?Wol Bambae i Lus No i Stap?
I no gat narafala laen blong ol man oli stap harem plante toktok long saed long en blong wol olsem ol man naoia. Plante man oli fraet se wan nyuklia faet bambae i finisim wol ya. Ol narafala man oli ting se fasin blong sakem doti long win mo solwora bambae i spolem wol. Sam narafala bakegen oli wari se ol trabol long saed blong ekonomi bambae i mekem ol man oli faet agensem olgeta.
?I tru we wol ya i save lus? ?Sipos yes, samting ya i minim wanem? ?I gat wan wol we i bin lus bifo?
Wan Wol We i Lus—Narafala i Tekem Ples Blong Hem
Yes, wan wol i bin lus bifo. Tingbaot wol we i kam nogud long taem blong Noa. Baebol i eksplenem se: “[God] i spolem wol ya we i stap bifo, long wora ya we i ron bigfala.” Mo Baebol tu i talem se: “God i no letem ol man ya bifo long taem blong Noa oli go fri. Hem i sevem Noa we i wan prija blong talemaot stret fasin, wetem seven narafala man tu. Be i letem wora i kam bigfala, i draonem ol narafala man ya we oli no obei long hem.”—2 Pita 2:5; 3:6.
Makem wanem mining blong en blong wol ya mo wanem samting hem i no minim. En blong wol ya i no minim se en blong olgeta man long wol. Noa wetem famle blong hem oli laef tru long Bigfala Wora ya we i ron. Mo tu graon we i stap mo ol naesfala sta long skae oli stap tu. Be ol “man ya we oli no obei” oli ded, rabis fasin blong wol i lus.
Biaen, taem ol pikinini blong Noa oli kam plante, narafala wol i stat. Hemia namba tu wol, no fasin blong wol, we i stap kasem taem blong yumi tede. Histri blong wol ya i fulap wetem ol faet, fasin blong brekem loa, mo ol raf fasin. ?Bambae wanem samting i hapen long wol ya? ?Bambae hem i stap?
Fyuja Blong Wol Ya
Afta we God i spolem wol long taem blong Noa, Baebol i gohed i se: “Be skae mo graon we i stap naoia, tok blong God i blokem tufala, tufala i stap wet blong bambae faea i kasem tufala.” (2 Pita 3:7) Yes, olsem wan narafala man blong raetem Baebol i eksplenem, i se: ‘Wol ya [we i stap tede] . . . i stap lus.’—1 Jon 2:17.
Baebol i no minim se prapa graon no ol sta long skae bambae oli lus, olsem we oli no lus long taem blong Noa. (Ol Sam 104:5) Be, wol ya, wetem “skae,” olsem ol rula blong wol we Setan i bos long olgeta, mo “graon,” olsem ol man, bambae oli lus olsem we oli bon long faea. (Jon 14:30; 2 Korin 4:4) Wol ya, no fasin blong wol ya, bambae i lus olsem wol bifo long taem blong Bigfala Wora, i lus. Jisas Kraes tu i tokbaot ol samting we oli kamaot “long taem blong Noa” olsem wan eksampel long ol samting we bambae oli kamaot bifo en blong wol ya.—Matyu 24:37-39.
I klia se, taem Jisas i tokbaot taem blong Noa, hem i ansa long kwestin blong ol aposol blong hem: “?Mo wanem saen blong soemaot we bambae yu yu kambak bakegen mo wol ya i finis?” (Matyu 24:3, King James Version) Ol man blong Jisas oli save se wol ya bambae i finis. ?Samting ya i mekem olgeta oli fraet?
No gat, taem Jisas i tokbaot ol samting we bambae oli kamaot bifo we wol ya i finis, hem i leftemap tingting blong olgeta blong oli haremgud ‘from we i no longtaem Jisas i mekem olgeta oli fri olgeta.’ (Luk 21:28) !Yes, bambae oli save fri long Setan mo rabis fasin blong hem, blong go insaed long wan nyufala wol we i gat pis!—2 Pita 3:13.
?Be wetaem wol ya bambae i finis? ?Wanem “saen” Jisas i givim blong soemaot se hem i “kambak bakegen mo wol ya i finis”?
“Saen”
Grik tok we oli tanem i kam “kambak bakegen” hem i pa·rou·siʹa, mo hem i minim “stap finis,” olsem se, hem i kambak mo i stap finis. Taswe taem oli luk “saen” samting ya i no min se i no longtaem Kraes bambae i kam be i min se hem i kambak mo i stap finis. Hem i min se hem i stap rul finis olsem wan king long heven we ol man oli no save luk hem mo bambae i no longtaem hem i finisim ol enemi blong hem.—Revelesen 12:7-12; Ol Sam 110:1, 2.
