Japta 18
?Olsem Wanem Blong Kasem Ol Gudfala Mak Long Skul?
OLI askem long sam yangfala long praemari skul, se: “?Yufala i wari moa long wanem samting?” !I gat 51 pesen blong olgeta oli ansa se: “Ol mak we mifala i kasem long skul”!
Yumi no sapraes we ol yangfala oli tingting tumas long ol mak long skul. Ol mak ya nao, bambae oli mekem se oli pas i go long nekis klas no oli no pas, oli kasem wan gudfala wok no oli no kasem, papa mama blong olgeta oli glad no oli kros. I klia se ol mak mo ol tes oli impoten. Yes, Jisas Kraes tu, plante taem hem i askem kwestin long ol disaepol blong hem blong traem save blong olgeta. (Luk 9:18) Buk ya Measurement and Evaluation in the Schools i talem se: “Ol tes oli save soemaot wanem samting we yangfala i gat save long hem mo wanem samting we hem i slak long hem. Oli save pulum yangfala blong gohed blong stadi.” Mo ol mak blong yu, oli save halpem papa mama blong yu blong save olsem wanem long skul wok blong yu, se i gohed gud no i stap go nogud.
Kasem Stret Tingting
Be, sipos yangfala i wari tumas long ol mak, hem i save fraet nao i no moa wokgud, no maet hem i wantem winim ol narafala nomo. Wan buk we i tokbaot ol yangfala, i talem se fasin ya i kamaot moa long ol yangfala we oli stap long hae skul. “Oli fas long tingting ya se oli mas winim ol narafala long klas, mo se oli mas nambawan. Tingting ya i winim tingting blong traehad blong lanem samting.” Olsem Dokta William Glasser i talem, ol yangfala “oli lanem hareap blong askem long tija wanem nao bambae i stap long tes, ale . . . oli stadi long samting ya nomo.”
King Solomon i givim woning se: “Mi luk tu, stamba blong fasin ya we ol man oli stap wok strong blong kasem plante samting. Oli stap wok strong olsem from we oli jalus tumas long ol narafala man we oli raonabaot long olgeta nao oli wantem tumas blong winim olgeta. Be fasin ya tu i blong nating nomo. Hemia i olsem we man i stap resis olbaot nomo.” (Prija 4:4) Nating se man i traem winim narafala long ol sas samting blong laef no long wan stefeket long skul, be fasin ya i blong nating nomo. Ol yangfala we oli ona gud long God, oli save se oli mas traehad long skul. Be, oli no mekem skul i kam bigfala samting long laef blong olgeta, i bitim ol narafala samting. Oli traehad moa long wosip blong olgeta, mo oli trastem God se bambae hem i givhan long olgeta long ol samting we oli nidim blong laef.—Matiu 6:33; lukluk Japta 22 blong buk ya, we i tokbaot wok we yu yu save jusum.
Mo tu, skulgud i no minim nomo se yu traehad blong kasem ol hae mak long ol tes. Yu traehad tu blong wokem “gudfala tingting,” olsem Solomon i talem. Hemia se, yu yu kam naf blong kasem save, skelem, mo mekem ol waes disisen from. (Ol Proveb 1:4) Yangfala we i stap pas from we hem i ges nomo, no i lukluk wok blong narafala, no i stadi jes bifo long tes, bambae hem i neva lanem blong yusum tingting blong hem. Wan hae mak long matematik i no save halpem yu sipos long ol yia we oli kam, yu yu no naf blong ademap ol kaon blong yu.
Taswe, yu no mas wok from ol hae mak nomo. Yu mas tingbaot olgeta olsem samting we i givhan long yu nomo blong save olsem wanem yu stap gohed long skul. ?Be olsem wanem blong kasem ol mak we oli soemaot stret wanem save yu yu gat?
Wok Blong Yu Nao Blong Lanem Ol Samting
Wan tija, Linda Nielsen, i talem se plante yangfala we oli no wok gud long skul, oli stap talem se “i no fol blong olgeta we oli no kasem gudfala mak. Maet oli mekem eskius se ol kwestin long tes oli strong tumas, tija i no laekem olgeta, oli no laki, Bigman i no wantem se oli pasem tes, no ples i hot tumas.” Be, Baebol i talem se: “Nating we man blong les i wantem plante samting, be hem i no save kasem.” (Ol Proveb 13:4) Yes, plante yangfala we oli kasem nogud mak, oli stap les nomo.
