mekem afta we hem i lanem wanem we Baebol i talem long saed blong fasin blong man we i slip wetem man no woman wetem woman. Wanwan taem, filing we i no stret bambae i kasem hem. Be, sipos man no woman ya i folem ol advaes blong Baebol, bambae hem i save blokem filing ya blong i no pulum hem blong tekem aksen.
I tru, filing blong seks we wan boe i gat long narafala boe, no gel long narafala gel, maet i had blong rutumaot. Be yu mas tingbaot se i gat rod oltaem blong rutumaot ol rong filing nating se maet i luk olsem se oli fas strong. (1 Korin 9:27; Efesas 4:22-24) Yu wan yu save jusum se laef blong yu bambae i olsem wanem. (Matiu 7:13, 14; Rom 12:1, 2) Mo nating se ol man oli talem tingting we i defren, yu yu save lanem blong bos long ol filing blong seks—no yu naf nomo blong blokem ol filing ya blong oli no pulum yu blong tekem aksin.
Sakemaot Ol Fasin We Oli No Stret
?Olsem wanem man i save blokem fasin blong hem blong wantem man, mo woman i save blokem fasin blong hem blong wantem woman?
◼ Faswan Samting Prea long Jeova mo putum olgeta wari blong yu long Hem, from we i sua se ‘oltaem hem i stap tingbaot yu.’ (1 Pita 5:7; Ol Sam 55:22) Jeova i save mekem yu yu strong taem i givim pis long yu “we i bigfala moa, i winim olgeta tingting blong yumi.” Pis ya i save ‘lukaotgud long hat mo tingting blong yu’ mo i save givim “paoa ya we i bigwan tumas i blong God” we bambae i blokem yu blong tekem aksin folem ol nogud filing we yu gat. (Filipae 4:7, NW; 2 Korin 4:7) Sarah i harem nogud from we hem i laekem ol boe be i laekem ol gel tu, ale hem i stap wari from filing ya. Be hem i se: “Taem ol tingting insaed long mi oli trabol, mi mi prea; mo Jeova i givim paoa long mi. Sipos hem i no stap halpem mi ating bambae mi no naf blong stap faet agensem problem ya. Prea i sevem mi, olsem wan rop we mi hang long hem blong mi no foldaon i go long wan hol.”—Ol Sam 94:18, 19; Efesas 3:20.
◼ Namba Tu Fulumap tingting blong yu wetem ol tingting we oli kamaot long God. (Filipae 4:8) Ridim Baebol evri dei. Ol tok blong Baebol oli gat bigfala paoa we i naf blong jenisim tingting mo hat blong yu blong mekem i kam gud. (Hibrus 4:12) Wan yang man we nem blong hem Jason i talem se: “Baebol—wetem ol vas olsem 1 Korin 6:9, 10 mo Efesas 5:3—i gat bigfala paoa long mi. Mi ridim ol vas ya enitaem we ol rong filing i kam long mi.”
◼ Namba Tri No lukluk ol doti pija blong seks mo no intres long ol storian no narafala samting we i leftemap fasin blong man i slip wetem man olsem se i wan gudfala fasin. Ol samting olsem oli save pulum plante moa nogud tingting i kam long yu, oli olsem faeawud we i mekem faea i laet strong moa.c (Ol Sam 119:37; Kolosi 3:5, 6) Sam film mo program long TV oli save pulum yu tu blong ting se fasin blong man i slip wetem man i no rong, hem i jes wan fasin blong laef nomo we i defren long ol narafala man. Anna i talem se: “Tingting blong wol we i kruked tumas, i gat paoa long tingting blong mi mo i stap mekem tingting blong mi long saed blong seks, we i konfius finis, i konfius moa. Naoia mi stap longwe long eni samting mo eni man we i tokbaot fasin blong man i slip wetem man, no woman wetem woman, olsem we i gudfala fasin.”—Ol Proveb 13:20.
