Ol Yangfala Oli Askem
?Fasin Blong Slip Wanples Bambae i Mekem We Mitufala i Frengud Moa?
Heather i frenem Mike tu manis nomo, be hem i harem olsem se hem i save Mike longtaem finis. Oltaem tufala i sanem mesej long tufala long mobaelfon. Tufala i save toktok plante aoa long telefon, mo tu, taem tufala i toktok, tufala i gat sem tingting mo samtaem tufala i talem sem samting. Be naoia, taem tufala i stap insaed long trak aninit long mun laet, Mike i no wantem storian nomo. Hem i wantem go moa.
Long tufala manis we i pas, Mike mo Heather i stap holholem han mo kis smol. Heather i wantem se tufala i gohed olsem nomo. Be long semtaem hem i no wantem lusum Mike. I no gat wan man we i mekem hem i harem se hem i naes tumas mo i spesel olsem we Mike i mekem long hem. Hem i talem long hem wan se: ‘Ating samting we Mike i wantem i oraet nomo from we mitufala i laeklaekem mitufala tumas.’
ATING yu yu luksave finis wanem bambae i hapen biaen. Be samting we yu no luksave se, taem tufala i slip wanples, plante samting bambae i jenis long fasin fren blong Mike mo Heather. Mo jenis ya bambae i no givhan blong mekem se tufala i frengud moa. Traem tingbaot:
Sipos yu no folem ol loa we oli stap raonabaot long yumi, olsem loa ya blong graviti,a bambae yu mas kasem trabol from. I sem mak taem yu no folem ol loa blong God long saed blong klin fasin, olsem loa ya we i talem se: “Yufala i no mekem trabol wetem woman no wetem man.”b (1 Tesalonaeka 4:3) ?Wanem ol nogud samting we oli kamaot taem yu no obei long loa ya? Baebol i talem se: “Bambae yufala i no moa mekem fasin nogud wetem woman. Ol narafala sin we man i stap mekem, oli no spolem bodi blong hem, be taem man i mekem nogud wetem woman, hem i spolem bodi blong hem.” (1 Korin 6:18) ?Olsem wanem tok ya i tru? Traem raetemdaon tri nogud samting we i save hapen long ol man we oli slip wanples bifo mared.
1. ․․․․․
2. ․․․․․
3. ․․․․․
Naoia, lukluk ol samting we yu raetem. ?Yu yu raetem ol samting olsem ol nogud sik long saed blong seks, gat bel, mo mekem God i harem nogud? I tru, taem man i slip olbaot, hem i brekem loa blong God long saed blong klin fasin, mo bambae hem i kasem ol samting we i nogud olgeta.
Be maet yu harem se yu wantem mekem fasin ya. Maet yu tingting olsem se: ‘I no save gat wan samting i hapen long mi.’ Mo tu maet i luk olsem se evri wan oli stap slip wanples we oli no mared. Ol fren blong yu long skul oli tok flas taem oli slip wetem wan boe no wan gel, mo i luk olsem se olgeta ya oli no stap harem nogud. Ating yu yu olsem Heather long stori we yu ridim long stat. Yu gat tingting ya se fasin blong slip wanples bambae i mekem yu mo boefren (no gelfren) blong yu, yutufala i laekem yutufala moa. Mo yu no wantem tu se oli jikim yu from we yu no slip wetem wan man no woman yet. Taswe, yu ting se i moa gud blong yutufala i slip wanples.
!Wet fastaem! Faswan samting we yu mas tingbaot se, i no evri wan we oli stap mekem olsem. I tru, ating yu ridim ol ripot we i soem se bigfala namba blong ol yangfala oli stap slip olbaot. Traem tingbaot. Wan stadi we oli mekem long Amerika i soem se taem ol yangfala oli finis long hae skul, 2 long evri 3 yangfala long kantri ya oli slip finis wetem narafala. Be hemia i minim tu se 1 long evri 3 yangfala oli no stap slip olbaot. Hemia tu i wan bigfala namba. Ale, ?olsem wanem long olgeta we oli stap slip olbaot? Ol man blong mekem stadi oli faenemaot se plante long ol yangfala ya, oli luksave nogud saed blong fasin ya we oli mekem.
