Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w94 2/15 pp. 22-25
  • Stap Longwe Taem i Gat Denja

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Stap Longwe Taem i Gat Denja
  • Wajtaoa—1994
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wan Man We i Stap Kolosap Long Denja Long Laef Blong Hem
  • Stap Longwe Long Rod We i Denja
  • Kamaot Mo Stap Fri Long Denja
  • Woman Blong Lot i Lukluk Bak
    Buk Blong Ol Baebol Stori
  • Tingbaot Woman Blong Lot
    ?Yu Lanem Wanem Long Ol Stori Blong Baebol?
  • Givhan Long Olgeta We Oli Stap Harem Nogud
    Wajtaoa Stadi—2019
  • I No Fol Blong Jeova
    Wajtaoa—1992
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1994
w94 2/15 pp. 22-25

Stap Longwe Taem i Gat Denja

SMOL man nomo oli haremsave se i gat denja bitim ol sela. Oli mas luklukgud oltaem long weta, ol taed, mo sipos sip blong olgeta i stap kolosap long soa. Taem taed mo win tufala i joen blong pusum sip i go kolosap long soa, ol sela oli fesem hadwok mo denja.

Long ol taem olsem​—⁠we oli stap kolem li soa​—⁠wan sela i traem blong mekem spes blong solwora we i stap bitwin bot blong hem mo soa i bigwan lelebet, antap moa sipos sip ya i yusum sel nomo blong pusum hem. Wan buk we i tokbaot fasin blong ron long sip i eksplenem se samting we ating i moa nogud long wan sela bitim ol narafala samting, hemia ‘blong kasem wan strong win wetem li soa.’ ?Oli talem se hem i save winim olsem wanem? ‘Neva letem sip blong yu i stap long wan ples olsem we i denja.’ Wan gud rod blong no rek long wan hif blong sanbij no long soa we i gat ston long hem i blong stap longwe long denja.

Ol Kristin oli mas haremsave denja we i save spolem bilif blong olgeta, olsem wan sip we i rek. (1 Timote 1:19) Long taem blong yumi tede, ol samting oli mekem se i no isi blong holem wan rod we i stret oltaem. Olsem we win mo taed oli save pusum wan bot gogo i aot long prapa rod blong hem, ale sin we i stap long bodi blong yumi we i stap pulum yumi oltaem mo nogud speret blong wol ya we i stap kilim yumi oltaem​—we naoia i olsem hariken long paoa blong hem​—⁠oli save mekem se long laef blong yumi we yumi givim finis i go long God yumi no moa folem stret rod.

Wan Man We i Stap Kolosap Long Denja Long Laef Blong Hem

!I isi nomo blong go long ol wora we i denja long saed blong speret be yumi no luksave!

Tingbaot wan eksampel we i kamaot kolosap long wan wora we graon i blokem hem fulwan, Ded Si. Yumi stap tokbaot eksampel blong Lot. Disisen we hem i bin mekem blong go laef long Sodom i karem plante trabol long hem mo i mekem hem i harem nogud bigwan. Afta long wan rao bitwin ol man blong wok blong tufala, Ebraham mo Lot oli agri blong go laef long ol defren ples. Baebol i talem long yumi se Lot, i bin jusum ples kolosap long Jodan mo stanemap haos tapolen blong hem long medel blong ol taon long ples ya. Samtaem biaen, hem i mekemap tingting blong hem blong go laef long Sodom, nating se fasin blong laef blong ol man Sodom i mekem hem i harem nogud.​—⁠Jenesis 13:​5-13; 2 Pita 2:⁠8.

?From wanem Lot i gohed blong stap laef long wan nogud taon we ol man oli savegud from rabis fasin blong hem we i mekem Jeova i harem nogud bigwan mo tu i mekem ol man we oli stap laef raonabaot oli toktok bigwan agens long olgeta from? Sodom i gat plante samting, mo i klia se waef blong Lot i haremgud long ol sas samting blong taon ya. (Esikel 16⁠:​49, 50) Maet ekonomi blong taon ya we i stap kam antap i pulum Lot tu. Nating se wanem risen i pulum hem blong go laef long ples ya, be i gud sipos hem i bin lego ples ya longtaem finis bitim we hem i bin mekem. Taem we tufala enjel blong Jeova oli strong blong pulum olgeta nomo, famle blong Lot oli jes lego eria ya we i denja.

Store blong Jenesis i talem se: “Taem i brok delaet, tufala enjel ya i stap tok long Lot, tufala i stap traem mekem hem i hareap. Tufala i talem se “!Yu kwik! Yu tekem woman blong yu mo tufala dota ya blong yu, yufala evriwan i aot. Sipos no, taem mitufala i spolem taon ya, bambae yufala i lus ya.” Be nating se woning ya i pusum olgeta blong kwik blong aot, Lot “i stap tektaem.” Nao tufala enjel ya i “holem han blong hem wetem woman blong hem mo tufala dota blong hem, nao tufala i lidim olgeta oli goaot long taon.”​—⁠Jenesis 19:​15, 16.

Long en blong taon, ol enjel oli bin givim sam laswan advaes long famle blong Lot: “!Yufala i resis! !Sipos no, bambae yufala i lus ya! !Yufala i no lukbak long ples ya! Yufala i resis i go antap long hil ya, mo bambae yufala i no spel, gogo yufala i aot long level ples ya daon, yufala i go antap long hem. Hemia nomo bambae yufala i save laef. !Sipos no, bambae yufala i ded ya!” (Jenesis 19:​17) Be yet, Lot i askem strong blong oli letem hem i go long taon ya Joa we i no longwe tumas bitim we hem i lego ples ya fulwan. (Jenesis 19⁠:​18-22) I klia nomo se, Lot i slou blong stap longwe long denja olsem we hem i save mekem.

