Maekel, Hae Prins i Win Olgeta
“Long taem ya nao, Maekel bambae i girap. Hem i hae pris ya we i stanap blong givhan long ol pikinini blong ol man blong yu.”—DANIEL 12:1.
1. ?Plante rula blong wol oli gat wanem tingting long saed blong hae rul blong Jeova, mo olsem wanem king blong not i bin mekem fasin ya?
‘?HU YA Jeova? Mi mi no save Jeova ya, mo mi no save letem yufala i go.’ (Eksodas 5:2) Hemia nao ol flas tok we Fero i talem long Moses. Fero i no wantem luksave se Jeova i God ya we i hae olgeta, hem i gat strong tingting blong holem ol man Isrel blong stap olsem slef. Ol narafala rula oli bin soem sem flas tingting long Jeova, mo ol king long profet tok blong Daniel tu oli mekem sem mak. (Aesea 36:13-20) Tru ya, king blong not i bin go moa. Enjel i talem se: “Hem bambae i leftemap hem antap long evri god; mo bambae hem i talemaot ol bigfala flas tok agens long God blong ol god. . . Mo bambae hem i no tingbaot God blong ol bubu blong hem; mo bambae hem i no tingbaot ol samting we ol woman oli laekem mo bambae hem i no tingbaot ol narafala god tu, be bambae hem i stap leftemap hem wan antap long ol narafala.”—Daniel 11:36, 37.
2, 3. ?Long wanem rod nao king blong not i sakemaot “God blong ol bubu blong hem” blong mekem wosip long narafala “god”?
2 Blong fulumap ol profet tok ya, king blong not i sakemaot “God blong ol bubu blong hem” (no, “ol god blong ol olfala blong hem,” The New English Bible), ating oli hiten god blong ol man Rom no Triniti god blong Krisendom. Hitler i yusum Krisendom blong stanemap ol stampa tingting blong hem, be i klia se hem i plan blong putumap wan nyufala Skul blong Jemani blong tekem ples blong Krisendom. King we i kam biaen long hem i stap leftemap bilif ya se i no gat God. Taswe king blong not i bin mekem hem wan i kam olsem god, ‘hem i stap leftemap hem wan antap long evriwan.’
3 Profet tok ya i gohed se: “Long ples blong hem, bambae hem i leftemap nem blong god blong ol strong haos blong faet. Hemia wan god we ol bubu blong hem bifo oli no save. Mo bambae hem i leftemap nem blong god ya wetem gol, mo selva, mo ol gudgudfala ston, mo wetem plante sas samting.” (Daniel 11:38) Mo tu, king blong not i putum tras blong hem long ol nyufala tul blong faet we ol sayentis i faenem, hemia “god blong ol strong haos blong faet.” Tru long taem blong en, hem i bin lukaot rod blong sef long “god” ya, i stap putum bigfala mane olsem sakrifaes long olta blong hem.
4. ?King blong not i kasem wanem samting?
4 “Bambae hem i wok strong agens long ol haos we oli strong olgeta, wetem wan god blong defren ples. Hemia we i luksave hem, hem bambae i givim moa paoa long hem, mo biaen bambae hem i mekem oli rul long medel blong plante man; mo bambae hem i seraotem graon from wan praes.” (Daniel 11:39) Taem hem i stap trastem ol tul blong hem blong faet we i olsem “god blong defren ples,” king ya blong not i bin “strong blong wok naoia”, i soemaot hem olsem bigfala paoa long saed blong faet long “taem blong lasdei.” (2 Timote 3:1) Olgeta we oli sapotem tingting blong hem, hem i sapotem olgeta long saed blong politik, mane, mo samtaem long saed blong faet.
“Long Taem Blong En”
5, 6. ?Olsem wanem king blong saot i ‘stap pusum’ king blong not mo king blong not i mekem wanem?