Luksave Nogud Saed - Namba 1: HAREM NOGUD. Plante yangfala we oli slip wanples bifo mared, oli talem se oli sore biaen.
Luksave Nogud Saed - Namba 2: LUSUM TRAS. Afta we tufala i slip wanples, tufala i save stat tingting olsem se: ‘!Sipos hem i slip wetem mi, ating hem i slip wetem wan narafala boe no gel finis ya!’
Luksave Nogud Saed - Namba 3: NO STAP TRU. Taem wan boe i slip wetem wan gel finis, hem i save lego gel ya mo slip wetem wan narawan bakegen.
Luksave Nogud Saed - Namba 4: TINGTING I FOLDAON. Long tingting blong wan gel, hem i wantem man we bambae i lukaotgud long hem, i no man we bambae i yusum hem.
Namba tu samting we yu mas tingbaot se: Plante boe oli talem finis se neva bambae oli maredem gel ya we oli slip wetem. ?From wanem? !From we oli no wantem wan gel we i stap go olbaot!
?Olsem wanem? ?Ol samting ya oli mekem yu yu sapraes? ?Ating oli mekem yu yu kros tu? Sipos yes, nating se yu wan gel no wan boe, yu mas tingbaot se: samting we i kamaot afta long fasin blong slip wanples bifo mared, i defren olgeta long wanem we yu luk long ol muvi mo televisin. Ol kampani we oli wokem muvi oli soem fasin ya we yangfala i slip wanples, se i wan samting we i naes tumas mo i olsem se hemia nao trufala lav. !Be yu mas lukaot, oli stap giaman nomo! Olgeta we oli stap traem pulum yu blong slip olbaot oli stap tingbaot olgeta nomo. (1 Korin 13:4, 5) Tru ya, sipos wan man i rili laekem yu bambae hem i no save mekem we yu kasem trabol long bodi mo tingting blong yu. (Ol Proveb 5:3, 4) Mo sipos wan man i rili kea long yu bambae hem i no save pulum yu blong mekem wan samting we i save spolem gudfala fasin fren we yu gat wetem God.—Hibrus 13:4.
Samting we i tru se, sipos yu letem narafala i pulum yu blong yu slip wetem hem bifo mared, yu yu stap spolem yu wan from we yu givimaot wan samting we i sas tumas. (Rom 1:24) Taswe plante yangfala we oli mekem fasin ya oli harem olsem se oli no kasem wan gudfala samting mo oli ting nating long olgeta wan. Oli harem olsem se oli letem wan man i stilim wan samting we i sas tumas long olgeta. Yu no mas letem wan samting olsem i hapen long yu. Sipos wan man i traem pulum yu blong slip wetem hem mo i toktok olsem se, “!Sipos yu laekem mi, bambae yu slip wetem mi!” yu yu mas talem stret long hem se, “!Be sipos yu rili laekem mi, bambae yu no save askem mi blong mekem wan samting olsem!”
Bodi blong yu i sas tumas blong yu givimaot. Yu mas soemaot se yu gat strong tingting blong obei long loa blong God blong no mekem fasin ya blong slip olbaot. Ale, wan dei taem yu mared, bambae yu save slip wetem man no woman blong yu. Mo long taem ya, bambae yu save harem gud fulwan long fasin ya, from we bambae yu no wari, yu no sore biaen, mo yu no harem se yu yu doti, olsem we plante yangfala oli harem tede taem oli slip wanples bifo mared.—Ol Proveb 7:22, 23; 1 Korin 7:3.
