Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g98 Maj pp. 12-14
  • ?Mi Naf Blong Wok Gud Moa Long Skul?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Mi Naf Blong Wok Gud Moa Long Skul?
  • Wekap!—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • From Wanem Samfala Oli Aninit Long Stret Mak
  • Mekem Tingting Blong Yu i Strong Blong Wok
  • Gudfala Fasin Blong Stadi
  • Holem Wan Tingting We i Stret
  • Gohed Nating Se i Gat Problem
  • ?Bambae Mi Mi Lego Skul?
    Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • ?Olsem Wanem Blong Kasem Ol Gudfala Mak Long Skul?
    Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • ?I Gud Blong Mi Lego Skul, No Nogat?
    Wekap!—2011
  • ?Olsem Wanem Sipos Mi No Laekem Nating Blong Go Long Skul?
    Ol Yangfala Oli Askem
Wekap!—1998
g98 Maj pp. 12-14

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?Mi Naf Blong Wok Gud Moa Long Skul?

“Ol hae mak, hemia nomo samting we i impoten long tingting blong papa mama blong mi. ‘?Yu kasem wanem mak long tes blong matematiks? ?Yu kasem wanem mak long Engglis homwok blong yu?’ !Mi no laekem nating taem oli mekem olsem!”—Wan yangfala blong 13 yia we nem blong hem Sam.

I NO sam nomo we i kasem hadtaem ya. Yes, ol man we oli raetem buk ya “Could Do Better” oli se: “I no gat wan papa no mama, we i talem long mifala yet se pikinini blong hem i stap wokgud long skul olsem we hem i naf blong mekem.” Be plante yangfala, olsem Sam, oli tingting se papa mama blong olgeta i stap mekem i strong tumas long olgeta blong oli kamgud moa long skul wok blong olgeta—ating oli wantem se ol pikinini blong olgeta oli bitim ol narafala pikinini. Antap long samting ya, maet ol pikinini oli fesem hadtaem long klasrum blong olgeta tu. Wan yangfala i komplen se: “Ol tija oli no gat longfala tingting. Oli wantem se yu mas rimemba ol samting kwiktaem nomo, mo sipos yu no naf blong mekem olsem, oli daonem yu mo mekem olsem se yu krangke. Taswe, mi mi no moa kea blong traehad.”

Plante man oli talem se, ol yangfala we oli no naf blong kasem mak we papa mama mo tija i wantem, oli stap aninit long stret mak. Kolosap evri studen oli stap aninit long stret mak samtaem. ?From wanem? Yumi intres blong luk se, plante taem hemia i no kamaot from we oli les no from we oli no gat hed mo oli no save lanem wan samting. Nogat.a

From Wanem Samfala Oli Aninit Long Stret Mak

Long saed blong ol wok blong skul, i tru se i gat sam yangfala we oli glad blong stap sem mak nomo we oli no traehad blong go moa. Herman we i gat 15 yia, i talem se: “Sipos mi luk se smol wok ya nomo we mi mekem bambae i naf blong mi winim eksam, ale, bambae mi mekem smol wok ya nomo.” Be samting ya i no minim we olgeta yangfala ya oli no kea blong lanem wan samting. Maet i gat wan sabjek we i no pulum intres blong olgeta taswe oli no traehad. I gat sam narafala yangfala we oli faenem i had blong luksave olsem wanem samting we oli stap lanem i save givhan long laef blong olgeta. Reuben, we i gat 17 yia, i talem se: “I gat sam samting we mi stap lanem long skul, we i blong nating nomo from we i sua se bambae mi neva yusum taem mi finis skul.” Taem wan yangfala i no intres long wan samting no i no gat wan strong tingting i pusum hem blong lanem samting ya, i isi nomo blong hem i kam aninit long stret mak.

I gat sam narafala stampa risen. Wan eksampel, sipos wan tija i kwik tumas long fasin blong hem blong tij, ating tingting blong yu i save fasfas. Sipos hem i slou tumas, bambae yu yu les. Ol fren tu, oli save spolem wok we yu mekem long skul. Buk ya Kids Who Underachieve i eksplenem se: “Ating wan pikinini i gat gudhed, mo i naf blong lanem plante samting. Be, maet ol fren blong hem oli no intres blong lanem wan samting long skul. Ale, sipos hem i wantem moa blong mekem ol fren blong hem oli glad, bambae hem i stap aninit long stret mak.” Taswe, wan yangfala i komplen se taem hem i wokhad long ol faswan yia blong hem long skul, ol narafala oli jelas long hem mo oli jikim hem. Yes, maet wan yangfala i luksave trutok we i stap long Proveb 14:17 se: “Man we i gat hed, be ol narafala oli no laekem hem nating.”

