Step 4
Talemaot Klia Ol Rul Mo Tekem Aksen Kwiktaem Sipos Pikinini i No Obei
?From wanem yu mas tekem step ya? Ronald Simons, wan saentis long Yunivesiti blong Georgia we i wok long saed blong fasin joen blong ol man, i talem se: “Ol pikinini oli haremgud moa taem oli save ol klia rul we oli mas folem, mo taem papa mama i stretem olgeta sipos oli no obei long ol rul ya. Sipos i no gat samting ya, ol pikinini oli tingbaot olgeta nomo, oli no lanem blong putum narafala fastaem long olgeta, oli no hapi, mo oli mekem ol narafala raonabaot long olgeta oli harem nogud tu.” Tok blong God i talem se: “Sipos yu lavem [pikinini blong yu], bambae yu stap stretem hem.”—Ol Proveb 13:24.
?From wanem i hadwok?: Blong putumap ol rul we oli no strong tumas mo blong mekem se pikinini i folem ol rul ya, papa mama i mas spenem taem, tufala i mas traehad, mo tufala i no mas kam slak long wok ya. I luk olsem se evri pikinini i wantem traem papa mama blong hem blong luk sipos bambae tufala i slakem ol rul. Mike mo Sonia i stap traehad blong tijimgud tufala pikinini blong tufala, be tufala i luk se i no isi. Tufala i talem se: “Ol pikinini oli ol smosmol man mo woman, mo oli gat prapa tingting blong olgeta mo ol samting we olgeta wanwan oli wantem, mo oli bon wetem fasin ya we i isi blong oli mekem i nogud.” Mike mo Sonia i lavem tufala gel blong tufala. Be tufala i talem stret se: “Sam samtaem, ol pikinini oli stronghed mo oli tingbaot olgeta nomo.”
?Wanem i save givhan long yu?: Yu mas folem fasin we Jeova i mekem long neson blong Isrel. Wan samting we i soemaot se hem i lavem ol man blong hem, hemia se hem i talemaot ol loa blong hem long olgeta mo hem i wantem se oli mas obei long ol loa ya. (Eksodas 20:2-17) Hem i talem long olgeta wanem panis we bambae oli kasem sipos oli no obei.—Eksodas 22:1-9.
Taswe, i gud blong raetemdaon ol loa mo ol rul blong haos, we yu yu wantem se ol pikinini blong yu oli mas obei long olgeta. Sam papa mama oli ting se i moagud blong no raetem plante tumas rul, maet samting olsem faef nomo i naf. Sipos yu raetem sam rul nomo we yu jusumgud, bambae i no hadwok tumas blong mekem ol pikinini oli obei long olgeta, mo i no hadwok long pikinini tu blong rimemba olgeta. Klosap long ol wanwan rul, raetemdaon panis we bambae pikinini i kasem sipos i brekem rul ya. Yu mas meksua se ol panis ya oli no strong tumas mo se yu yu rere blong givim panis ya. Sam samtaem yu mas tokbaot ol rul ya bakegen wetem famle, blong mekem se evriwan—wetem Papa mo Mama tu— oli save wanem we oli mas mekem.
Sipos pikinini i brekem wan rul, yu mas panisim hem kwiktaem. Taem yu panisim hem, yu no mas mekem long kros be yu no mas slakem tingting blong yu tu. Mo yu no mas mekem fasin ya we samtaem yu panisim hem be samtaem yu letem hem. Makemgud: Sipos yu harem se yu kros tumas, yu mas wet kasem kros i godaon bifo we yu stretem pikinini. (Ol Proveb 29:22) Be yu no mas letem plante tumas taem i pas. Mo yu no mas letem pikinini i pulum yu blong jenisim tingting blong yu. Sipos pikinini i winim yu, bambae hem i ting se ol rul ya oli nating nomo. Hemia i laenap wetem samting we Baebol i talem, se: “Taem ol man we oli stap brekem loa oli no kasem panis kwiktaem, tingting blong olgeta man oli stap kam fulap long ol plan blong mekem ol samting nogud.”—Prija 8:11.
?Wanem narafala rod blong soem se yu yu bos long pikinini long fasin we i givhan long hem?
[Tok blong makem poen long pej 6]
“Taem yufala i talem ‘Yes’ yufala i mas minim ‘yes’, mo taem yufala i talem ‘No’ yufala i mas minim ‘No’.”—Matiu 5:37, NW