5 Long Daniel 11:40a, yumi ridim se: “Mo long taem blong en, bambae king blong saot i kam stap pusum hem.” Vas ya wetem ol vas we i kam biaen oli bin kamtru long taem blong yumi. Be, sipos “taem blong en” long vas ya i gat sem mining long hemia we i stap long Daniel 12:4, 9, yumi mas lukaot taem we ol profet tok ya oli bin kamtru, long taem ya blong lasdei. ?King blong saot i ‘stap pusum’ king blong not long taem blong yumi? Yes. Afta long faswan bigfala faet blong wol, i tru se promes blong pis we oli mekem blong givim panis long king blong not ‘i stap pusum’ hem, wan samting we i pulum hem blong faet bak. Afta we king blong saot i win long namba tu bigfala faet blong wol, hem i poenem ol nyuklia tul blong faet blong hem we oli save mekem man i fraet, long king blong not, mo i stanemap NATO, wan strong ogenaesesen blong ami agensem king blong not. Taem ol yia oli pas, fasin blong hem blong ‘stap pusum’ i go moa, olsem long saed blong spae mo tu king blong saot i stap agensem hem long saed blong toktok mo long saed blong ami.
6 ?From samting ya king blong not i mekem wanem? “Nao king blong not bambae i girap i go agens long hem olsem wan hariken. Bambae hem i gat ol kat blong faet, mo ol man we oli sidaon long hos, mo plante sip. Mo tru, bambae hem i go insaed long ol kantri, mo i kavremap olgeta, i gotru long olgeta.” (Daniel 11:40b) Histri blong lasdei i bin soemaot olsem wanem king blong not i stap kam bigwan moa. Long taem blong namba tu bigfala faet blong wol, Nasi “king” i krosem boda blong hem mo i go insaed long ol kantri we oli stap kolosap long hem. Long en blong bigfala faet ya, narafala “king” we i kam biaen i stanemap wan strongfala rul antap long ol kantri we oli stap afsaed long boda blong hem. Long taem ya we ol kantri long is mo wes oli stap raorao, king blong not i faetem king blong saot taem ol narafala kantri we tufala saed i sapotem olgeta oli mekem faet mo i sapotem ol rebol we oli stap faet long Afrika, Esia, mo Latin Amerika. Hem i ronem mo i mekem nogud long ol trufala Kristin, i stap daonem (be i no save stopem) wok blong olgeta. Mo from ol atak we hem i stap mekem long saed blong ami mo politik, ale i mekem se hem i kontrolem plante kantri. Samting ya i stret nomo olsem enjel i bin talem se: “Bambae hem i go insaed long kantri we oli Flasem gud [ples blong ol man blong God, long saed blong speret], mo bambae hem i winim plante kantri.”—Daniel 11:41a.
7. ?King blong not i gru moa kasem wanem mak?
7 Long lukluk blong king blong saot, king ya blong not i stap olsem wan strongfala paoa long wol, nating se i olsem, hem i no winim ful wol. “Hemia olgeta ya we bambae oli ronwe long han blong hem, Idom mo Moab mo bighaf blong ol pikinini blong Amon.” (Daniel 11:41b) Bifo, Edom, Moab, mo Amon oli stap samwe long medel blong Ijip mo Siria. Yumi save talem se oli pija blong ol nesen mo ol ogenaesesen blong tede we king blong not i stap traem blong winim be hem i no save tekem olgeta oli kam aninit long paoa blong hem.
‘Ijip i No Save Ronwe’
8, 9. ?Olsem wanem ol man oli tingbaot paoa blong king blong not, mo tu wanem tingting blong enemi blong hem?
8 Enjel ya i gohed blong talem se: “Bambae hem i pusum han blong hem i go agens long ol kantri; mo long saed blong kantri blong Ijip, bambae hem i no save ronwe. Mo bambae hem i rul antap long ol sas gol mo selva we oli stap haed mo antap long ol nambawan samting blong Ijip. Mo bambae ol man Libia mo Itiopia oli stap kolosap long hem nomo.” (Daniel 11:42, 43) Mo tu, king blong saot, “Ijip,” i no ronwe long ol polisi blong king blong not. Eksampel, king blong saot i harem nogud long wan faet we hem i lusum long Vietnam. ?Mo olsem wanem long “ol man Libya mo Itiopia”? Tufala kantri ya we oli stap kolosap long Ijip bifo, maet tufala i minim ol nesen we oli stap kolosap long “Ijip” blong tede mo se samtaem oli bin folem ol ples we ‘oli stap kolosap’ long king blong not.