Samtaem wan yangfala i no wokgud from wan risen we i bigwan moa. Sore tumas be, sam yangfala oli gruap wetem wan nogud tingting long saed blong olgeta wanwan. Samting ya i save kamaot sipos oltaem ol man no papa mama oli singaot pikinini long ol nem we oli daonem hem, olsem se “yu slou tumas,” “yu krangke,” mo “yu les.” Samting ya i nogud tumas, from we ol kaen nem ya we ol narafala oli putum long pikinini oli save pulum pikinini blong folem ol fasin ya long laef blong hem. Wan dokta i talem se: “Sipos ol man oli talem long yu oltaem se yu yu no gat hed, biaen bambae yu stat bilivim toktok blong olgeta, nao bambae yu mekem samting we oli talem.”

Plante taem, ol papa mama mo tija oli gat gudfala tingting nomo taem oli pusum ol yangfala blong wokhad. Be, nating se i olsem, maet wan yangfala i tingting se olgeta ya oli stap askem hem blong mekem wan samting we i bigwan tumas. Sipos hemia nao tingting blong yu, i gud blong jenisim tingting ya from we papa mama mo tija blong yu oli no stap traem mekem yu yu krangke. Ating oli jes wantem se yu kasem wan gudfala mak olsem yu yu naf blong mekem. Nating se i olsem, ating yu yu wantem sakem evri samting nomo taem yu wari tumas blong kasem ol mak we olgeta oli wantem. Be, no letem tingting blong yu i foldaon: Yu yu naf blong wokgud moa long skul.

Mekem Tingting Blong Yu i Strong Blong Wok

!Faswan samting, yu mas mekem tingting blong yu i strong blong wok! Blong mekem olsem, yu mas luksave from wanem yu stap lanem samting. Baebol i talem se: “Ol man we oli go wok fastaem blong [brekem graon, NW], mo ol man we oli go wok biaen blong tekem kakae long hem, oli mas gat sem tingting, se bambae oli save tekem kakae long garen ya.” (1 Korin 9:10) I no isi blong luksave risen blong “brekem graon” blong samfala sabjek long skul. Wan eksampel, maet yu talem se, ‘Mi mi wantem wok long kompyuta. Taswe, ?from wanem mi mas stadi long histri?’

Tru tumas, i no evri samting long program blong skul we maet oli stret long laef blong yu—no maet oli no impoten long yu naoia. Be, traem tingting i go long wanem we bambae yu mekem long fyuja. Ol defdefren sabjek long edukesen we yu stap kasem, bambae oli mekem se yu save moa long saed blong wol we i stap raonabaot long yu. Plante yangfala we oli Wetnes blong Jeova, oli luksave se olgeta haf blong edukesen we oli kasem i halpem olgeta blong ‘mekem olsem we oli gat sem fasin blong olgeta defrenkaen man.’ Yes, oli naf blong talemaot mesej blong Kingdom long enikaen man we oli gat ol defdefren kaen fasin blong laef. (1 Korin 9:22) Nating sipos i luk olsem se wan sabjek i no impoten tumas long yu, be bambae yu kasem gudfala samting sipos yu wokgud long hem. Wan samting, hemia se yu save kamgud moa long ‘fasin blong yusum tingting blong yu.’ Hemia wan samting we yu nidim bigwan blong givhan long yu long ol yia we oli kam.—Proveb 1:1-4.

Mo tu, skul i save givhan long yu blong luksave wanem ol samting we yu yu gat gudhan blong mekem. Aposol Pol i raet i go long Timote se: “Mekem paoa we God i givim long yu i kam strong bakegen olsem wan faea.” (2 Timote 1:6) Ating Timote i kasem sam spesel wok blong mekem insaed long Kristin kongregesen. Be, hem i mas yusum samting ya we hem i gat gudhan blong mekem—no ‘paoa’ ya we God i givim long hem—sipos no, bambae hem i lusum gudhan we hem i gat blong mekem wok ya. Samting ya i no minim, se gudhan blong yu blong lanem samting long skul i kamaot stret long God, olsem presen ya we Timote i kasem. Be, gudhan we yu gat long enikaen samting—maet droem pija, plei myusek, matematiks, sayens, no narafala samting bakegen—oli blong yu wan nomo. Skul i save halpem yu blong luksave samting we yu yu naf blong mekemgud, mo blong kamgud moa long presen ya we yu gat.

Gudfala Fasin Blong Stadi

Be, sipos yu rili wantem se skul i givhan fulwan long yu, yu mas gat gudfala fasin blong stadi oltaem. (Skelem wetem Filipae 3:16.) Makemaot inaf taem blong mekem fulap wok, be spel smol samtaem tu. Sipos i gat fulap samting blong ridim, fastaem yu mas lukluk kwik long olgeta save ya blong traem kasem wanem samting i stap tokbaot. Nekis samting, mekemap sam kwestin we oli stanap long stampa tok blong ol wanwan japta no ol smol stampa tok. Nao yu save stat blong rid, mo traem faenem ansa blong ol wanwan kwestin we yu bin stanemap. Laswan samting, traem yu wan blong luk sipos yu naf blong talem bakegen ol samting we yu lanem.

