Poen 34
Tok We i Mekem Man i Strong Mo i Givim Gudfala Tingting
TOK we yumi talemaot, hem i gud nius. Jisas i talem se: “Gud nius ya i mas go long olgeta man long wol fastaem, nao biaen bambae lasdei [“en,” NW] i kam.” (Mak 13:10) Jisas i givim eksampol taem hem i talemaot “gud nius blong kingdom blong God.” (Luk 4:43, NW) Ol aposol tu oli talemaot ‘gud nius blong God’ mo “gud nius blong Kraes.” (1 Tes. 2:2; 2 Kor. 2:12) Ol tok ya i mekem ol man oli strong, mo i givim gudfala tingting long olgeta.
‘Enjel we i stap flae antap long skae’ i stap talemaot “gud nius ya we i blong stap oltaem nomo, gogo i no save finis.” Tok we yumi talemaot long ol man i laenap wetem gud nius ya. Yumi stap talem se: “Yufala i mas ona gud long God, mo yufala i mas leftemap nem blong hem.” (Rev. 14:6, 7) Yumi go long ol man long evri ples blong tokbaot tru God, nem blong hem, ol nambawan fasin blong hem, ol gudgudfala wok blong hem, stamba tingting we bambae hem i mekem i kamtru from we hem i lavem yumi, ol wok we hem bambae i jajem yumi from, mo wanem we hem i wantem se yumi mekem. Haf blong gud nius ya, hemia se Jehova God bambae i spolem ol rabis man, we oli no ona nating long hem mo we oli spolem ol narafala man. Be i no wok blong yumi blong jajem ol man we yumi prij long olgeta. Yumi wantem tumas we oli lesin long ol tok blong Baebol. Olsem nao, ol tok ya bambae i wan gudfala nius long olgeta.—Prov. 2:20-22; Jon 5:22.
Yu No Mas Tokbaot Tumas Ol Nogud Samting. I gat plante nogud samting we oli hapen long laef blong ol man. Yumi luksave samting ya. Taswe, taem yu statem wan storian, maet yu tokbaot wan trabol we ol man long ples blong yu oli stap tingbaot, mo maet yu storian smol long trabol ya. Be sipos yu gohed blong tokbaot samting ya longtaem tumas, bambae yu no givim gudfala tingting long man we yu toktok long hem. Oltaem ol man oli stap harem ol nius we i nogud. Taswe sipos yu tokbaot ol samting we i save mekem man i harem nogud, maet hem i satem doa, sipos no, hem i satem sora blong hem. Afta we yu tokbaot wan trabol blong smoltaem, i gud yu pulum tingting blong man i go long ol trutok blong Baebol we oli save mekem hem i harem gud. (Rev. 22:17) Ale, nating sipos man ya i no wantem gohed blong storian, be yu yu givim sam gudfala save finis blong hem i tingbaot. Maet samting ya i mekem se hem i glad blong lesin, long wan narafala taem.
Long sem fasin, taem yu givim wan tok long kongregesen, i nogud yu tokbaot tumas ol trabol. I tru, i gat plante samting olsem blong tokbaot. Be sipos yu tokbaot tumas ol trabol we i kamaot from rul blong man, no yu tokbaot tumas ol fasin blong brekem loa mo kilim man, mo ol rabis fasin blong man wetem woman, yu save mekem ol man we oli lesin oli harem nogud. Yu tokbaot wan nogud samting olsem, sipos i givhan nomo long tok blong yu. Maet yu tokbaot smoltaem wan nogud samting we i hapen, blong soemaot from wanem save we yu stap tokbaot i stret long taem blong yumi. Maet yu talem sam nogud fasin mo frut blong ol fasin ya, ale hemia i save soemaot se rod we Baebol i talem i gud tumas. I moa gud yu tokbaot wan trabol blong smoltaem nomo mo long klia fasin, i bitim we yu tekem longfala taem blong tokbaot trabol ya.
