Ol Yangfala Oli Askem
?From Wanem Mi Stap Rao Oltaem Wetem Papa Mama Blong Mi?
Traem ridim storian ya blong Rachel wetem mama blong hem. Rachel i mekem tri mastik we oli pulum rao nomo. ?Yu yu luksave trifala mastik ya? Raetem ol ansa blong yu long en blong stori ya, mo jekem olgeta wetem “Ol Ansa.”
Hemia Wenesde naet. Rachel, we i gat 17 yia blong hem, i mekem ol wok blong hem finis long haos. Hem i taed we i taed—!hem i ting se i stret nomo we i sidaon mo spel! Ale, hem i onem televisin, mo i slakem hem i godaon long wan jea we i sofsof gud.
Stret long taem ya, mama blong hem i kamtru, we fes blong hem i no glad. Hem i se: “!Rachel! ?From wanem yu stap westem taem long fored blong televisin? Yu yu mas givhan long sista blong yu blong mekem homwok blong hem. !Yu neva mekem samting we mi talem long yu blong mekem!”
Rachel i tok smosmol, we i naf nomo blong mama blong hem i harem, i se: “!Ssss, mi no wantem tu!”
Mama blong hem i pusum hed blong hem blong harem tok we hem i talem. “?Yu yu talem wanem?”
Rachel i pulum win strong, i tanem tufala ae blong hem i go antap, mo i talem se “No, mi no talem wan samting.”
Naoia mama blong hem i kros gud. Hem i se: “!Yu no sakem toktok olsemia long mi, gel!”
Rachel i hareap blong tokbak, i se: “Be yu yu stap sakem ol nogud tok long mi tu.”
Saye, taem blong spel i finis . . . wan narafala rao i stat.
1. ․․․․․
2. ․․․․․
3. ․․․․․
?YU YU olsemia? ?Yu yu stap rao oltaem wetem papa mama blong yu? Sipos yes, i gud yu tekem smoltaem blong tingting gud. ?Yufala i stap rao moa long wanem samting? Putum wan mak klosap long ol samting ya we oli stamba blong rao blong yufala. Sipos no, raetem tingting blong yu klosap long “Narafala samting.”
◯ Tingting blong mi
◯ Klos
◯ Pleplei
◯ Boefren no gelfren
◯ Wok long haos
◯ Stret taem blong kamhom
◯ Ol fren
◯ Narafala samting ․․․․․
Nating se yufala i rao long wanem samting, be fasin ya i mas mekem yu mo papa mama blong yu, yufala evriwan i harem nogud. I tru, yu save satem maot blong yu nomo mo mekem olsem se yu agri long evri samting we papa mama blong yu i talem. ?Be God i wantem se yu mekem olsem? Nogat. Baebol i talem se yu mas ‘ona long papa mo mama blong yu.’ (Efesas 6:2, 3) Be Baebol i pulum yu tu blong yusum “tingting” blong yu mo blong “skelem” ol samting. (Ol Proveb 1:1-4; Rom 12:1, NW) Taem yu mekem olsem, bambae yu wokem strong tingting long plante samting. Mo sam long ol tingting ya bambae oli defren long tingting blong papa mama blong yu. Be long ol famle we oli folem advaes blong Baebol, papa mama mo ol yangfala oli save toktok gud tugeta, nating se oli no gat semfala tingting oltaem.—Kolosi 3:13.
?Olsem wanem yu save talemaot tingting blong yu be yu no mekem wan rao i kamaot? I isi blong talem se: “Hemia problem blong papa mama blong mi. !Tufala ya nao we oli stap toktok tumas!” Be traem tingbaot: ?Yu yu save bos long samting we narafala i mekem, antap moa, samting we papa mama blong yu i mekem? Nogat. Blong talem stret, yu save jenisim fasin blong wan man nomo, hemia yu. Sipos yu mekem wok blong yu blong blokem ol rao, ating papa mama blong yu tufala bambae i glad moa blong stap kwaet mo lesin long yu taem yu gat wan samting blong talem. ?Hemia i gud nius no?
Ale, bambae yumi luk wanem samting we yu yu save mekem blong blokem rao. Sipos yu folem advaes we i kam biaen, maet yu mekem papa mama blong yu i sapraes. Maet yu tu yu sapraes, taem yu luk we fasin blong yufala blong storian tugeta i jenis.
(Samting we yu save mekem: Putum wan mak klosap long poen we yu mas wok long hem.)
◯ Tingting fastaem, nao yu save ansa. Baebol i talem se: “Oltaem, gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok.” (Ol Proveb 15:28) Taem yu harem se tufala i agensem yu, yu no mas hareap blong sakem faswan tok we i kam long tingting blong yu. Maet mama blong yu i talem se: “?From wanem yu no wasem ol plet? !Yu neva mekem samting we mi talem long yu blong mekem!” Sipos yu no tingting fastaem, ating bambae yu hareap blong talem samting olsem: “?From wanem yu toktok tumas?” Be i moagud we yu tingting fastaem. Traem kasem save long filing we i pulum mama blong yu blong talem ol tok ya. Plante taem, man we i talem ol tok olsem “oltaem” mo “neva,” i no rili minim samting ya. Nating se i olsem, ol tok ya oli soemaot wan filing we i stap. ?Wanem filing?
