Taem Yu Yusum Teknoloji Tingbaot Narafala Mo No Westem Taem Mo Mane Blong Yu
Katherine i gat bitim 20 yia finis mo hem i yusum kompiuta long wok blong hem. Hem i gat kompiuta long haos tu, ale taem hem i kamhom hem i go oltaem long Intenet, i stap pem samting long Intenet, mo i stap sanem ol imel mo i stap ridim ol imel blong hem. Be ol fren blong hem long wok, we oli yangfala moa long hem, oli spenem moa taem i bitim hem long mobaelfon mo kompiuta. Hem i kros long olgeta i se: “Oltaem nomo oli stap sanem ol krangke mesej long mobaelfon. ?From wanem oli no ringim mi nomo blong toktok stret wetem mi? !Oli mekem mi olsem we mi mi no wan man, mi wan masin!”
TOKTOK blong Katherine i soemaot wan samting we i tru long saed blong ol masin ya we man i wokem blong toktok wetem narafala man. Ol masin ya we oli mekem blong pulum ol man oli kam moa klosap, oli save mekem se yumi seraot moa from we yumi no moa toktok stret long yumi. Taswe yumi mas skelemgud fasin blong yumi blong yusum ol masin ya. Blong mekem olsem, yumi save tingbaot ol advaes ya we oli stap long Baebol:
◼ “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.” (Matiu 7:12) Taem yumi yusum mobaelfon mo kompiuta, i gud yumi tingbaot toktok ya we Jisas Kraes i talem. Olsem nao bambae yumi gat respek long ol narafala man mo bambae yumi tingbaot olgeta. Wan woman we nem blong hem Anne i stori se: “Mi mo man blong mi, mitufala i go kakae long restoron. Ale, mi luk tu man we tufala i stap kakae long wan narafala tebol klosap long mitufala. Oltaem we tufala i stap kakae, wan long tufala i stap toktok long narafala man long mobaelfon blong hem. Hem i mekem olsem stat taem tufala i kam, gogo kasem we tufala i aot. Mitufala i sore long fren blong hem from we i olsem se hem i stap kakae hem wan nomo.” ?Sipos yu yu man ya we fren blong hem i storian wetem narafala man long mobaelfon, bambae yu harem olsem wanem? Ating samting ya bambae i mekem yu yu harem nogud, mo maet yu kros tu. I tru se yumi save yusum mobaelfon long eni ples mo long enitaem nomo, be i no min se yumi mas yusum mobaelfon oltaem nomo. Yumi mas letem ol tok ya blong Jisas oli lidim yumi long ol aksen blong yumi.
◼ “Yufala i mas lukaot gud long ol fasin blong yufala. Bambae yufala i no mekem fasin blong man we i no gat hed. Yufala i mas mekem fasin blong man we i waes. Yufala i mas yusum evri janis we yufala i kasem blong mekem ol gudfala wok.” (Efesas 5:15, 16) Taem we yumi gat i olsem wan presen we God i givim long yumi. I nogud yumi westem taem ya long samting we i blong nating nomo. I tru, teknoloji i save halpem yumi bigwan blong yumi mekem samting moa kwik, ale yumi sevem taem. Tingbaot Intenet. Long wan saed, hem i givhan bigwan from we taem man i wantem save wan samting, no i wantem putum mo tekemaot mane long bang, no i wantem pem samting, hem i save mekem ol samting ya kwiktaem nomo long Intenet. Be long narasaed, Intenet ya i save stilim taem tu, sipos man i spenem plante aoa blong pleplei nomo long hem be i no gat wan stret samting blong mekem long hem.
Wan narafala samting we i save westem taem blong yumi, hemia taem yumi traem mekem plante samting semtaem. Maet yumi wok long kompiuta mo long semtaem yumi wajem televisin mo toktok long mobaelfon, no yumi stap raetem ol imel mo semtaem yumi stap lukluk long sam narafala program long kompiuta. ?From wanem fasin ya i westem taem?
Wan dokta we i stadi mo i gat gud save long ol string blong bren, nem blong hem Jordan Grafman, i talem se: “Taem yu mekem plante samting wantaem, tingting blong yu bambae i no kasem save we i fulwan long evri samting ya from we oli plante tumas.” Tingting blong yumi i no save stap strong long plante samting wantaem, mekem se i gat wan samting we tingting blong yumi bambae i tekem, mo narafala samting bambae hem i no save tekem. Taswe taem yu mekem plante samting wantaem bambae yu no save rimemba gud ol samting ya, i olsem we yu stap flae antap nomo long ol samting. Wan niuspepa (Time) i talem tu se taem tingting blong yumi i spid i go olbaot long plante samting wantaem, yumi save mekem plante mastik mo “i tekem moa taem, maet i dabolem taem we yumi tekem blong mekem wok ya i bitim sipos yumi bin mekem ol wok ya wanwan.” Taswe yu mas tingting gud bifo we yu mekem plante samting semtaem, maet bambae yu sek we dei i finis be yu no finisim wan samting nating.