Ol yangfala we oli wok gud long skul, oli save se i wok blong olgeta nao blong lanem ol samting. Ol man blong raetem buk ya ’Teen oli askem kwestin long sam yangfala blong hae skul we oli stap kasem gudfala mak, oli se: ?Olsem wanem yufala i mekem olsem? Wan i talem se: “Yu nao yu mas gat strong tingting blong wantem lanem ol samting.” Wan narafala i talem se: “Yu mas mekem wan plan, makemaot stret taem blong mekem ol samting, mo yu mas folem.” Wan narafala bakegen i talem se: “Yu yu mas makemaot sam samting we bambae yu traehad from.” Yes, i stap long YU NOMO blong kasem ol gudfala mak, yu no save yusum sam samting olsem eskius se oli stap blokem yu. Yu nomo yu mas rere blong wok strong mo traehad.
‘Be Mi Mi Stap Stadi’
Ating sam yangfala oli stap talem olsemia. Oli ting se oli stap wok had, be oli no luk wan gudfala frut. Sam yia i pas finis, sam man long Yunivesiti blong Stanford (Amerika) oli askem long 770 yangfala, se oli stap wok strong olsem wanem long skul wok blong olgeta. Samting we i narakaen se, ol yangfala we oli kasem nogud mak, oli ting se oli stap wok had olsem ol narafala. Be taem ol man ya oli jekem fasin blong olgeta blong stadi, oli faenem se oli no spenem plante taem nating long ol homwok blong olgeta. Ol yangfala we oli kasem gudfala mak, oli spenem plante moa taem blong stadi.
?Olsem wanem long yu? Ating yu tu yu ting se yu stap stadi strong. Be maet samting ya i no tru. Maet yu mas traem jenisim sam samting. Buk ya Journal of Educational Psychology i talem se, “sipos yangfala long haeskul i spenem moa taem blong mekem homwok blong hem, smol samting ya nomo i save mekem ol mak blong hem oli kam gud moa.” Yes, “sipos wan yangfala we i no gat gud hed, i spenem 1 kasem 3 aoa evri wik blong mekem homwok blong hem, bambae hem i save kasem semfala mak olsem wan yangfala we i gat gud hed, be i no mekem homwok blong hem.”
Aposol Pol i yusum wan pija tok se, hem i mas ‘trenem bodi blong hem’ blong i save mekem ol samting we hem i mas mekem. (1 Korin 9:27) Maet yu tu, yu mas strong long yu wan. Samting ya i tru moa sipos yu stap lukluk televisin no mekem narafala samting, long taem we yu mas stadi. Maet i gud we yu raetem wan notis mo putum long televisin, se: “!No televisin, finisim homwok fastaem!”
Ples We Yu Yu Stap Stadi Long Hem
Bighaf blong yumi i harem gud moa blong stadi long wan kwaet ples. !Sipos yu yu stap serem wan rum wetem narafala, no sipos haos i smol tumas, ale yu mas faenem wan narafala rod! Maet kijin no rum blong narafala i save kam ples blong stadi blong wan no tu aoa evri dei. Sipos no, ating yu save go long laebri long taon no long haos blong wan fren.
I gud sipos yu save yusum wan tebol we i bigwan, we i gat naf ples long hem blong putum ol pepa mo buk blong yu. Putum plante pen mo pepa i stap klosap long yu, blong yu no nid blong girap oltaem blong tekem moa. Sore tumas, be televisin mo radio we i singsing i no save givhan long yu blong tingtinggud. Sem mak sipos yu toktok long telefon no ol man oli kam luk yu blong storian.
Jekemgud se laet i naf, mo i no strong tumas. Taem laet i stret, yu no save kam taed tumas, mo tu, i no save spolem ae blong yu. Mo tu, i gud blong jekem rum se hem i kolkol lelebet mo i gat win. Sipos ples i hot, bambae yu no stap wekap gud blong stadi.
?Olsem wanem sipos yu harem se yu les blong stadi? Long laef blong yumi, i gat plante samting we yumi no glad blong mekem, be nating, yumi mas mekem. Taem yu faenem wan wok, bambae yu mas wok evri dei, nating se samtaem bambae yu harem se yu les. Taswe, i gud blong luk homwok blong yu olsem wan trening. Olsem nao, bambae yu save strong long yu wan long ol yia we oli kam. Traem blong smat blong mekem homwok blong yu, yu no mas pulum taem tumas. Wan tija i talem se: “Traem stadi long semfala ples mo long semfala taem evri dei. Olsem nao, stadi bambae i kam olsem wan fasin blong yu, mo . . . bambae yu no save les blong stadi.”