9 ?King blong not i bin rul antap long long ‘ol sas samting blong Ijip we oli stap haed’? Yes, hem i no rili winim king blong saot, mo kam kasem 1993 ol samting we oli stap hapen long wol oli soem se bambae hem i no save winim hem. Be hem i gat bigfala paoa long fasin ya we king blong saot i stap yusum mane blong hem. From we king blong saot i fraet long king blong not, ale hem i spenem bigfala mane evri yia blong gat strongfala ami, ol sip, mo ol plen blong faet. From samting ya, yumi save talem se king blong not i ‘rul antap,’ no i kontrolem, ol rij samting blong king blong saot.
Laswan Faet Blong King Blong Not
10. ?Long wanem rod enjel i tokbaot en blong faet we i stap bitwin long tufala king?
10 ?Bambae rao we i stap bitwin long tufala king i gohed blong olwe? No gat. Enjel i talem long Daniel se: “Bambae i gat ol ripot we oli save mekem hem [king blong not] i harem nogud, oli kamaot long ples we san i stap kam antap long hem mo oli kamaot long not, mo bambae hem i go wetem bigfala kros blong spolem mo blong spolem plante man. Mo bambae hem i stanemap haos tapolen blong hem bitwin long bigfala solwora mo tabu hil we oli Flasem gud; mo bambae hem i kasem en blong hem olgeta, mo bambae i no gat wan man i save givhan long hem.”—Daniel 11:44, 45.
11, 12. ?Long ol yia we oli jes pas, wanem ol samting long saed blong politik we i joen wetem rao blong king blong not mo king blong saot, mo bambae yumi gohed blong lanem wanem samting?
11 Ol samting ya bambae oli kamaot long fyuja, taswe yumi no save talemaot evri smosmol samting long profet tok ya we bambae i kamaot. I no longtaem i pas, ol politik long saed blong tufala king i bin jenis. Strong tingting blong agens bitwin Amerika mo ol kantri long Is Yurop i go daon. Mo tu, oli bin tekemaot rul blong komunis long Rasia long 1991 mo i no moa stap.—Lukluk Wajtaoa Maj 1, 1992, pej 4, 5.
12 ?Ale naoia, hu ya king blong not? ?Bambae hem i wan long ol kantri we bifo oli stap aninit long Rasia? ?No hem i jenis olgeta i go long narafala kantri, olsem we hem i bin mekem plante taem bifo? Yumi no save talem stret. ?Bambae hu i king blong not taem Daniel 11:44, 45 i kamtru? ?Rao bitwin tufala king ya bambae i kamaot bakegen? ?Mo olsem wanem long ol bigfala hif blong ol nyuklia tul blong faet we oli stap yet long sam kantri? Ol samting we bambae oli hapen long ol yia we oli kam, oli save givim ansa long ol kwestin ya.
13, 14. ?Yumi save wanem samting long saed blong fyuja blong tufala king?
13 Yumi save wan samting. I no longtaem, bambae king blong not i mekem wan strong faet, we “ol ripot we oli save mekem hem i harem nogud, oli kamaot long ples we san i stap kam antap long hem mo oli kamaot long not,” oli pulum hem blong i statem. Faet ya bambae i kamaot kwiktaem bifo “en” blong hem. Yumi save lanem moa long saed blong “ol ripot” ya sipos yumi skelem ol narafala profet tok blong Baebol.
