Ol Yangfala Oli Askem . . .
?From Wanem Seks Bifo Mared i Rong?
“Mi stap tingbaot sipos seks bifo mared i rili rong. Mi mi no slip wetem wan gel yet, mo from samting ya, mi harem se mi narakaen.”— Jordon.a
Kelly i talem se: “Mi harem olsem se mi mas traem seks. Mi ting se yumi evriwan i gat tingting ya. !Evri ples we yumi go long hem, seks i stap raonabaot long yumi!”
?YU YU kasem save long filing blong Jordon mo Kelly? Maet yu stap tingting se ol kastom mo rul blong bifo we oli putum tabu long seks bifo mared, klosap i no moa gat wan man no woman tede we i folem olgeta. (Hibrus 13:4) Sam man oli mekem wan stadi long wan kantri blong Esia, nao oli faenemaot se bighaf blong ol man we oli gat 15 kasem 24 yia oli ting se seks bifo mared i wan samting we olgeta man oli agri long hem, antap moa, oli ting se evriwan i mas mekem. Taswe, yumi no sapraes we bighaf blong ol yangfala long wol oli slip wetem wan boe no gel bifo we oli gat 19 yia.
Sam yangfala oli no slip tugeta be oli mekem sam narafala doti fasin blong seks, olsem pleplei wetem seks blong narawan. Wan nogud ripot long niuspepa ya, The New York Times, i talem se: “Plante yangfala, bifo we oli slip tugeta oli mekem ol narafala doti fasin blong seks, olsem maet oli no yusum stret rod blong seks be oli yusum maot blong olgeta nomo. Oli ting se rod ya i moagud, from we i no joenem tufala long wan dip lav olsem stret rod blong slip tugeta. Mo tu, oli ting se doti fasin ya i no denja tumas, . . . gel i no save gat bel, mo tufala evriwan i save stap olsem we tufala i klin yet, tufala i no rili slip tugeta.”
?Ale, wan Kristin i mas gat wanem tingting long saed blong seks bifo mared? ?Mo olsem wanem long ol narafala doti fasin blong seks? ?God i agri long olgeta? ?Olgeta ya oli denja no nogat? ?Mo oli rili mekem se ol yangfala oli stap klin, olsem we oli no slip tugeta?
?Wanem Ya Fasin Nogud Wetem Woman?
Stret ansa blong ol kwestin ya i save kamaot long Man we i Wokem yumi nomo, hemia Jeova God. Tok blong hem i talem se ‘yufala i no mekem nogud wetem woman.’ (1 Korin 6:18) ?Wanem mining blong tok ya? Grik tok we oli tanem i kam ‘mekem nogud wetem woman,’ i no minim nomo fasin blong slip tugeta. Hem i minim tu ol doti fasin blong seks. Taswe, sipos boe mo gel we tufala i no mared yet, tufala i no yusum stret rod blong seks, be tufala i yusum maot nomo, no sipos tufala i stap pleplei wetem seks blong narawan, ale oli mekem nogud wetem woman.b
?Be olsem wanem? ?God i luk tufala olsem we tufala i klin yet, tufala i no slip tugeta? Baebol i yusum tok ya ‘yang gel we i klin’ blong minim gel we i gat gudfala fasin. (2 Korin 11:2-6) Baebol i yusum tok ya tu blong minim gel we i no go long boe yet. Long saed blong yangfala woman ya Rebeka, Baebol i talem se “neva man i stap wetem hem.” (Jenesis 24:16) Samting we i pulum tingting blong yumi, se olfala Hibru wod we yumi tanem i kam ‘slip tugeta,’ i no minim nomo stret rod blong man mo woman i slip tugeta, be i minim ol doti fasin blong seks tu. (Jenesis 19:5) Taswe, folem tok blong Baebol, sipos wan yangfala i mekem nogud wetem woman long eniwan long ol rod ya, i olsem we hem i slip wetem woman ya finis, hem i no moa klin.
Yes, Baebol i talem long ol Kristin blong no mekem nogud wetem woman. Be i no hemia nomo. Oli mas ronwe long ol doti fasin we oli save pulum olgeta blong slip wetem woman tu.c (Kolosi 3:5) Maet samfala oli jikim yu from gudfala fasin ya. Yangfala Kristin ya Kelly i talem se: “Long olgeta yia blong haeskul, ol yangfala oli stap talem long mi se: ‘!Ei, yu yu stap mestem wan gudfala samting ya!’ ” Be tok ya i no tru nating. Seks bifo mared i mekem yangfala i ‘stap hapi long fasin blong sin blong smoltaem nomo.’ (Hibrus 11:25) Trabol we hem i kasem biaen long saed blong bodi, filing, mo spirit, i save stap longtaem.