Ating mama blong yu i harem nogud, maet hem i harem se hem i gat tumas wok blong mekem long haos. Maet hem i wantem nomo we yu luksave bigfala wok we hem i mekem, mo yu glad blong halpem hem smol. Sipos no, ating trufala risen se, hem i save gud fasin blong yu longtaem finis i kam, we yu les blong mekem wok blong yu long haos. Nating se hem i talem tok ya from wanem risen, be yu yu no givhan nating taem yu talem se, “?From wanem yu toktok tumas?” !Yu mekem wan rao i kamaot nomo! Taswe, i moagud we yu mekem tingting blong mama blong yu i kam kwaet. Yu save talem se: “Mama, mi luk se yu harem nogud long mi. Bambae mi wasem ol plet naoia nomo.” !Be lukaot! Yu no mas toktok long fasin we yu les no yu jik. Sipos voes blong yu i soemaot se yu kasem save long filing blong hem, ating bambae yutufala i no save rao.
Long spes daon, raetem sam tok we papa no mama blong yu i talem we i mekem yu yu kros, sipos yu no blokem filing blong yu.
․․․․․
Nao tingbaot ansa we yu save givim, we i soemaot se yu kasem save long filing blong hem.
․․․․․
◯ Toktok wetem respek. From ol samting we oli hapen long yangfala Michelle, hem i lanem blong lukaotgud olsem wanem hem i toktok long mama blong hem. Hem i talem se: “Nomata wanem trabol we mitufala i stap tokbaot, be Mama i talem sem samting oltaem, hemia se, hem i no laekem wei blong mi blong talem ol tok.” Sipos hemia nao problem we yu yu gat, traem lanem blong toktok slo mo long voes we i kwaet. Yu no mas tanem tufala ae blong yu i go antap, mo mekem sam narafala aksen we oli soemaot se yu kros. (Ol Proveb 30:17) Sipos yu harem se yu no moa save holemtaet kros blong yu, mekem wan sot prea long tingting blong yu. (Nehemaea 2:4) Prea blong yu i no blong askem long God blong i ‘blokem papa no mama blong yu blong i no moa toktok,’ nogat. Yu yu prea blong askem long God blong i halpem yu blong bos long ol filing mo tingting blong yu, nao bambae yu no talem wan samting we i mekem trabol ya i kam bigwan moa.—Jemes 1:26.
Long spes daon, raetem sam tok we yu no mas talem mo sam aksen we yu no mas mekem.
Toktok blong yu:
․․․․․
Aksen we yu mekem wetem fes mo bodi blong yu:
․․․․․
◯ Lesin. Baebol i talem se: “Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem.” (Ol Proveb 10:19) Taswe yu mas meksua se yu letem papa no mama blong yu i toktok, mo taem hem i toktok yu mas lesin. Ofem miusik we yu stap lesin long hem, satem buk we yu stap ridim, mo lukluk stret long fes blong hem. Yu no mas katem toktok blong hem blong mekem eskius from fasin blong yu. Lesin nomo. Nao taem hem i finisim toktok blong hem, bambae yu gat janis blong askem kwestin mo talem tingting blong yu. Be sipos yu mekem stronghed mo katem toktok blong hem blong talem tingting blong yu naoia nomo, ating bambae yu mekem evri samting i go moa nogud. Maet yu laekem blong talem sam moa samting, be ating naoia i ‘taem blong yu yu stap kwaet’ nomo.—Prija 3:7.
◯ Talem sore. I stret nomo we yu talem se, “Mi mi sore” from samting we i mekem yufala i rao. (Rom 14:19) Yu save talem tu se yu sore we rao i kamaot. Sipos yu faenem i had blong talem samting ya stret long papa no mama blong yu, yu save raetem leta blong talemaot filing blong yu. Mo tu, yu save “go wan kilometa bakegen,” sipos yu jenisim fasin blong yu we i mekem rao ya i kamaot. (Matiu 5:41) Olsem nao, sipos yufala i rao from we yu les blong mekem wan wok long haos, ale yu mas jenisim fasin blong yu mo mekem wok ya. Papa mama blong yu bambae tufala i sapraes taem tufala i luk we yu mekem wok ya. Maet yu no laekem wok ya nating. Be i moagud blong mekem, i bitim we papa mama blong yu tufala i kamtru mo luk we yu no mekem, nao yufala i raorao from.—Matiu 21:28-31.
Sipos yu wok blong stretem rao no blong blokem rao, hemia bambae i mekem i moa gud long yu. Yes, Baebol i talem se man we i ‘kaengud long narafala man i stap mekem i gud long hem.’ (Ol Proveb 11:17) Taswe, i gud blong tingbaot olsem wanem bambae yu mekem i gud long yu bakegen, sipos yu traem blokem rao wetem papa mama blong yu.