14 Be fastaem, makem se profet tok i no talem se king blong not bambae i mekem ol samting ya agensem king blong saot. I no bigfala enemi blong hem we bambae i finisim hem. I sem mak, i no king blong not we bambae i spolem king blong saot. “I no han [blong man]” we bambae i spolem king blong saot (we ol narafala profet tok oli tokbaot hem olsem laswan hon we i kamaot long wan wael anamol) be Kingdom blong God nao bambae i spolem hem. (Daniel 7:26; 8:25) Yes, bambae Kingdom blong God i spolem olgeta king blong wol long faet ya blong Amageden, mo hemia nao samting we bambae i hapen long king blong not. (Daniel 2:44; 12:1; Revelesen 16:14, 16) Daniel 11:44, 45 i tokbaot ol samting we oli mas hapen gogo kasem laswan faet ya. !Yumi no sapraes se “bambae i no gat wan man i givhan” taem king blong not i kasem en blong hem!
15. ?Wanem ol impoten kwestin we bambae yumi tokbaot yet?
15 ?Nao, wanem ol narafala profet tok we oli soemaot klia “ol ripot” we i pusum king blong not blong “spolem plante man”? ?Mo hu ya “plante man” we bambae hem i wantem blong spolem olgeta?
Wan Ripot i Kamaot Long Ples We San i Stap Kam Antap Long Hem
16. (a) ?Wanem bigfala samting we i mas kamaot bifo long Amageden? (b) ?Hu ya “ol king we oli stap long saed we san i stap kam antap” long hem?
16 Bifo long laswan faet ya, Amageden, wan bigfala enemi blong trufala wosip i mas lus—Bigfala Babilon we i olsem woman blong rod, ogenaesesen blong gyaman skul raonabaot long wol. (Revelesen 18:3-8) Fasin ya we enjel i kafsaedem namba sikis besin blong kros blong God long Yufretes i pija blong trabol we bambae woman ya i kasem. Reva ya i kam drae, “nao i gat rod blong ol king we oli stap long saed we san i stap kam antap, oli kam.” (Revelesen 16:12) ?Hu ya ol king ya? !Hemia Jeova mo Jisas Kraes nomo!a
17. (a) ?Baebol i talem wanem long yumi long saed blong trabol we bambae i spolem Bigfala Babilon? (b) ?Ripot ya we “i kamaot long ples we san i stap kam antap long hem” i save minim wanem?
17 Buk blong Revelesen i talemaot klia trabol ya we bambae i spolem Bigfala Babilon: “Ol ten hon [‘ol king’ we oli stap rul long taem blong en], mo anamol ya [anamol ya we i red we i red, i pija blong Yunaeted Nesen] we yu luk bambae oli no laekem woman ya blong rod, bambae oli agensem hem olgeta. Bambae oli tekemaot olgeta samting we hem i gat, oli livim hem i stap neked. Bambae oli kakae ol mit blong bodi blong hem, nao bambae oli bonem hem long faea blong spolem hem olgeta.” (Revelesen 17:16) !Tru ya, ol nesen ‘oli spolem tumas man’! (Daniel 7:5) ?Be from wanem ol rula, olsem king blong not, oli spolem Bigfala Babilon? From we ‘God i putum long hat blong olgeta blong mekem olsem we hem i wantem.’ (Revelesen 17:17) Ripot ya we “i kamaot long ples we san i stap kam antap long hem” i stret nomo long samting ya we Jeova i mekem, long rod we hem i jusum, hem i putum long hat blong ol lida blong wol blong spolem olgeta skul we oli olsem woman blong rod.—Daniel 11:44.
Wan Ripot We i Kamaot Long Not
18. ?Wanem narafala mak we king blong not i wantem kasem, mo samting ya i mekem se hem i stap weples taem hem i kasem en blong hem?