[Ol futnot]
a Paoa long graon, san, mun, mo sta we i mekem se ol samting oli stap long stret ples blong olgeta.
b Tok ya “no mekem trabol wetem woman no wetem man” we i stap long Baebol, i no minim fasin blong slip wanples nomo. Hem i minim tu, ol narafala fasin we man mo woman i mekem taem oli no mared yet, olsem fasin ya blong tajem tabu haf blong bodi blong narawan, mo yusum maot mo as blong mekem seks. Blong save moa long saed ya, lukluk buk ya Questions Young People Ask—Answers That Work, Volume 2, pej 42-47.
SAM SAMTING BLONG TINGBAOT
● From we yumi sinman maet i luk olsem se fasin blong slip tugeta bifo mared i gud nomo. ?Be from wanem i no stret we yu yu mekem fasin ya?
● ?Bambae yu yu mekem wanem sipos wan man i askem yu blong slip wetem hem?
[Tok blong makem poen long pej 30]
WAN TINGTING
Taem yu stap wetem wan boe no wan gel, wan gudfala samting blong tingbaot se: ‘?Sipos papa mama blong mi i stap, bambae mi sem we tufala i luk mi mi mekem fasin ya wetem boe no gel ya? Sipos yes, ale i min se yu no mas mekem fasin ya.
[Bokis/Foto blong pija long pej 29]
SAMTING WE OL NARAFALA YANGFALA OLI TALEM
“Taem yu talem ‘no’ long wan man, samting ya bambae i no stopem man ya blong askem yu bakegen. I dipen long fasin blong yu blong talem ‘no’. Sipos yu talem ‘no’ long wan fasin we i slak, mo i luk olsem se tingting blong yu i hafhaf, bambae hem i ting se yu stap giaman. Yu mas talem strong se yu no wantem.”
“Yu save talem ‘no’ long wan gel be samting ya bambae i no stopem hem. Yu save eksplenem bilif blong yu, be hemia tu bambae i no stopem hem. Mi mi save samfala we oli tokflas se oli bin winim wan Kristin from we oli pulum hem blong slip wetem olgeta. Samtaem yu mas aot nomo. I hadwok tumas be samting ya nao i wok.”
“Yu yu wan Kristin. Yu gat ol gudfala fasin we oli mekem yu yu naes long lukluk blong narafala. Taswe, yu mas lukaot gud mo sakemaot man we i traem pulum yu blong mekem wan samting we i no stret. Yu mas tinghae long ol gudgudfala fasin we yu gat. !Yu no mas salem olgeta blong kasem samting we i blong smoltaem nomo!”
[Ol foto]
Diana
James
Joshua
[Bokis blong pija long pej 30]
!SOEM SE YU SAVE LUKAOT GUD LONG HEM!
?Sipos yu yu stap frenem wan gel, yu rili soemaot long gelfren blong yu se yu stap lukaot gud long hem? Sipos yes, soem long hem se yu gat ol gudfala fasin ya . . .
● yu yu strong blong holemtaet ol loa blong God
● yu yu waes blong luksave mo blokem ol samting we oli save traem yu
● yu gat lav from we yu tingbaot ol samting we oli save mekem i gud long hem
Sipos yu mekem olsem, gelfren blong yu bambae i gat semfala filing olsem woman Sulam ya we i se: “Daling, mi mi laekem yu tumas. Yu yu blong mi, mo mi mi blong yu.” (Sing Blong Solomon 2:16) !Yes, bambae hem i luk yu olsem wan man we i save lukaot gud long hem!
Ridim Ol Proveb 22:3; 1 Korin 6:18; 13:4-8.
[Bokis blong pija long pej 30]
WAN TINGTING
Taem yu stap wetem wan boe no wan gel, wan gudfala samting blong tingbaot se: ‘?Sipos papa mama blong mi i stap, bambae mi sem we tufala i luk mi mi mekem fasin ya wetem boe no gel ya? Sipos yes, ale i min se yu no mas mekem fasin ya.
[Tok blong pija long pej 30]
Taem yu slip tugeta bifo mared, yu stap spolem presen we God i givim long yu. I olsem we yu karem wan naesfala pija we wan man i givim long yu mo yu putum long doa blong man i stanap long hem