Ol Nogud Frut
Baebol i tokbaot King Solomon se, hem i luk wan gel we i tok swit long wan yang man, nao yangfala ya i folem hem. Solomon i talem se yangfala man ya i olsem “wan buluk we i stap wokbaot i go blong oli kilim hem i ded, be hem i no save.” Taem buluk i go blong oli kilim hem i ded, hem i no save nating wanem samting bambae oli mekem long hem. Sem mak long ol yangfala we oli slip tugeta bifo mared—i luk olsem we oli no save nating, no oli save smol nomo, long ol nogud frut we bambae i kamaot. Solomon i tokbaot yangfala man ya, i se: “Hem i no save nating we hem i stap long rod blong ded.” (Ol Proveb 7:22, 23) Yes yangfala, rabis fasin olsem i save tekemaot laef blong yu.
Blong kasem save long samting ya, tingbaot we plante milian yangfala evri yia oli kasem ol sik blong seks. Lydia i talem se: “Taem mi faenemaot se mi gat wan sik blong seks, mi wantem ronwe.” Hem i sore tumas, i se: “Sik ya i givim bigfala soa long mi we neva bambae i finis.” Bitim stret haf blong ol man mo woman long wol we oli kasem sik ya HIV (6,000 evri dei) oli gat 15 yia kasem 24 yia.
Ol woman oli kasem moa trabol from seks bifo mared. Yes, ol woman oli stap long moa denja i bitim ol man blong kasem ol sik blong seks (wetem HIV tu). Sipos wan gel we i gat wan sik olsem i kasem bel, hem wetem pikinini blong hem tufala i stap long moa denja. ?From wanem? From we maet bodi blong wan yangfala gel olsem i no naf yet blong bonem wan pikinini, ale i isi blong hem i kasem trabol.
Maet wan yangfala mama i no kasem wan sik, be maet hem i no naf blong mekem bigfala wok blong mama. Plante gel oli luk se wok blong lukaot long olgeta wan mo bebi blong olgeta i strong moa; i bitim wanem we oli tingbaot fastaem.
Ol yangfala ya oli kasem trabol long saed blong spirit mo filing tu. Taem King Deved i slip wetem woman blong narafala man, hem i spolem fasin fren blong hem wetem God, mo klosap hem i spolem hem wan fulwan long saed blong spirit. (Ol Sam 51) I tru, Deved i kamgud bakegen long saed blong spirit. Be go kasem we hem i ded, hem i harem nogud long rabis frut blong sin blong hem.
Plante yangfala tede oli harem nogud olsem hem. Tingbaot Cherie. Taem hem i gat 17 yia, hem i mekem rabis fasin long saed blong seks wetem wan boe. Hem i ting se boe ya i lavem hem. Plante yia i pas finis naoia, be Cherie i sore yet we hem i bin mekem sin ya. Hem i talem wetem sore se: “Mi bin ting nating long ol trutok blong Baebol mo mi kasem nogud frut from. Jeova i no moa glad long mi, mo samting ya i mekem mi mi harem nogud tumas.” Yangfala Trish i talem klosap sem samting, i se: “Mastik blong mi we i bigwan moa, i bitim ol narafala mastik, hemia blong slip wetem wan boe. Bambae mi mekem eni samting blong jenisim mastik ya mo blong kam klin bakegen, be naoia i let finis.” Yes, ol nogud filing oli save stap plante yia, mo oli save mekem plante wari mo sore i kamaot.