Program Blong Stadi
Long Filipae 3:16, Pol i pulum ol Kristin blong ‘gohed long rod ya we oli stap folem kam kasem naoia.’ Pol i stap tokbaot program blong Kristin wok blong yumi. Be, i gud blong folem wan program blong stadi long skulwok blong yu tu. Traem makemaot ol samting we bambae yu stadi long hem. Sipos yu stadi long wan lanwis, i nogud we stret afta long hemia, yu stadi long wan narafala lanwis bakegen. Tufala i klosap tumas. I moagud blong stadi long wan samting we i defren olgeta. Taem yu finisim wan lesen, tekem smol taem blong spel, nao biaen, stadi long wan narafala samting. I impoten blong spel smol olsem, antap moa, taem yu gat plante homwok blong mekem.
Sipos i gat plante samting blong ridim long homwok blong yu, traem folem plan ya: Fastaem, LUKLUK samting we yu mas ridim. Lukluk ol stamba poen long hem, olsem nem blong ol haf, ol pija, mo ol narafala samting olsem, nao bambae yu save wanem we hem i stap tokbaot. Biaen, traem mekemap sam KWESTIN we oli stanap long nem blong ol japta mo ol stamba tingting long olgeta. (Samting ya bambae i mekem tingting blong yu i stap long wanem we yu stap ridim.) Biaen, RIDIM olgeta tok, mo traem faenem ansa blong ol kwestin ya. Long en blong evri paragraf, satem buk, mo TALEM BAKEGEN samting we yu jes ridim. Taem yu ridim fulwan stori finis, TINGTINGBAK long hem, lukluk nem blong ol wanwan haf, mo traem rimemba samting we i stap long olgeta. !Oli talem se fasin ya i stap halpem plante yangfala blong rimemba klosap olgeta samting (80 pesen) we oli ridim!
Wan tija i talem se: “I impoten we ol studen oli lanem se wan save i no stap hem wan, be oltaem hem i joen wetem sam narafala save.” Taswe, traem joenem samting we yu yu stap stadi long hem wetem ol samting we yu yu lanem finis, mo ol samting we i kamaot finis long prapa laef blong yu. Mo tu, traem luksave olsem wanem bambae yu yusum save ya long laef blong yu.
Samting ya i moa isi long ol yangfala we oli ona gud long God. Baebol i talem se: “Sipos man i wantem kasem save, stamba blong hem, hem i mas tinghevi long Hae God, mo i mas ona gud long hem.” (Ol Proveb 1:7) Olsem nao, ating long skul yu yu les blong lanem ol dip save we ol sayentis oli faenemaot long saed blong ol samting raonabaot long yumi. Be, from we ol samting ya we God i wokem oli ‘mekem ol fasin blong hem oli klia,’ ale yu yu glad moa blong lanem ol save ya. (Rom 1:20) Histri tu, i joen smol wetem stamba tingting blong Jeova. Baebol i tokbaot seven kantri we oli bin rulum wol (wetem Amerika mo Inglan we oli stap rul naoia).—Revelesen 17:10; Daniel, japta 7.
Taem yu yu joenem ol samting we yu stap lanem long ol samting we yu yu save finis, no long Kristin bilif blong yu, bambae yu yu glad moa long ol samting ya. Olsem nao, yu yu no stap kasem save nomo, be yu stap kasem mining blong save ya tu. Solomon i talem se: “Ol man we oli gat gud hed, i isi nomo blong oli kasem” save.—Ol Proveb 14:6.
‘Nekis Wik Bambae i Gat Wan Tes’
I no nid blong seksek taem yu harem tok ya. Fastaem, lesingud long tija blong traem save wanem kaen tes bambae hem i givim long yufala. ?Bambae hem i askem long yu blong raetem wan stori? ?Bambae hem i raetem sam kwestin wetem plante defdefren ansa, nao yu nomo i mas jusum wanem ansa i stret? Mo tu, ol dei bifo long tes ya, lesin gud long tija, from se maet sam tok blong hem i soem sam poen we bambae oli kamaot long tes. (“Makem save ya, hem i impoten tumas,” no “Yufala i no fogetem samting ya,” olsem buk ya Senior Scholastic i talem.) Afta, ridim bakegen ol not we yu yu bin raetem, lukluk bakegen long ol buk blong yu mo ol homwok we yu bin mekem.