Hemia i no min se yu mas sakemaot evri trabol we yu wantem tokbaot, mo ating i no gat rod blong mekem olsem tu. Yu mas traehad blong tokbaot gudfala samting mo nogud samting tugeta, be yu mas mekem long fasin we man i kasem gudfala tingting taem i lesin long tok blong yu. Taswe, yu mas jusum wanem save i gud blong yusum, wanem save i gud blong sakemaot, mo wanem save we yu mas mekem i kamaot klia. Long Bigfala Toktok blong Jisas antap long hil, hem i talem long ol man se oli no mas folem fasin blong ol tija blong Loa mo ol Farisi, we oli stap leftemap olgeta bakegen. Nao hem i tokbaot sam samting we oli mekem. (Mat. 6:1, 2, 5, 16) Be Jisas i no toktok longtaem tumas long ol nogud fasin blong ol lida ya blong skul, nogat. Hem i tokbaot moa ol gudfala fasin blong God we yumi mas kasem save long olgeta, mo rod blong folem ol fasin ya. (Mat. 6:3, 4, 6-15, 17-34) From samting ya, ol tok blong Jisas i givim gudfala tingting long ol man.
Yu Mas Tokbaot Moa Ol Gudfala Samting. Long wan tok we yu givim long kongregesen, maet yu tokbaot wan wok we ol Kristin oli mas mekem. Long taem olsem, yu mas traehad blong yusum ol tok we i mekem ol man oli strong, i no ol tok blong daonem olgeta. Taem yu pulum ol narafala blong oli mekem wan samting, yu mas meksua se yu wan yu stap mekem samting ya. (Rom 2:21, 22; Hib. 13:7) Yu no mas talem samting long ol man from we yu yu kros long olgeta, be yu talem from we yu lavem olgeta. (2 Kor. 2:4) Sipos yu yu gat strong tingting se ol Kristin brata mo sista oli wantem mekem Jehova i glad, ol tok blong yu bambae i soemaot samting ya. Olsemia, ol tok blong yu bambae i givhan gud long olgeta. I gud yu ridim ol tok blong aposol Pol we i soemaot se hem i gat strong tingting ya, long 1 Tesalonaeka 4:1-12; 2 Tesalonaeka 3:4, 5; mo Filimon 4, 8-14, 21.
Samtaem ol elda oli mas givim woning agensem sam fasin we oli no waes. Sipos tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli toktok long ol Kristin brata long kwaet fasin. (Gal. 6:1) Oli mas gat respek taem oli toktok long ol brata mo sista long kongregesen. (1 Pita 5:2, 3) Baebol i givim advaes long ol yangfala man, se olgeta oli mas lukaot gud long samting ya. (1 Tim. 4:12; 5:1, 2; 1 Pita 5:5) Taem i gat nid blong blokem ol krangke tok, no blong agensem wan nogud fasin, no blong stretem ol krangke fasin, oli mas yusum Baebol. (2 Tim. 3:16) Brata we i givim tok, neva hem i mas jenisim no twistim sam tok blong Baebol, blong mekem i laenap wetem tingting blong hem. Taem hem i givim advaes blong stretem wan nogud fasin, long taem ya tu, ol tok blong hem i mas givim gudfala tingting long ol man. Hem i mas tokbaot moa ol rod blong blokem nogud fasin ya, rod blong stretem trabol, rod blong winim ol hadtaem, rod blong stretem wan rong tingting. Mo hem i mas tokbaot ol loa blong Jehova, se oli lukaot gud long yumi.—Sam 119:1, 9-16.
Taem yu stap rerem tok blong yu, yu mas tingbaot wanem tok we bambae yu yusum long en blong ol bigfala poen wanwan, mo blong finisim tok blong yu tu. Samting we yu talem laswan, plante taem ol man oli holem long tingting blong olgeta. Taswe yu mas mekem se lastok blong yu i givim gudfala tingting long ol man.
Taem Yu Storian Wetem Ol Narafala Kristin. Ol man blong Jehova oli tinghae long ol janis we oli gat blong joen wetem ol Kristin brata mo sista blong olgeta long ol miting. Fasin joen ya i mekem olgeta oli harem gud, mo i mekem bilif blong olgeta i kam strong. Baebol i talem se, taem yumi kam wanples blong mekem wosip, “yumi mas toktok gud long yumi blong leftemap tingting blong yumi.” (Hib. 10:25) Yumi mekem samting ya long ol tok mo ansa we yumi givim long miting, be i no hemia nomo. Yumi mekem olsem long ol storian blong yumi tu, bifo mo afta long miting.