18 Be king blong not i stap kros long wan narafala samting. Enjel i talem se bambae hem i “stanemap haos tapolen blong hem bitwin long bigfala solwora mo tabu hil we oli Flasem gud.” (Daniel 11:45) Long taem blong Daniel, bigfala solwora, hem i Mediterenian, mo tabu hil hem i Saeon, we wan taem haos blong God i bin stap long hem. !Taswe, taem profet tok ya i kamtru, king blong not we i kros tumas i mekem wan faet agens long ol man blong God! Tede, long saed blong speret, ples ya we hem i stap long hem, “bitwin long bigfala solwora mo tabu hil,” hemia ples long saed blong speret we ol tabu man blong God oli stap long hem. Olgeta ya oli kamaot long “solwora” we i minim olgeta man we oli stap longwe long God mo ol tabu man ya oli gat hop blong rul wetem Jisas Kraes long Hil ya Saeon long heven.—Aesea 57:20; Hibrus 12:22; Revelesen 14:1.
19. Olsem profet tok blong Esikel i soemaot, ?olsem wanem yumi kasem save ripot ya we i statem faet blong Gog? (Lukluk futnot.)
19 Esikel tu, we i stap laef long taem blong Daniel, i talemaot profet tok long saed blong faet we ol man oli save mekem long ol man blong God “long laswan haf blong ol dei.” Hem i talem se Devel Setan we i olsem Gog blong Magog bambae i lidim faet ya. (Esikel 38:16) ?Long wanem saed nao i olsem we Gog i kamaot long hem? Jeova i yusum Esikel blong talem se: “Bambae yu kamaot long ples blong yu, long ples blong not ya we i farawe olgeta.” (Esikel 38:15) Taswe, ripot ya we i “kamaot long not” i save minim ol waes blong Setan we i stap pusum king blong not mo ol narafala king blong faet wetem ol man blong God.b—Ridim Revelesen 16:13, 14; 17:14.
20, 21. (a) ?From wanem bambae Gog i pusum ol nesen, olsem king blong not, blong faet wetem ol man blong God? (b) ?Bambae hem i winim faet blong hem?
20 Gog i yusum olgeta samting we hem i gat blong mekem faet ya from ol gudfala samting blong “Isrel blong God,” we olgeta wetem bigfala hif blong ol narafala sipsip, oli no haf blong wol blong hem. (Galesia 6:16; Jon 10:16; 17:15, 16; 1 Jon 5:19) Gog i stap lukluk nogud “long ol man ya we oli aot finis long ol nesen oli kambak. Hemia wan pipol we i stap hivimap ol rij samting [long saed blong speret] mo olting blong olgeta.” (Esikel 38:12; Revelesen 5:9; 7:9) Folem ol profet tok ya, tede ol man blong Jeova oli stap kasem plante moa samting bitim bifo. Long plante kantri long Yurop, Afrika, mo Esia we bifo oli bin putum tabu long wosip blong olgeta, naoia oli fri blong wosip. Bitwin long 1987 mo 1992, bitim wan milyan “gudgudfala samting” oli kamaot long olgeta nesen mo oli go insaed long haos blong trufala wosip blong Jeova. Oli rij long saed blong speret mo oli gat pis.—Hagae 2:7; Aesea 2:2-4; 2 Korin 8:9.
21 Gog i luk laef we ol Kristin oli stap long hem i olsem “wan kantri we i olsem bus nomo we i no gat ston wol blong blokem man,” we i rere finis blong hem i winim long faet. Nao hem i mekem laswan traem blong finis olgeta from we olgeta ya oli olsem samting we i stap blokem rod blong hem blong kontrolem olgeta man. (Esikel 38:11) Be hem i lus. Taem ol king blong wol oli faetem ol man blong Jeova, bambae ‘oli kasem en blong olgeta.’ ?Oli kasem en olsem wanem?
Namba Tri King
22, 23. ?Taem Gog i mekem faet, bambae hu i stanap blong givhan long ol man blong God, mo wanem frut i kamaot?
22 Esikel i talem se faet we bambae Gog i mekem i wan saen blong makem taem we bambae Jeova i stanap blong givhan long ol man blong hem mo blong spolem ol ami blong Gog “long ol hil blong Isrel.” (Esikel 38:18; 39:4) Samting ya i mekem yumi tingbaot tok we enjel i talem long Daniel se: “Long taem ya nao, Maekel bambae i girap. Hem i hae prins ya we i stap stanap blong givhan long ol pikinini blong ol man blong yu. Nao tru ya, bambae i gat hadtaem. Hadtaem olsem i no bin hapen samtaem, i stat long taem we wan nesen i stanap fastaem, i kam kasem taem ya. Nao long taem ya, bambae ol man blong yu oli kasem sef, olgeta we nem blong olgeta i stap finis long buk.”—Daniel 12:1.