Solomon i talem se: “Oltaem, ol man oli stap lanlan long olgeta bakegen, olsem we naef i save sapenem naef.” (Ol Proveb 27:17) Ating papa no mama blong yu, no wan fren blong yu, bambae i glad blong askem sam kwestin long yu, no lesin long yu taem yu talem bakegen ol lesen blong yu. Nao, long naet bifo long tes, traem spel long tingting blong yu mo slip gud. Jisas i askem se: “?Yufala i ting se taem man i stap tingting tumas from laef blong hem we i sotfala nomo, bambae i save mekem laef blong hem i kam longfala moa long fasin ya? !Nogat!”—Matiu 6:27.
Sipos Yu No Pas
Sipos yu no pasem tes blong yu, ating bambae yu harem nogud tumas, antap moa, sipos yu bin traehad. Be tija ya Max Rafferty, i pulum yumi blong tingbaot se: “Long laef blong yumi, ol man oli jajem yumi from save we yumi gat, mo from frut blong wok blong yumi . . . Wan skul we i stap giaman long ol pikinini se laef i isi, hem i no wan gudfala skul. Hem i stap pulum pikinini blong drim nomo.” I tru se yu yu save sem taem yu no pasem wan tes. Be maet ol mastik ya oli wan gudfala samting sipos oli lanem yu long sam samting mo sipos oli pulum yu blong traem kam gud moa.
?Be olsem wanem taem yu yu givim nogud ripot ya long papa mama blong yu? Ating tufala i harem nogud. Plante yangfala oli fraet blong soemaot ripot blong olgeta, nao oli faenem ol defdefren rod blong pulum taem. Wan yangfala i talem se: “Mi mi putum ripot blong mi long tebol long kijin, mi go long rum blong mi, mo mi traem slip kasem moning.” Wan narafala yangfala i talem se: “Samting we mi bin mekem taem mi stap skul, se jes bifo we mama blong mi i aot blong go long wok, long las menet nomo, mi soem ripot blong mi long hem, mo mi talem se: ‘Yu yu mas putum saen blong yu long ples ya.’ Olsemia nao, hem i no gat taem blong tok long mi.” Be biaen, i sua se bambae hem i tok long yu. !Sam yangfala oli go moa, oli jenisim ol mak long ripot blong olgeta!
Papa mama blong yu tufala i gat raet blong save sipos yu stap gohed gud long skul no nogat. Tufala i save se ol mak blong yu bambae oli soemaot wanem we yu yu naf blong mekem. Sipos ol mak blong yu oli nogud, yu yu no mas sapraes we tufala i tok long yu. Be, i nogud yu giaman long tufala. Mo, “yu mas lesin gud long ol samting we mi [papa blong yu] wetem mama blong yu, mitufala i stap tijim yu long hem, mo yu no mas lego ol samting ya.” (Ol Proveb 1:8) Sipos yu ting se tufala i stap askem yu blong kasem wan mak we yu yu no naf blong kasem, traem toktokgud wetem tufala.—Lukluk Japta 2, long haf ya, “?Olsem Wanem Blong Talemaot Trabol Ya Long Papa Mama Blong Mi?”
I tru, ol mak we yu kasem long skul oli no soemaot se yu yu wanem kaen man, be oli impoten. Taswe, i gud blong yusum taem blong yu long skul, blong lanem plante samting. Klosap oltaem, sipos yu yu traehad, bambae yu kasem ol gudfala mak. Olsem nao, bambae yu yu harem gud, mo tu, papa mama blong yu i harem gud.
Ol Kwestin Blong Tokbaot
◻ ?Ol gudfala mak long skul oli save givhan long yu olsem wanem? ?Be from wanem i impoten blong gat stret tingting long saed blong olgeta ya?
◻ ?From wanem i impoten blong luksave se i wok blong yu nao blong lanem ol samting?
◻ ?I gud blong tingting gud long wanem samting long saed blong ol pleplei afta skul?
◻ ?Wanem sam samting yu save mekem blong ol mak blong yu oli kamgud moa?
◻ ?Olsem wanem yu yu save rere from ol tes long skul?
◻ ?Wanem tingting we yu yu mas gat sipos yu no pasem wan tes? ?I stret blong haedem samting ya long papa mama blong yu?