I tru, evri dei long laef blong yumi, yumi storian wetem ol narafala. Be taem yumi tokbaot wosip blong yumi, samting ya i leftemap tingting blong yumi moa, i bitim ol narafala storian. Maet yumi tokbaot sam samting we oli hapen taem yumi stap mekem tabu wok blong God. Mo tu, yumi mas traehad blong save gud yumi, samting ya i save mekem yumi strong.
Be yumi mas lukaot gud se wol we yumi stap long hem i no gat paoa long yumi. Taem Pol i raetem leta i go long ol Kristin long Efesas, hem i talem se: “Yufala i mas finis long ol giaman toktok, from we yumi evriwan i olsem ol haf blong wan bodi nomo. Baebol i talem se, ‘Yufala i mas tok tru nomo long yufala.’” (Efes. 4:25) Taem yumi tok tru long yumi, yumi no leftemap ol samting we ol man blong wol oli tinghae long olgeta. Long sem fasin, Jisas i givim woning se yumi no mas “wantem tumas blong kam rijman.” (Mat. 13:22) Ale, taem yumi storian wetem narafala, yumi mas lukaot gud se yumi no leftemap ol sas samting, nao long rod ya, yumi pulum hem blong i wantem kam rijman.—1 Tim. 6:9, 10.
Taem aposol Pol i talem se yumi mas traem mekem narafala i kam strong moa, hem i talem se yumi no mas jajem no daonem wan brata we tingting blong hem i blokem hem blong i no save mekem sam samting. Maet ‘bilif blong hem i no strong,’ i min se, hem i no kasem save gud yet long ol samting we ol Kristin wanwan oli fri blong jusum. Yes, blong storian long fasin we i mekem narafala i strong, yumi mas tingbaot wanem kaen laef we hem i stap long hem bifo. Mo tu, yumi mas tingbaot wanem mak we hem i kasem finis long fasin blong hem blong fren wetem God. I nogud tumas sipos fasin blong yumi i “mekem wan Kristin brata no sista i foldaon long sin.”—Rom 14:1-4, 13, 19.
Olgeta we oli gat ol bigfala trabol olsem sik, oli glad tumas blong storian wetem wan man we i mekem tingting blong olgeta i strong moa. Maet i hadwok we i hadwok long wan brata olsem, blong i kam long ol miting. Ating ol narafala we oli save long ol trabol blong hem, oli askem long hem se: “?Yu yu harem olsem wanem?” Bambae hem i glad we oli tingbaot hem. Be maet hem i no glad blong tokbaot sik blong hem, from we ol tok olsem i no leftemap tingting blong hem. Ating ol gudfala tok blong talem tangkiu long hem from we hem i traehad olsem, i save tajem hat blong hem moa. Ating yu luk sam samting we hem i stap mekem blong soemaot se hem i lavem Jehova, mo yu luk fasin blong hem blong stanap strong. Taem hem i ansa long miting, ating ol tok blong hem i leftemap tingting blong yu. Maet yu mekem hem i strong moa sipos yu tokbaot ol gudfala fasin ya blong hem mo ol samting we hem i mekem blong givhan long kongregesen, i bitim we yu tokbaot sik blong hem.—1 Tes. 5:11.
Sipos yu wantem we ol storian blong yu oli mekem narafala i strong, yu mas tingbaot wanem tingting we Jehova i gat long samting we yu yu tokbaot. Long Isrel bifo, God i no glad nating long olgeta we oli toktok smol agens long ol man we hem i yusum blong lidim olgeta, mo agens long kakae ya mana we hem i givim long olgeta. (Nam. 12:1-16; 21:5, 6) Yumi soemaot se yumi lanem samting from ol man ya bifo, taem yumi gat respek long ol elda, mo taem yumi glad long ol save we slef we i stret mo waes i givim long yumi olsem kakae.—1 Tim. 5:17.
Taem yumi stap wetem ol Kristin brata blong yumi, i no hadwok tumas blong tingbaot ol gudfala samting blong tokbaot. Be sipos yumi luk se wan brata no wan sista i faenem poen nomo long ol narafala, yumi nao yumi mas jenisim storian i go long ol samting we oli mekem man i strong.
Nating sipos yu stap prij, no yu stap givim tok long kongregesen, no yu stap storian wetem ol narafala Kristin, be yu mas gat fasin luksave. Olsem nao, bambae yu “talem ol gudfala tok we i save mekem ol man we oli slak oli kam strong moa. Tok olsem i save givhan moa long ol man we oli harem.”—Efes. 4:29.