Joenem ol nyufala samting we yu lanem i go wetem ol samting we yu save finis. Eksampel, wan kos blong sayens i save halpem yu blong ‘faenemaot ol fasin ya blong God we yumi no save luk stret long ae blong yumi.’ (Rom 1:20) Histri i save pruvum long yu se tok ya i tru tumas se: “O Jeova, mi mi savegud, we man blong graon i no masta blong rod blong hem. Man i no naf blong jusum wanem rod hem mas wokbaot long hem.” (Jeremaea 10:23) !Taem yu traehad blong stadi, bambae yu luksave se i isi moa long yu blong lanem samting—yu save glad moa blong mekem samting ya tu! Solomon i luksave se: “Man we i gat hed, i faenem se i isi blong kasem ol save.”—Proveb 14:6.

Holem Wan Tingting We i Stret

Samtaem, risen we i mekem se wan studen i no wokgud hemia se, hem i no jusumgud ol fren blong hem. ?Ol fren blong yu oli leftemap tingting blong yu blong wokgud moa, no olgeta tu oli studen we oli no strong blong wok? Wan proveb i talem se: “Man we i wokbaot wetem ol waesman, bambae hem tu i kam waes. Be man we i kampani wetem ol krangke man, bambae hem i kasem trabol from.” (Proveb 13:20) Taswe, yu mas waesgud taem yu jusum ol fren blong yu. Joen oltaem wetem olgeta we oli gat tingting we i stret long saed blong wok long skul. Yu no mas fraet blong storeyan wetem tija blong yu, blong talemaot wanem ol plan we yu gat blong mekem ol mak blong yu long skul oli kamgud moa. Ating long rod ya, tija blong yu bambae i traehad blong halpem yu blong kasem ol mak ya.

Sipos yu gat fulap negatif tingting long saed blong samting we yu naf blong mekem, tingbaot eksampel blong aposol Pol. Taem sam man oli jikim hem se hem i no save toktok gud, hem i ansa se: “Maet mi mi no skul gud blong tok, be mi savegud ol stampa blong gud nyus, mi no sot nating long saed ya.” (2 Korin 10:10; 11:6) Yes, Pol i putum tingting blong hem i go nomo long samting we hem i naf blong mekem i bitim we hem i tingbaot nomo ol slak fasin blong hem. ?Wanem ol samting we yu naf blong mekem? Sipos yu no luksave wanem samting ya, toktok wetem wan bigman we hem i glad blong givhan long yu. Wan fren olsem, i save halpem yu blong luksave wanem samting we yu naf blong mekem, mo olsem wanem blong yusumgud ol fasin ya.

Gohed Nating Se i Gat Problem

“Putum olgeta tingting blong yu, olgeta paoa blong yu, i go long ol samting ya, nao bambae ol man oli save luk se yu yu stap gohed moa.” (1 Timote 4:15, Phillips) Olsem wan papa we i toktok long pikinini boe blong hem, Pol i leftemap tingting blong Timote blong kamgud moa long minista wok blong hem, nating se hem i stap wokgud finis long saed ya. Long taem blong Baebol, Grik veb ya “gohed moa” i rili minim “katemaot samting we i blokem rod,” we i mekem yumi tingbaot wan man we i stap katemaot bus blong mekem rod blong hem. Samtaem, long skul, ol samting oli olsemia long tingting blong yumi. Be, bambae i moa isi long yu blong mekem ol wok long skul sipos yu tingting oltaem se bambae yu save kasem gudfala samting biaen from traehad blong yu.

Traehad, tingting we i strong blong wok, mo fasin blong lanem samting, olgeta ya oli joen wanples. Hemia wan pijatok: Tingbaot wan man we i stap plei gita. Sipos hem i rili laekem blong plei gita, bambae hem i plei moa. Sipos hem i plei moa, hem i kamgud moa, mo samting ya i mekem glad blong hem i kam bigwan moa tu. Moa yumi lanem samting, moa i isi long yumi blong lanem moa samting antap bakegen. Taswe, yu no letem tingting blong yu i foldaon from skul wok blong yu. Putum ful paoa blong yu long wok ya, joen wetem ol man we oli halpem yu blong kamgud moa, mo folem ol tok ya we Asaraea i talem long King Asa blong bifo, se: “Yu no letem han blong yu i kam slak, from we bambae yu mas kasem pei long wok blong yu.”—2 Kronikel 15:7.

[Futnot]

a Ol yangfala we oli gat problem blong lanem samting, oli fesem sam narafala hadtaem long saed ya. Blong save moa, lukluk Wekap! blong Jun 22, 1996, pej 11 kasem 13 (Engglis mo Franis).

[Tok blong pija long pej 13]

Yu no mas fraet blong storeyan wetem tija blong yu blong talemaot wanem ol plan we yu gat blong mekem ol mak blong yu long skul oli kamgud moa

[Tok blong pija long pej 14]

Nating sipos yu luksave se bambae yu no rili yusum wan sabjek long laef blong yu biaen, be yu save kasem plante gudfala samting sipos yu wokgud long hem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem