Poen 4
Toktok i Rongud
?OLSEM wanem? ?Taem yu rid long bigfala voes, yu stap mesmestem from we i had blong yu talem sam wod? ?Taem yu stanap fored long plante man blong givim wan tok, i had blong yu faenem ol stret tok blong talemaot tingting blong yu? Sipos i olsem, ating problem blong yu hemia nao, toktok i no rongud. Man we toktok blong hem i rongud, hem i rid mo toktok long fasin we ol wod mo tingting oli kamaot isi nomo. Hemia i no min se hem i gohed blong toktok we i no spel, no i toktok hareap, no i toktok bifo we i tingting long samting we hem i wantem talem. Man we toktok blong hem i rongud, i toktok long fasin we ol man oli glad blong lesin long hem. Long Tiokratik Skul, poen ya “Toktok i Rongud” i wan impoten poen we yu mas wok long hem.
Maet i gat plante risen from wanem toktok blong yu i no rongud. Yu lukluk ol poen we oli kam biaen, mo yu traem luksave problem blong yu: (1) Taem yu rid long fored blong narafala, yu yu slo blong ridim sam wod from we yu no save gud olgeta. (2) Yu yu spel long plante ples, nao i olsem we yu katkatem ol tok blong yu. (3) Yu yu no rere gud fastaem. (4) Taem yu toktok long fored blong wan grup blong man, plante taem toktok i no rongud from we yu yu no putum ol save wanwan oli go long stret ples blong olgeta. (5) Sipos yu no save plante wod, hemia i save mekem se i had blong yu faenem ol stret tok blong eksplenem tingting blong yu. (6) Sipos yu talem strong plante wod, toktok blong yu bambae i no rongud. (7) Sipos yu no save stret wei blong toktok folem ol rul blong lanwis blong yu, hemia tu i save mekem we toktok blong yu i no rongud.
Taem toktok blong yu i no rongud, maet ol man long Haos Kingdom oli no girap mo go afsaed, be i olsem we tingting blong olgeta i go afsaed from we oli tingbaot narafala samting. Sipos samting ya i hapen, bambae oli mestem bighaf blong ol save we yu givimaot.
!Be yu mas lukaot! Taem yu traem toktok wetem paoa mo mekem toktok blong yu i rongud, i nogud yu bitim mak. Sipos yu mekem olsem, bambae ol man oli save ting se ol tok blong yu i strong tumas, mo maet i mekem olgeta oli sem lelebet. Sipos sam man we oli lesin long yu oli kamaot long defren kantri no fasin blong laef, nao oli harem se toktok blong yu i no soemaot respek mo i no kamaot long hat, bambae ol tok blong yu i blong nating nomo. Yu save tingbaot aposol Pol. Hem i givim plante tok mo i save toktok gud, be taem hem i toktok long ol man Korin, hem i mekem olsem we hem i ‘no gat paoa nating, i stap fraet mo i stap seksek.’ Hemia from we hem i no wantem pulum tingting blong ol man i kam long hem nomo.—1 Kor. 2:3.
Sam Fasin We Yu Mas Blokem. Plante man oli gat fasin ya blong talem “aa” bitwin ol wod. Sam narafala oli statem toktok blong olgeta oltaem wetem tok ya “mo” no “be,” mo maet oli finisim wetem “a.” Ating yu no luksave se yu stap yusum ol tok ya oltaem. I gud yu askem long narafala blong hem i lesin long yu taem yu toktok, mo blong hem i talem long yu evri taem we hem i harem wan tok olsem. Maet bambae yu sapraes blong luk hamas taem we yu yusum ol tok olsem.
Sam man, taem oli rid mo toktok, oli talem bakegen sem tok we oli jes talem. Maet oli stat blong toktok, ale oli stop nao oli talem bakegen wanem we oli jes talem.
Sam narafala man, maet toktok blong olgeta i kamaot isi nomo, be oli stat blong talemaot wan tingting, nao bifo we oli finisim tingting ya, oli jam i go long narafala tingting. I no hadwok long olgeta blong save wanem tok blong talem, be from we oli jenisim tingting blong olgeta wantaem nomo, toktok blong olgeta i no rongud.
?Yu Save Mekem Wanem Blong Kam Gud? Sipos i had blong yu faenem ol stret wod blong talem, yu mas traehad blong lanem sam moa wod. Taem yu ridim Wajtaoa, Wekap!, mo ol narafala buk, i gud yu faenem ol wod we yu no save olgeta. Sipos i no gat wan diksonari we i eksplenem ol wod ya, yu askem long wan man we i save gud lanwis blong yu, blong hem i givhan long yu. Nao yu traem yusum ol wod ya long toktok blong yu.