Samtaem ol gudfala famle tu oli raorao long olgeta. Be olgeta oli save rod blong stretem ol rao ya long kwaet fasin. Lanem ol gudfala fasin we yumi tokbaot finis antap. Ating bambae yu luk se yu yu kam naf blong tokbaot evri samting long papa mama blong yu, wetem ol samting ya tu we i no isi nating blong tokbaot. !Mo bambae yu toktok long gudfala fasin we yu no rao wetem tufala!
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
● Maet sam long ol fren blong yu oli ting se wan yangfala i waes sipos hem i naf blong rao wetem narafala. ?From wanem oli tingting olsem?
● ?From wanem Jeova i talem se man we i statem rao i no gat hed?—Ol Proveb 20:3.
[Bokis/Foto blong pija long pej 19]
SAMTING WE OL NARAFALA YANGFALA OLI TALEM
“Mi mi wok blong kasem prapa mane blong mi, be mi stap yet long haos blong mama blong mi. From samting ya, mi luksave se mi mas lesin long hem yet. Hem i lukaot long mi plante yia finis. Taswe, mi mi kasem save from wanem hem i wantem jekemap ol samting we mi mi mekem, olsem taem hem i wantem save sipos mi kamhom long stret taem long naet.”
“Sipos mi mi no agri wetem papa mama blong mi long wan samting, mifala i prea tugeta long saed ya. Mo tu, mifala i lukaot moa save mo storian gud tugeta long samting ya. Taem mifala i mekem olsem, oltaem mifala i faenem wan rod we mifala evriwan i glad long hem. Taem mifala i joenem Jeova i go long olgeta samting long laef blong mifala, mifala i luk se oltaem i gat gudfala frut i kamaot.”
[Ol foto]
Daniel
Cameron
[Bokis blong pija long pej 21]
OL ANSA
1. Taem Rachel i toktok olsem we hem i les no i jik (“!Ssss, mi no wantem tu!”) hem i mekem mama blong hem i kros moa.
2. Aksen we Rachel i mekem wetem fes blong hem (tanem ae blong hem i go antap) i jes mekem trabol i kam mowas.
3. Fasin ya blong tokbak (“Be yu yu stap sakem ol nogud tok long mi tu”) i no save karem gudfala frut.
[Bokis blong pija long pej 21]
ADVAES I GO LONG OL PAPA MAMA
Traem ridim fastok blong stori ya. ?Olsem wanem? ?Yu yu luk sam tok blong mama blong Ra chel we i mekem rao ya i kam antap moa? ?Olsem wanem yu save blokem ol rao wetem yangfala blong yu? Tingbaot sam advaes olsemia:
Yu no mas sakem ol tok we i bitim mak, olsem, “Oltaem yu yu . . . ” mo “Yu yu neva . . . ” Ol tok olsem oli no mekem wan gudfala samting, oli pulum yangfala blong tokbak nomo. Mo ating ol tok ya i no rili tru tu, mo yangfala blong yu i save samting ya. Hem i save tu se yu tok olsem from we yu kros nomo, i no rili from fasin we hem i mekem.
I moagud we yu traem talem olsem wanem fasin blong yangfala blong yu i mekem yu yu harem nogud, i bitim we yu sakem ol tok we i stat wetem “Yu.” Olsem nao, yu save talem se, “Taem yu yu . . . , mi mi harem se . . . ” Maet yu no luksave, be yangfala blong yu i no rili wantem spolem filing blong yu. Sipos yu talemaot olsem wanem samting we hem i mekem i spolem filing blong yu, ating bambae hem i glad blong wokgud wetem yu.
Taem yu harem se yu kros, yu mas holemtaet nomo, nating se i no isi blong mekem olsem. (Ol Proveb 10:19) Sipos problem we i mekem rao i kamaot hem i long saed blong ol wok long haos, tokbaot samting ya wetem yangfala blong yu. Raetemdaon wanem wok stret we yu wantem hem blong mekem. Sipos i gat nid, talemaot klia wanem bambae i hapen long hem taem i no mekem wok ya. Lesin wetem longfala tingting long ol tok blong hem, nating sipos yu harem se tingting blong hem i no stret. Bighaf blong ol yangfala oli save respektem man we i lesin long olgeta, i bitim man we i sakem ol strong tok long olgeta.
Yu no mas hareap blong ting se stronghed tingting blong wol i gat paoa long yangfala blong yu. Yu mas kasem save se fasin blong hem i fasin blong olgeta yangfala taem oli stap gruap. Maet yangfala blong yu i rao wetem yu jes blong pruvum se hem i no moa pikinini, hem i bigwan finis. Traem blokem fasin blong wantem agensem tok blong hem. Tingbaot se, taem yu yu kros long hem nao yu sakem ol strong tok long hem, yu stap tijim hem blong mekem semfala fasin ya taem hem i kros. Yu mas gat longfala tingting, nao bambae yu givim wan gudfala eksampol we hem i save folem.—Galesia 5:22, 24.
[Tok blong pija long pej 20]
Taem yu rao wetem papa mama blong yu, i olsem we yu stap ronron long masin ya blong mekem eksasaes. Yu yusum plante paoa, be yu no go samples