◼ Namba Fo Faenem wan fren we hem i save lesin long yu, maet wan bigman no woman, nao yu save toktok long hem blong talemaot ol tingting blong yu. (Ol Proveb 23:26; 31:26; 2 Timoti 1:1, 2; 3:10) Olef i askem help long wan Kristin elda. Hem i tingtingbak i se: “Advaes blong hem i rili wokgud. Mi sore nomo se mi no bin toktok wetem hem bifo.”
!Yu No Mas Kam Slak!
I tru, sam man bambae oli talem se yu no mas traehad blong faet agensem filing blong yu, yu mas akseptem nomo wanem filing blong seks we i stap kam long yu mo akseptem nomo se bambae yu man no woman olsem. Be Baebol i talem se yu save mekem samting we i moagud yet i bitim we yu folem enikaen filing nomo. Baebol i soemaot se sam long ol faswan Kristin bifo, olgeta tu oli man we oli bin slip wetem man (no woman wetem woman) be oli jenisim fasin ya. (1 Korin 6:9-11) Yu tu yu save winim faet agensem fasin ya, nating sipos yu no mekem fasin nogud yet be yu stap harem nomo long hat blong yu se i gat ol filing ya i stap.
Sipos ol filing blong yu oli gohed strong, yu no mas kam slak mo yu no mas ting se bambae yu neva save win. (Hibrus 12:12, 13) Yumi evriwan yumi stap faet agensem ol defdefren kaen slak fasin. (Rom 3:23; 7:21-23) Sipos yu no letem ol nogud filing oli pulum yu blong mekem nogud, ale sloslo bambae yu luk se ol filing ya oli godaon. (Kolosi 3:5-8) Antap long hemia, lukluk i go long Jeova blong hem i halpem yu. Hem i lavem yu mo i save wanem samting we bambae i mekem yu yu glad. (Aesea 41:10) Yes, “yu mas trastem [“Jeova,” NW ], mo yu mas mekem ol fasin we i gud, . . . nao bambae hem i givim long yu ol samting we yu yu wantem tumas.” —Ol Sam 37:3, 4.
[Ol futnot]
a Mifala i jenisim nem blong olgeta we oli talem stori blong olgeta.
b Ol genes oli pat blong ol sel (ol smosmol samting we man i save luk wetem glas nomo) insaed long blad blong man we i makemaot finis se bambae fasin blong man no woman i olsem wanem, bambae bodi blong hem i gru olsem wanem mo bambae i luk olsem wanem.
c Wan fasin we naoia i stap kam antap bigwan long ol bigfala taon hemia fasin we ol man oli spenem fulap taem, mo bigfala mane tu, blong mekemgud fes mo bodi blong olgeta. Long Inglis oli kolem man olsem se “metrosexual” (tok ya oli yusum long ol man i no long ol woman). Fasin ya i mekem i had blong luksave sipos wan man hem i man blong slip wetem man (homosexual) no nogat. Man we i mekemap tok ya i talem se ‘ol man we oli laekem man, ol man we oli laekem woman, no ol man we oli laekem man mo woman semtaem, be eniwan long olgeta ya oli save karem nem ya se oli “metrosexual” from we tok ya i minim eni man we i lavem hem wan bitim mak mo i glad nomo long eni rod we i save mekem hem wan i harem gud long saed blong seks.’ Wan diksonari i talem se tok ya i kam antap bigwan, plante moa man oli stap yusum, ‘from we plante moa man oli stat agri long fasin blong man we i slip wetem man mo i no moa gat tumas tabu long fasin ya, mo tu, tingting ya se wan man i mas olsem wanem, hemia tu i jenis.’
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
◼ ?From wanem God i no agri long fasin blong man i slip wetem man, mo woman wetem woman?
◼ ?Yu save mekem wanem sipos yu stap faet agensem filing ya se yu boe be yu laekem narafala boe?
◼ ?Yu yu save toktok wetem hu long saed blong ol filing blong yu we yu boe mo yu laekem boe, no yu gel mo yu laekem gel?