Samting We i Save Givhan Long Olgeta We Oli Harem Nogud
“[Hae God] i stap klosap long ol man we tingting blong olgeta i kam nogud.”—Ol Sam 34:18.
MAET yu yu sek nogud taem wan we yu laekem hem tumas i ded. Biaen maet yu harem olsem se yu no moa gat strong tingting blong mekem wan samting, maet yu sore, yu harem se hemia i fol blong yu, mo yu yu kros. Yumi tokbaot finis se yumi evriwan i gat defdefren fasin taem wan we yumi laekem hem tumas i ded. From samting ya, maet yu yu no harem se yu gat ol fasin ya evriwan, mo maet yu no soemaot se yu harem nogud olsem ol narafala oli mekem. Be taem yu wantem soemaot se yu harem nogud no yu wantem toktok wetem narafala, i gud we yu no holemtaet yu.
“!I Gud Yu Soemaot Se Yu Harem Nogud!”
Dokta ya, Heloisa, we yumi tokbaot hem finis, hem i no wantem ol narafala oli luk we hem i harem nogud taem mama blong hem i ded. Hem i talem se: “Fastaem mi mi krae, be biaen mi holemtaet mi blong ol narafala oli no luk we mi harem nogud. Mi mekem sem mak olsem taem wan sikman we mi lukaot long hem, i ded. Maet from samting ya, mi stap siksik. Advaes we mi wantem givim long olgeta we famle no fren blong olgeta i ded, hemia se: !I gud yu soemaot se yu harem nogud! Olsem nao bambae yu harem moa gud bitim we yu holemtaet yu.”
Taem ol dei mo ol wik oli pas, maet yu harem olsem Cecília, we man blong hem i ded from sik ya kansa. Hem i talem se: “Samtaem tingting blong mi i foldaon from we samfala oli ting se naoia mi mas harem gud bakegen, be mi stap harem nogud yet.”
Sipos yu harem olsem, i gud yu traem tingbaot oltaem se i no gat wan “stret” taem we yu mas harem gud bakegen. Blong samfala i no had tumas blong oli gohed long laef blong olgeta. Be blong sam narafala, i had we i had. Sipos yu luk se i had olsem, i no gat rod blong mekem se yu harem gud kwik. Taswe yu no mas harem se i gat wan “stret taem” we yu mas harem gud finis long hem.a
?Be olsem wanem sipos yu harem se bambae yu no save glad bakegen samtaem, mo yu stap kam taed tumas from we yu harem nogud oltaem long tingting blong yu? Maet yu yu olsem gudfala man ya Jekob. Hem i harem nius se pikinini blong hem, Josef, i ded. Ale, “hem i no wantem harem gud bakegen.” (Jenesis 37:35, NW) Sipos hemia nao tingting we yu tu yu gat, ?yu save mekem wanem blong yu no harem nogud bitim mak?
Yu mas lukaot gud long yu wan. Cecília i talem se: “Samtaem, mi harem se mi taed we mi taed mo mi luksave se mi bitim mak long ol samting we mi mi mekem.” Olsem toktok blong Cecília i soemaot, taem yu harem nogud from wan we yu laekem hem tumas i ded, samting ya i save mekem tingting blong yu mo bodi blong yu i taed. Taswe, i gud yu lukaot long helt blong yu. Yu mas slip gud, mo kakae ol kakae we oli save givim paoa long bodi blong yu.
I tru, maet yu harem se yu no wantem kakae, mo yu no wantem go pem ol kakae long stoa mo yu no wantem kuk. Be sipos yu no kakae gud, bambae i moa isi blong yu kam sik, mo samting ya bambae i mekem yu harem moa nogud. Nating we yu harem se yu no wantem kakae, i gud yu kakae smosmol blong mekem se bodi blong yu i stap strong.b
Sipos yu naf, i gud yu mekem sam spot mo eksasaes, nating sipos yu wokbaot nomo. I gud yu mekem sam samting olsem, from we i mekem se yu mas aot long haos. Antap long samting ya, taem yu mekem eksasaes, bren blong yu i wokem sam kemikol we oli kolem endorphins blong mekem se yu harem moa gud.
Yu mas glad we narafala i wantem givhan long yu. Ating samting ya i impoten sipos man blong yu no woman blong yu i ded. Maet i gat sam wok we hem i stap mekem, mo naoia i no moa gat man i lukaot long ol wok ya. Maet man blong yu no woman blong yu i lukaot long mane blong yutufala mo ol kaon blong yutufala, no maet hem i mekem ol wok long haos. Afta we hem i ded, maet fastaem i had long yu blong mekem ol samting ya yu wan. Long taem olsem, advaes blong wan fren we i gat kaen fasin, i save givhan bigwan long yu.—Ol Proveb 25:11.
Baebol i talem se wan tru fren hem i “rere blong givhan long taem blong trabol.” (Ol Proveb 17:17, NW) Taswe yu no mas ting se yu yu wan baden long ol narafala, nao yu stap longwe long olgeta. Taem yu yu joen wetem ol narafala, samting ya i save givhan long yu blong yu winim fasin ya blong harem nogud mo blong yu lan long samting ya we i hapen. Sally i wan yangfala woman we mama blong hem i ded. Afta we samting ya i hapen, hem i luk se fasin ya blong joen wetem ol narafala i leftemap tingting blong hem bigwan. Hem i se: “Mi mi harem nogud tumas from we mi harem se mi stap mi wan nomo, be taem ol fren oli singaot mi blong mi go joen wetem olgeta, hemia i givhan long mi blong winim tingting ya. Mi mi glad taem ol man oli intres long mi, mo oli askem kwestin olsem se, ‘?Olsem wanem long yu? ?Yu oraet? ?Samtaem yu stap harem nogud yet?’ Mi luk se samting we i givhan long mi blong harem gud bakegen, hemia taem mi tokbaot mama blong mi.”
I gud yu tingtingbak. I gud yu traem tingbaot ol gudfala taem we yu gat wetem famle no fren we i ded, maet yu save mekem samting ya taem yu lukluk ol foto. I tru se fastaem ating bambae yu harem nogud taem yu tingtingbak olsem. Be sloslo, bambae ol memori ya oli givhan long yu blong harem gud moa bitim we oli mekem yu harem nogud.
Maet yu save raetemdaon long wan buk, ol gudfala taem we yu gat wetem famle no fren we i ded, mo yu save raetemdaon ol samting we yu sore se yu no talem long hem taem hem i laef yet. Taem yu ridim bakegen ol samting we yu raetem, maet samting ya i givhan long yu blong kasem save moa se yu harem olsem wanem. Maet fasin ya blong raetemdaon ol filing blong yu, i wan gudfala rod blong yu talemaot tingting blong yu.
?Olsem wanem? ?I oraet blong kipim sam samting blong famle no fren ya we i ded, blong yu tingbaot hem? Yumi no sapraes we i gat defdefren tingting long saed ya, from we ol man wanwan oli gat prapa fasin blong olgeta blong harem gud bakegen. Samfala oli ting se taem man i kipim sam samting blong hemia we i ded, bambae i hadwok long hem blong harem gud bakegen. Be sam narafala oli talem se i givhan long olgeta taem oli mekem olsem. Sally we yumi tokbaot hem finis, i talem se: “Mi mi kipim plante samting we oli blong mama blong mi. !Hemia i wan gudfala rod blong mi harem gud bakegen!”c
Lukluk long “God we i stamba blong fasin blong givhan.” Baebol i talem se: “Yufala i mas putum ol trabol blong yufala long Hae God, nao hem bambae i blokem yufala, i sevem yufala. Hem i no save letem stret man i lus.” (Ol Sam 55:22) Prea i no wan samting we yu mekem nomo blong harem gud. Yu yu stap toktok long ‘God we i stamba blong fasin blong givhan. Hem i stap givhan long yumi long olgeta trabol blong yumi, blong mekem yumi harem gud.’ Taswe i impoten tumas we yu prea long God.—2 Korin 1:3, 4.
Tok blong God, Baebol, i save givhan long yumi bigwan blong mekem yumi harem gud bakegen. Aposol Pol i talem se: “Mi putum tingting blong mi long God . . . we God bambae i mekem olgeta man we oli ded oli laef bakegen, ol man we oli stret, wetem ol man we oli no stret.” (Ol Wok 24:15) Wan samting we i save givhan bigwan taem yumi stap harem nogud from wan we yumi laekem hem tumas i ded, hemia blong tingting long promes blong Baebol long saed blong taem ya we ol dedman bambae oli laef bakegen.d Wan woman we nem blong hem Lauren, i luk se samting ya i givhan bigwan long hem taem yangfala brata blong hem i ded long wan aksiden. Hem i talem se: “Nomata se mi harem nogud, be mi karem Baebol mo mi ridim, nating sipos mi ridim wan vas nomo. Mi jusum ol vas we oli leftemap tingting blong mi bigwan, mo mi ridim olgeta bakegen mo bakegen. Wan vas we i mekem mi harem gud, hemia toktok we Jisas i talem long Mata taem Lasaros i ded. Hem i se: ‘Brata blong yu bambae i laef bakegen.’”—Jon 11:23.
“I No Nid Blong Letem Samting Ya i Bos Long Laef Blong Yu”
I tru se i hadwok blong winim fasin ya blong harem nogud from ded blong wan famle no fren. Be yu mas traehad blong winim from we samting ya bambae i givhan long yu blong gohed long laef blong yu. Taem yu gohed long laef blong yu, yu no mas harem se yu stap tanem baksaed long famle no fren blong yu we i ded, mo yu stap fogetem hem. Bambae yu neva fogetem hem. Samtaem bambae wan samting i mekem se yu tingbaot bakegen famle no fren blong yu we i lus. Be sloslo, bambae yu no moa harem nogud tumas.
Samtaem bambae yu save harem gud taem yu tingbaot sam samting we famle no fren blong yu i bin mekem. Olsem Ashley we yumi tokbaot hem finis, hem i talem se: “Mi mi tingbaot dei bifo we mama blong mi i ded. Hem i luk olsem se hem i stap kam gud, mo hem i girap long bed. Long plante dei we i pas, hem i no save mekem samting ya. Sista blong mi i komem hea blong hem, mo mitrifala i laf long wan samting. Mi luk mama i smael bigwan. Samting ya mi no luk longtaem. Hem i glad nomo blong stap wetem tufala gel blong hem.”
Bambae yu save tingbaot sam gudfala samting we famle no fren blong yu i tijim yu long hem. Sally i talem se: “Mama blong mi i gat nambawan fasin blong tij. Hem i givim gudfala advaes long fasin we i kaen, mo hem i tijim mi olsem wanem blong mekem ol gudfala desisen we oli ol desisen blong mi, oli no samting we hem mo papa nomo i talem.”
Ol samting we yu save tingbaot long saed blong famle no fren blong yu we i ded, oli save givhan long yu blong gohed long laef blong yu. Wan yangfala man, Alex, i luk se samting ya i tru tumas. Hem i se: “Taem papa blong mi i ded, mi mi mekem wan desisen se bambae mi folem ol samting we hem i tijim mi long hem, hemia se mi no mas foget blong harem gud long laef. Mi wantem talem long ol narafala we papa no mama blong olgeta i ded, se: Sam samtaem, bambae yu stap sore yet from papa no mama blong yu, be i no nid blong letem samting ya i bos long laef blong yu. Yu save krae mo yu save harem nogud, be yu no mas fogetem se yu save yusum laef blong yu yet long rod we i beswan.”