◼ “Yufala i mas blokem olgeta fasin ya we yufala i wantem samting blong narafala man. Maet man i gat plante samting blong hem, be stamba blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.” (Luk 12:15) Ol samting we yumi gat, nating se yumi bin pem long bigfala mane mo oli naes olsem wanem, be oli no save givim laef mo trufala glad long yumi. God nomo i save givim samting ya. Jisas i talem se: “Olgeta we oli stap lukaot God from we oli no gat paoa blong hem long laef blong olgeta, oli save harem gud.” (Matiu 5:3) Ol bisnesman oli wantem mekem yu yu ting se taem yu gat plante samting nao bambae yu glad. I olsem we oli stap talem long yu se: ‘Yu pem, yu pem, yu pem. Yu mas gat evri laswan niufala samting.’ Be yu no mas letem olgeta oli trikim yu. Yu mas waes. Yu stap wok had blong winim mane blong yu taswe bifo we yu pem wan samting, i gud yu tingbaot from wanem yu wantem pem samting ya mo sipos yu rili nidim no nogat. Mo tu, i gud yu tingbaot se taem wan samting i niu, praes blong hem i hae, be biaen, taem i pas, mo praes blong hem i godaon. Taswe sipos yu ting se yu nidim samting ya we yu wantem pem, ale i gud yu tingbaot tu se: ‘?Mi rili nidim blong pem niuwan ya we i jes kamaot? ?Sipos mi pem wan we praes blong hem i hae from we hem i save mekem plante samting, bambae mi rili yusum evri samting ya no i blong nating nomo?’
?Teknoloji Bambae i Givhan No i Spolem Yu?—Hemia Jus Blong Yu
Katherine, we yumi tokbaot hem long stat, i wari bigwan mo i harem nogud tumas taem kompiuta blong hem long haos i brokdaon. Hem i talem se: “Fastaem mi harem nogud bigwan, be mi tingting se bae mi wet smol bifo we mi pem wan niuwan. Afta we wan manis i pas, tingting blong mi i kam kwaet, mo mi luk se mi gat moa taem blong ridim ol buk. Mi gat wan kompiuta finis long wok, ale mi save raetem imel mo toktok wetem ol fren blong mi long kompiuta ya nomo afta long wok. Naoia mi no moa harem olsem se mi mas go long Intenet oltaem. Teknoloji i no moa bos long laef blong mi.”
I tru se plante samting we saens mo teknoloji i wokem, oli gud mo oli save givhan long yumi blong mekem samting kwik moa mo sevem paoa blong yumi. Taswe i gud yu yusum olgeta olsem we yu nidim, be yu mas waes mo yu mas tingbaot narafala. ?Yu save mekem samting ya olsem wanem? Tingbaot ol man se oli impoten moa i bitim ol masin. Lukaot blong no westem taem mo mane blong yu long sam samting we yu no rili nidim. Yu no mas yusum Intenet mo mobaelfon blong wajem ol doti pija blong seks mo raf fasin. Mo yu no mas letem teknoloji i kam olsem masta blong yu. Yu mas waes. Folem ol tingting blong God we oli stap long Baebol. Longtaem finis i kam, ol man we oli folem ol tingting ya blong God oli faenemaot we oli wokgud. Yes, Jeova “nomo i save mekem man i waes. Fasin blong save mo fasin blong haremsave, tufala i stap kamaot long hem nomo.”—Ol Proveb 2:6.
[Bokis blong pija long pej 9]
MOBAELFON, KOMPIUTA, MO GUDFALA FASIN
?Olsem wanem yu save tingbaot narafala taem yu yusum mobaelfon mo kompiuta blong yu? Tingbaot ol advaes ya.
◼ I moagud we yu no ansarem mobaelfon blong yu no ringim man long taem no long ples we yu luk se samting ya bambae i spolem narafala man. Sipos yu luk se i stret, i gud yu ofem mobaelfon nomo.
◼ Sipos yu stap storian wetem wan man long saed blong wan impoten samting, mo yu no stap wet blong kasem wan impoten kol, i nogud yu letem mobaelfon blong yu i katem storian ya.
◼ Taem yu stap toktok long mobaelfon, lesingud long man ya we yu stap toktok wetem hem, mo yu no letem narafala samting raonabaot long yu i tekemaot tingting blong yu long samting we hem i stap talem.
◼ Yu no mas tekem foto blong wan man wetem mobaelfon blong yu sipos yu luk se fasin ya bambae i no soem respek long man ya no bambae i mekem hem i sem.
◼ Taem yu kasem wan imel we yu yu intres long hem, i no nid blong yu mas sanem imel ya i go long plante narafala man. I no evri man we bambae oli intres long sem samting olsem yu.