23 Long 1914, Jisas—man blong faet we i stap long heven we nem blong hem Maekel—i kam King long Kingdom blong God long heven. (Revelesen 11:15; 12:7-9) Stat long taem ya, hem i bin gohed blong stanap ‘blong givhan long ol pikinini blong ol man blong Daniel.’ Be, i no longtaem bambae hem i “stanap” long nem blong Jeova olsem wan King blong Faet we i no save lus, blong “givim panis long olgeta we oli no save ona long God, mo long olgeta we oli no save obei long gud nyus blong Jisas Kraes.” (2 Tesalonaeka 1:8) Olgeta nesen blong wol, wetem ol king long profet tok blong Daniel, “bambae oli krae.” (Matyu 24:30) Wetem rabis tingting we i stap yet long hat blong olgeta long ‘ol man blong Daniel,’ Bambae Maekel, hae prins, i finisim olgeta blong olwe.—Revelesen 19:11-21.
24. ?Stadi ya long profet tok blong Daniel i mas gat wanem paoa long yumi?
24 ?Yumi wetem luk taem ya we bambae Maekel mo God blong hem, Jeova, tufala i win olgeta? Long ol trufala Kristin, faet ya we tufala i winim bambae i minim se oli kamaot mo oli “kasem sef.” (Ridim Malakae 4:1-3) Taswe, taem yumi stap gohed blong wet long ol samting we bambae oli kamaot long fyuja, i gud blong tingbaot ol tok blong aposol Pol se: “Yu yu mas talemaot tok blong hem. Nating we ol man oli wantem harem tok ya no oli no wantem harem, be oltaem yu mas strong blong talemaot.” (2 Timote 4:2) I gud yumi holemtaet Tok blong laef mo yumi bisi blong faenem ol sipsip blong Jeova long taem we ol man oli stap lesin. Yumi stap long en blong resis ya blong kasem laef. Kolosap yumi kasem pei. I gud we yumi evriwan yumi gat strong tingting blong stanap strong kasem en mo blong stap long medel blong olgeta we bambae oli sef.—Matyu 24:13; Hibrus 12:1.
[Ol futnot]
a Lukluk Revelation—Its Grand Climax At Hand! we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i prentem, pej 229-30.
b Narafala samting se, maet Jeova i stampa blong ripot ya we i “kamaot long not,” olsem yumi luk tingting blong hem long ol tok we hem i talem long Gog se: “Tru ya . . . bambae mi mi putum huk long ol tut blong yu, mo mi mi pulum yu yu kamaot wetem ol ami blong yu.” “Bambae . . . mi mi mekem yu yu kamaot long ples long not ya we i farawe olgeta mo blong tekem yu i kam antap long ol hil blong Isrel.”—Esikel 38:4; 39:2; skelem wetem Ol Sam 48:2.
?Yu Yu Kasem Save?
◻ ?Olsem wanem king blong saot i bin faet wetem king blong not tru long taem blong en?
◻ ?Bambae yumi save lanem wanem samting long saed blong faet we i stap bitwin long tufala king?
◻ ?Wanem tufala samting long saed blong king blong not we bambae i kamaot stret bifo long Amageden?
◻ ?Olsem wanem bambae ‘Maekel, hae prins,’ i protektem ol man blong God?
◻ ?Yumi mas mekem wanem afta long stadi we yumi stap mekem long profet tok blong Daniel?
[Tok Blong Pija Long Pej 19]
King blong not i bin wosip long wan god we i defren long ol god blong ol bubu blong hem
[Credit Line]
Top left and middle: UPI/Bettmann; bottom left: Reuters/Bettmann; bottom right: Jasmin/Gamma Liaison