Jisas i no talem wan samting nomo we i olsem “saen.” Hem i tokbaot plante samting we bambae oli kamaot long wol mo ol trabol we bambae oli stap. Olgeta samting ya bambae oli kamaot long taem ya we ol man blong raetem Baebol oli tokbaot olsem “ol las dei.” (2 Timote 3:1-5, NW; 2 Pita 3:3, 4) Lukluk sam long olgeta samting we Jisas i talem finis we bambae oli makemaot “ol las dei.”
“Ol kantri bambae oli save mekem faet long ol narafala kantri.” (Matyu 24:7) Ol faet tede oli bigwan moa bitim long taem bifo. Wan man blong raetem histri i talem se: “Faswan Bigfala Faet Blong Wol [stat long 1914] hem i faswan ‘bigfala’ faet.” Mo namba tu bigfala faet blong wol hem i moa nogud long faswan. Mo faet i stap gohed yet blong spolem wol. !Yes, ol tok blong Jisas oli stap kamtru long fasin we i klia nomo!
“Ol man bambae oli gat hadtaem blong kasem kakae.” (Matyu 24:7) Biaen long Faswan Bigfala Faet Blong Wol bigfala hanggri i kasem ol man, maet hem i bigwan moa long histri blong man. Nogud taem blong kakae i sot i kamaot tu biaen long Namba Tu Bigfala Faet Blong Wol. Wan sik we i kamaot from kakae i sot i kasem wan long evri faef man long wol, i kilim kolosap 14 milyan pikinini long evri yia. !Tru ya “bambae oli gat hadtaem blong kasem kakae”!
“Bambae graon i save seksek bigfala.” (Luk 21:11) Medel namba i soemaot se, kolosap plante moa man olsem ten taem moa we oli stap ded long evri yia taem graon i seksek stat long 1914 i bitim namba blong ol man we oli ded long ol handred yia bifo. Tingbaot sam long ol bigfala etkwek ya: Long 1920 long Jaena, 200,000 man oli ded; 1923, long Japan, i gat samwe 140,000 man we oli ded no oli no save faenem olgeta; 1939, long Teki, 32,700 man oli ded; 1970, long Peru, 66,800 man oli ded; mo 1976, long Jaena, kolosap 240,000 man [no, folem sam narafala ripot, 800,000 man] oli ded. !Tru ya, “graon i save seksek bigfala”!
“Bambae i gat ol strong sik oli kam spolem olgeta.” (Luk 21:11) I no longtaem biaen long Faswan Bigfala Faet Blong Wol, kolosap 21 milyan man oli ded long sik ya Spanis flu. Buk ya Science Digest i talem se: “Long olgeta histri i no gat strongfala sik, mo bigfala sik we i kilim plante man i ded olsem.” Be stat long taem ya, sik blong hat, kansa, AIDS (SIDA), mo plante narafala sik oli kilim plante milyan man oli ded.
“Fasin nogud oli kam bigfala moa.” (Matyu 24:12) Wol blong yumi stat long 1914 hem i kam olsem ples blong man i kilim man i ded mo raf fasin. Long plante ples man i no harem sef taem hem i wokbaot long rod long dei taem. Long naet ol man oli stap insaed long haos blong olgeta mo oli lokemgud ol doa, oli fraet blong go afsaed.
I gat plante narafala samting we Baebol i bin tokbaot se bambae oli kamaot long ol las dei, mo olgeta samting ya tu oli stap kamtru. Samting ya i min se en blong wol ya i kolosap. Be, i gud we bambae i gat ol man oli sef long taem ya. Afta we Baebol i talem se ‘wol ya . . . i stap lus,’ hem i promes se, “be man we i stap mekem ol samting we God i wantem, hem i stap we bambae i no save lus samtaem.”—1 Jon 2:17.
Taswe yumi mas lanem wil blong God mo mekem. Nao yumi save laef taem wol ya i finis blong kasem ol blesing we i no save finis long nyufala wol blong God. Baebol i promes se long taem ya: “God . . . bambae i ravemaot wora blong ae blong [ol man]. Nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem.”—Revelesen 21:3, 4.
Long buk ya oli yusum Baebol long Bislama. Be taem oli yusum sam vas blong Inglis Baebol ya New World Translation of the Holy Scriptures.
[Foto Credit Lines pej 6]
Photo Credits: Airplane: USAF photo. Child: WHO photo by W. Cutting. Earthquake: Y. Ishiyama, Hokkaido University, Japan.