[Ol futnot]
a Long saed ya, i gud yu no mekem ol desisen hareap, olsem yu no muv i go long wan narafala haos mo yu no stat blong frenem wan man no woman. Fastaem i gud yu lan long ol jenis long laef blong yu, ale biaen yu save mekem ol desisen olsem.
b Nomata we strong dring i mekem se yu harem gud, be hemia i blong smol taem nomo. Strong dring i no save givhan long yu blong winim fasin ya blong harem nogud, mo maet yu foldaon long problem ya we yu wantem strong dring oltaem nomo.
c From we olgeta man wanwan oli gat fasin blong olgeta blong harem nogud, ol fren mo famle oli no mas traem blong fosem narafala blong hem i folem tingting blong olgeta long saed ya.—Galesia 6:2, 5.
d Blong kasem moa save long samting we i hapen long man taem hem i ded mo long promes blong God blong mekem ol dedman oli laef bakegen, yu save lukluk japta 6 mo 7 blong buk ya ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim? we ol Witnes blong Jehova oli wokem.
[Tok blong makem poen long pej 16]
“Nomata se mi harem nogud, be mi karem Baebol mo mi ridim, nating sipos mi ridim wan vas nomo”—Lauren
[Bokis/Foto blong pija long pej 15]
WINIM TINGTING YA SE YU GAT FOL
Maet yu tingting se, from we yu no bin mekem evri samting we yu save mekem, ale, famle no fren blong yu i ded. Plante man oli ting se oli gat fol taem wan famle no fren blong olgeta i ded, nating se samting ya i tru no i giaman nomo. I gud sipos yu luksave se tingting ya i kasem plante man, from we samting ya i save halpem yu. Long taem ya tu, yu no mas ting se yu mas holemtaet ol filing ya. Sipos yu tokbaot tingting ya se i fol blong yu, hemia i save givhan long yu blong harem moa gud.
Yu mas luksave se, nomata yu lavem tumas narafala we i ded, be yu no save bos long laef blong hem. Mo tu, yu no save blokem “samting we yumi no tingbaot” we “i save kamaot long yumi enitaem nomo.” (Prija 9:11, NW) Mo tu ating yu yu no wantem mekem i nogud long hem. Yu traem tingbaot se maet yu no karem famle no fren ya i go kwiktaem long dokta, be ?yu yu wantem se hem i sik mo i ded? !Nogat! Taswe, ?i tru se yu yu gat fol from ded blong hem? Nogat.
Wan mama i stretem tingting blong hem, se i fol blong hem we gel blong hem i ded long wan aksiden blong trak. Hem i se: “Mi harem se i fol blong mi from we mi nao mi askem long hem blong goaot mo mekem wan samting. Be biaen mi luksave se i krangke nomo blong gat tingting ya. I no rong blong sanem hem i go wetem papa blong hem. Hemia nomo se, wan nogud aksiden i hapen.”
Maet yu talem se: ‘Be i gat plante tumas samting we mi no gat janis blong talem mo mekem wetem hem.’ I tru, be ?yu ting se i gat wan long yumi we i save talem se hem i wan papa, mama, no pikinini, we i stret gud olgeta? Baebol i mekem yumi tingbaot se: “Plante taem yumi evriwan i mekem i no stret. Be man we i no mekem mastik samtaem long tok blong hem, hem i wan man we i stret gud olgeta.” (Jemes 3:2; Rom 5:12) Taswe, yu mas luksave se yu no stret gud olgeta. Ol tingting ya se, “Sipos mi bin mekem olsem no olsem,” oli no save jenisim wan samting, be bambae oli mekem se yu tekem longtaem moa blong kam gud bakegen.e
[Futnot]
e Yu save lukluk buklet ya Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded, we ol Witnes blong Jehova oli wokem.
[Tok blong pija long pej 14]
Samtaem wan olfala papa no mama we i stap harem nogud from famle blong hem we i ded, i mas leftemap tingting blong wan pikinini blong hem we i bigman finis mo we i stap harem nogud tu
[Tok blong pija long pej 17]
Yu save raetem tingting blong yu long wan buk, yu save lukluk ol foto, mo yu save glad we narafala i wantem givhan long yu. Ol samting ya bambae oli givhan long yu blong winim fasin ya blong harem nogud from wan famle no fren we i ded