[Tok blong makem poen long pej 141]
Yangfala we i stap pas from we hem i ges nomo, no i lukluk wok blong narafala, no i stadi jes bifo long tes, bambae hem i neva lanem blong yusum tingting blong hem
[Bokis blong pija long pej 144]
?Olsem Wanem Long Ol Pleplei Afta Skul?
Plante yangfala oli talem se oli harem gud blong joen long ol pleplei afta skul, oli harem se oli naf blong mekem samting. Wan boe blong Baltimore, long Maryland (Amerika), i talem se: “Mi mi joen long klosap olgeta klab long taon ya. Mi mi harem gud blong wok wetem han blong mi long ol samting we mi mi laekem. Mi mi joen long klab blong ol trak, from se mi laekem wok blong mekanik. Mi mi laekem kompiuta, ale mi joen long wan klab olsem. Mi mi laekem ol mesin blong rikodem ol samting, ale mi joen long wan klab olsem.” Long haeskul, oli pulum ol yangfala blong joen long ol pleplei afta skul.
Be, wan man blong gavman long Yunaeted Stet, we bifo i wan tija, i talem long Wekap! se: “I luk olsem se ol studen oli spenem moa taem long ol pleplei afta skul, i bitim long skul wok blong olgeta. From samting ya, i had long olgeta blong pas i go long nekis klas.” Yes, i no isi blong mekem ol skul wok blong yu taem yu pleplei tumas afta skul. Gel ya Cathy, fastaem hem i plei long tim blong sofbol (wan kaen kriket). Hem i talem se: “Afta we mifala i plei, mi mi taed tumas, mi no save mekem wan samting. Mi mi no save wok gud long skul. Taswe, long yia ya, mi mi no moa joen long tim ya.”
Ol pleplei ya oli save mekem trabol long ol Kristin wok blong yangfala tu. Wan Kristin i stap tingting bak long yang taem blong hem, i se: “Mi bin ting se mi mi naf blong mekem tri wok wantaem: skul wok blong mi, tren long wan tim blong spot, mo ol Kristin wok. Be sipos mi mi sot long taem mo mi no naf blong mekem trifala wok ya evriwan, mi mi stap lego ol Kristin wok blong mi fastaem blong mi save mekem ol narafala samting.”
Wan yangfala, nem blong hem Themon, i bin joen long tu tim blong spot long skul. Hem i talem se: “Mi mi no save go long ol miting [long Haos Kingdom blong kasem ol tijing long Baebol], from we long Tusde mo Tasde, mifala i plei long narafala ples. Long Sarede bakegen, mifala i wokbaot i go longwe blong plei, mo mifala i stap kambak long tu klok long moning.” I tru se, “sipos yu stap mekem bodi blong yu i strong, hemia i gud.” Be yu no mas fogetem se, “sipos yu stap traehad oltaem blong mekem ol fasin we God i wantem, hemia i gud moa long olgeta laef blong yu.”—1 Timoti 4:8.
Mo tu, tingbaot trabol we yu save kasem long saed blong ol fasin blong yu. ?Yu yu stap joen wetem ol fren we oli gat gudfala fasin? ?Oli stap pulum yu blong mekem ol samting we i stret? ?Olgeta ya oli stap storian long wanem samting? ?Ol memba blong tim ya no klab ya, oli save spolem ol gudfala fasin blong yu? Long 1 Korin 15:33, Baebol i talem se: “Ol stret man nomo, be ol fren blong olgeta we oli no stret, oli save spolem fasin blong olgeta.”
Plante yangfala Witnes blong Jeova oli glad blong yusum taem blong olgeta afta skul blong mekem wan wok we i moa gud, i bitim spot. Yes, oli givhan long ol narafala man blong oli save God. Long Kolosi 4:5, Baebol i givim advaes ya se: “Long ol fasin ya we yufala i stap mekem long fes blong ol man we oli no bilif long Kraes, yufala i mas waes gud. Mo yufala i mas yusumgud ol janis we yufala i gat, blong talemaot gud nius long olgeta.”
[Tok blong pija long pej 143]
Plante yangfala oli kasem ol nogud mak from we oli no stadi gud
[Tok blong pija long pej 146]
I no isi blong mekem ol homwok blong yu taem yu pleplei tumas afta skul
[Tok blong pija long pej 148]
Wan nogud ripot long skul bambae i mekem papa mama blong yu i harem nogud. Be sipos yu ting se tufala i stap askem yu blong kasem wan mak we yu yu no naf blong kasem, traem toktok gud wetem tufala