Faenemaot Trutok
Problem
Plante taem, man i no laekem narafala from ol rong infomesen. Tingbaot ol eksampol ya:
Sam bos oli gat rong tingting ya se ol woman oli no naf blong mekem ol wok we i nidim gudhan, paoa, mo gudhed.
Long ol yia 500 kasem 1500, ol man Yurop oli talem se ol man Jiu, oli posenem ol wel mo oli stap spredem ol sik, be oli rong. Long taem blong ol Nasi, oli giaman bakegen blong spolem ol man Jiu. Oli talem se olgeta nao oli mekem se Jemani i kasem trabol blong ekonomi. Long tugeta kes ya, ol man Jiu oli kasem bigfala trabol from fasin ya blong no laekem narafala, mo sam long ol trabol ya i stap yet tede.
Plante man oli gat rong tingting ya se evriwan we i gat disabiliti, oli harem nogud o kros.
Ol man we oli bilivim ol rong tingting olsem, oli traem faenem sam pruf blong sapotem rabis fasin blong olgeta blong no laekem narafala. Mo oli ting se eniman we i no agri wetem olgeta, oli no gat hed.
Advaes Blong Baebol
“Man we i no gat save, hem i nogud.” —OL PROVEB 19:2.
?I minim wanem? Taem yumi no save trutok, yumi mekem ol nogud desisen. Sipos yumi bilivim ol rong tingting i bitim ol trutok, bambae yumi gat rong tingting long ol man.
?From Wanem i Gud Blong Save Trutok?
Sipos yumi save trutok long saed blong wan grup blong man, bambae yumi no bilivim rong tingting we ol narafala oli gat long olgeta. Mo taem yumi faenemaot trutok long saed blong grup ya, bambae yumi no kwik blong bilivim ol giaman tok we oli talem long saed blong olgeta.
Samting We Yu Save Mekem
Maet plante oli save talem ol nogud samting long saed blong wan grup blong man, be i no evri man insaed long grup ya i olsem.
Yu mas luksave se yu no gat evri infomesen long saed blong narafala.
Lukaotem ol tru infomesen long ples we yu save trastem.