Wan samting we i save givhan long yu, hemia se yu rid smoltaem evri dei long bigfala voes. Yu traem luksave ol wod we oli had, nao yu talem ol wod ya bakegen mo bakegen long bigfala voes.
Blong mekem riding blong yu i rongud, i impoten we yu luksave ol wod we oli mas joen long wan grup. Plante taem, man i mas ridim wan grup blong ol wod blong givim stret tingting, i no wan wod nomo. Yu mas traem luksave ol wod we oli joen long wan grup. I gud yu putum wan mak aninit long ol wod ya. I no naf blong ridim gud ol wod nomo, be yu mas givim wan stret mo klia tingting tu long ol man. Taem yu tingting finis long wan ful toktok mo yu kasem save long hem, yu gohed long nekis ful toktok. Yu mekem olsem gogo yu kasem save gud long ful paragraf. Yu traem luksave bigfala tingting long paragraf ya. Nao yu ridim long bigfala voes. Yu ridim bakegen mo bakegen, gogo yu no moa mestem mo yu no moa stop long rong ples. Nao yu mekem sem mak long ol narafala paragraf.
Nekis samting, yu mas traem spid moa taem yu stap rid. Sipos yu luksave ol wod we oli mas joen long wan grup, ating yu yu naf blong lukluk plante wod wantaem, mo blong tingbaot wanem wod we i mas kam biaen long hemia we yu stap ridim. Samting ya i save givhan bigwan long riding blong yu.
I gud yu traem ridim wan buk we yu neva ridim bifo. Sipos yu mekem samting ya oltaem, hemia i save trenem yu. Wan samting we yu save mekem, yu save ridim vas blong dei long bigfala voes. I gud yu mekem samting ya evri dei. Yu mas lanem blong luksave ol grup blong wod we oli karem wan tingting, be yu no lukluk ol wod wanwan.
Taem yu storian wetem narafala, toktok blong yu i save rongud sipos yu tingting gud fastaem long samting we bambae yu talem. I gud yu folem fasin ya long ol storian blong yu evri dei. Yu mas tingbaot wanem we yu wantem serem wetem narafala, wanem tingting we bambae yu talem fastaem, mo wanem bambae yu talem biaen. Nao yu save toktok. Yu no mas spid tumas. I gud yu traehad blong talemaot wan ful tingting we yu no stop, mo yu no mas jenis i go long wan narafala tingting long medel blong toktok blong yu. Maet yu luk se i gud yu yusum ol sot, isi toktok nomo.
Sipos yu save wanem we yu wantem talem, i isi blong faenem ol stret wod. I no nid blong yu tingbaot evri wod we bambae yu talem. I moa gud yu meksua se bigfala poen we yu wantem tokbaot i klia long tingting blong yu, ale taem yu stap toktok, yu save faenem ol stret wod. Sipos yu no tingting tumas long ol wod we bambae yu yusum be yu tingting moa long bigfala poen we yu wantem tokbaot, bambae ol wod oli kam isi nomo, mo bambae ol tok i kamaot long hat blong yu. Be sipos yu stap tingting tumas long ol wod i bitim we yu tingbaot bigfala poen we yu wantem serem, toktok blong yu bambae i no rongud. Sipos yu trenem yu wan, samting ya i save givhan blong mekem toktok blong yu i rongud. Hemia i impoten sipos yu wantem toktok gud mo rid gud.
Taem Jehova i askem long Moses blong i karem toktok blong Hem i go long neson blong Isrel mo king blong Ijip, Moses i harem se hem i no naf. ?From wanem? From we hem i no save toktok gud. Maet hem i gat wan problem long bodi blong hem we i mekem se i no isi blong hem i toktok. (Eks. 4:10; 6:12) Ale Moses i mekem eskius, be God i no lesin long eskius ya. Jehova i sanem Eron i go wetem Moses blong i toktok long ples blong hem. Mo tu, Jehova i halpem Moses blong i toktok. Ale, Moses i toktok bakegen mo bakegen, mo i toktok gud tu, long wanwan man, long ol smol grup blong man, mo long ful neson blong Isrel. (Dut. 1:1-3; 5:1; 29:2; 31:1, 2, 30; 33:1) Sipos yu trastem Jehova mo yu traem bes blong yu blong kam gud moa long fasin blong toktok, bambae yu ona gud long Jehova.