Lanem Blong Bos Long Yu Wan
Yangfala Shanda i askem wan impoten kwestin: “?From wanem God i putum filing blong seks long ol yangfala, sipos oli mas wet kasem we oli mared blong folem filing ya?” Tru ya, filing blong seks i strong moa long “yangtaem.” (1 Korin 7:36, NW ) Long saed blong ol yangfala, filing blong wantem seks i save kam antap wantaem nomo, mo maet samting ya i save hapen taem i no gat wan samting i pulum olgeta blong tingbaot seks tu. Filing ya i stret nomo. Hemia wan samting we i mas hapen long bodi blong yumi blong yumi kam naf blong mekem pikinini.d
I tru se Jeova i wantem we man mo woman tufala i haremgud blong slip tugeta. Hemia i laenap wetem faswan tingting blong hem long saed blong ol man se oli mas kam plante long wol ya. (Jenesis 1:28) Nating se i olsem, God i no wantem we yumi yusum fasin ya long nogud rod. Baebol i talem se: “Hem i wantem we yufala evriwan i lanem fasin ya we man i tekem woman blong hem long fasin we i klin gud, i blong ona nomo.” (1 Tesalonaeka 4:4) Sipos yu folem evri filing blong seks we i kasem yu, hemia i sem mak long man we i kilim narafala evri taem we hem i kros. Man olsem i krangke nomo.
Seks i wan gudfala presen we God i givim, wan presen we yumi save haremgud long hem long stret taem blong hem—afta we yumi mared. ?Wanem filing blong God taem yumi wantem haremgud long seks bifo we yumi mared? Traem tingbaot sipos yu pem wan presen blong wan fren. Be bifo we yu gat janis blong givim presen ya long hem, hem i girap i stilim presen ya. ?Bambae yu harem olsem wanem? Ating bambae yu kros gud. Ale, tingbaot filing blong God taem gel mo boe tufala i slip tugeta bifo mared. Tufala i spolem nambawan presen ya we God i givim.
?Oraet, yu mas mekem wanem taem filing blong seks i kam antap? Blong talem stret, yu mas lanem blong bos long yu wan. Yu save tingbaot se Jeova ‘i no save holemtaet ol gudgudfala samting, oltaem hem i stap givim long olgeta we oli stap mekem ol stret fasin.’ (Ol Sam 84:11) Yangfala Gordon i talem se: “Taem mi stat tingting se seks bifo mared i oraet nomo, mi tingting dip long ol nogud frut long saed blong spirit we i save kamaot from. Nao mi luksave se, nating sipos sin ya bambae i mekem mi mi haremgud tumas, be gudfala fasin fren blong mi wetem Jeova bambae i mekem mi mi haremgud moa.” Maet i no isi blong bos long yu wan. Be yangfala Adrian i talem se: “Taem yu bos long yu wan, i no gat wan samting i mekem tingting blong yu i trabol, mo i no gat wan samting we i spolem fasin fren blong yu wetem Jeova. Ale, yu save putum tingting blong yu fulwan long ol samting we oli moa impoten. Yu no sem long sam samting we yu mekem finis.”—Ol Sam 16:11.
Ating yu luksave se i gat plante gudfala risen blong ronwe long ol defdefren ‘fasin blong mekem nogud wetem woman.’ (1 Tesalonaeka 4:3) Tru ya, hemia i no isi. Long pej 26, wan narafala stori long Wekap! i tokbaot sam samting we yu save mekem blong “stap klin gud oltaem.”—1 Timoti 5:22.
[Futnot]
a Mifala i jenisim sam nem.
b Long ol haf ya, yumi tokbaot man we i mekem ol fasin ya, be semfala advaes i stret long ol woman tu.
c Blong save moa long saed blong fasin blong mekem nogud wetem woman, ol doti fasin, mo fasin blong pleplei long saed blong seks, lukluk haf ya “Young People Ask . . . How Far Is ‘Too Far’?” (“Ol Yangfala Oli Askem . . . ?Wetaem Yumi ‘Bitim Mak’?” we i stap long Awake! (Franis mo Inglis), Oktoba 22, 1993.
d Lukluk haf ya “Young People Ask . . . Why Is This Happening to My Body?” (“Ol Yangfala Oli Askem . . . ?From Wanem Samting Ya i Stap Hapen Long Bodi Blong Mi?” long Awake! (Franis mo Inglis), Februari 8, 1990.
[Tok blong makem poen long pej 17]
Sipos wan yangfala i mekem enikaen fasin nogud wetem woman, bambae God i no save luk hem olsem we hem i klin yet
[Tok blong pija long pej 17]
Seks bifo mared i save mekem tingting blong yangfala we i onagud long God, i trabol bigwan
[Tok blong pija long pej 18]
Ol boe mo gel we oli slip tugeta bifo mared, oli save kasem wan sik long saed blong seks