Long rod i go long Joa, waef blong Lot i lukbak long Sodom, i klia se hem i sore long ol samting we hem i lego finis. From we hem i no obei long advaes blong tufala enjel, hem i lusum laef blong hem. Lot​—⁠wan stret man​—⁠i sef wetem tufala dota blong hem taem taon ya i lus. !Be hem i kasem bigfala trabol from we hem i jusum blong stap kolosap long denja!​—⁠Jenesis 19:​18-26; 2 Pita 2:​7.

Stap Longwe Long Rod We i Denja

Nogud ekspiryens blong Lot i soemaot wanem i we save hapen sipos yumi kam kolosap no yumi slou blong ronwe long wan ples we i gat denja raonabaot long hem. Fasin waes i mekem yumi luksave se, yumi neva mas letem yumi wan blong kam kolosap long wan denja olsem, sem mek long ol gudfala sela. ?Wanem sam samting we yumi mas lukaot blong ronwe long olgeta? Sam Kristin oli aot long stret rod taem oli joen tumas long wok blong bisnes, taem oli joen kolosap tumas wetem ol fren blong wol, no taem oli gat filing long wan man no woman we oli no fri blong maredem.

Evri taem waes rod blong folem, hemia blong stap longwe long denja. Eksampel, ?yumi stap wekapgud long ol denja long saed blong speret taem yumi kasem wan jans blong mekem wan bisnes we i save givim plante samting long yumi? Sam brata oli stap insaed fulwan long bisnes mekem se oli spolem famle, helt, mo ol tiokratik responsabiliti blong olgeta. Samting we i pulum samfala hemia tingting blong gat gudfala laef we mane i save givim. Long sam narafala, oli wantem traem pruvum waes we oli gat long saed blong bisnes. Maet samfala oli talem se tingting we i pusum olgeta hemia blong givim wok long sam brata no blong gat jans blong givim moa presen mane long wok we i stap gohed long olgeta ples long wol. Maet oli ting se taem bambae bisnes i wokgud, bambae oli gat moa taem blong mekem wok blong Kingdom.

?Wanem sam trap we oli no luksave? Ol samting long saed blong mane we i stap jenis oltaem mo “sam samting we yumi no save tingbaot we oli save kamaot” oli save mekem bisnes blong yumi i foldaon, nating se yumi folem wan gudfala plan blong hem. (Eklesiastis 9⁠:11) Fasin traehad blong pem ol bigfala kaon i save mekem yumi wari mo i save tekem ples blong ol samting long saed blong speret. Mo tu nating se wan bisnes i gohedgud, ating bambae i kakae moa taem mo paoa blong tingting blong yumi, mo maet i nidim we yumi mas joen plante long ol man blong wol.

Wan Kristin elda long Spen i bin kasem trabol long saed blong mane, ale long taem ya wan kampani blong insurens i wantem givim wan gud wok long hem. Nating se i gat jans blong mekem bigfala mane olsem wan man we i wok blong hem wan be long nem blong kampani, be hem i talem no. Hem i eksplenem se, “I no wan isi disisen, be mi glad we mi bin talem no. Wan samting, mi no wantem winim mane tru long ol man we mi mitim olgeta long tiokratik wok blong mi​—⁠nating se long wan rod we mi no mekem bisnes wetem olgeta stret. Mo nating se mi laekem fasin ya blong bos long mi wan, be mi mas go long plante ples mo spenem plante haoa long wok. From samting ya, sua se bambae mi no moa tinghevi long famle blong mi mo kongregesen. Antap moa, mi sua se sipos mi bin akseptem wok ya, bambae mi no moa kontrolem laef blong mi.”

Neva wan Kristin i mas kam we i no moa save kontrolem laef blong hem. Jisas i soemaot nogud frut blong wan rod olsem taem hem i talem store blong wan man we i wantem kasem plante plante samting, nao taem bambae hem i no moa wok hem i save gat wan laef we i isi. Be long stret naet ya we hem i ting se hem i hivimap inaf mane finis, hem i ded. Jisas i givim woning se, “Bambae i mas olsem nomo long olgeta man we oli stap hivimap plante samting we oli blong olgeta nomo, be long fes blong God oli no rijman nating.”​—⁠Luk 12:⁠16-21; skelem wetem Jemes 4:​13-17.

Yumi mas lukaotgud tu blong agensem fasin blong stap kampani plante wetem ol man blong wol. Maet hem i wan man we i laef kolosap long yumi, wan skul fren, wan fren blong wok, no wan man we i mekem bisnes wetem yumi. Ating yumi save tingting se, ‘Hem i respektem ol Wetnes, hem i gat wan laef we i klin, mo samtaem mi stap tokbaot trutok long hem.’ Be, ekspiryens blong ol narafala i pruvum se afta we sam taem i pas, maet bambae yumi save faenem se yumi laekem moa blong stap kampani wetem ol man blong wol ya bitim ol brata mo sista blong yumi long saed blong speret. ?Wanem sam denja blong fasin fren olsem?

Yumi save stat blong ting nating long taem we yumi stap long hem naoia we i impoten tumas no yumi save intres moa long ol samting blong bodi bitim ol samting long saed blong speret. From we yumi fraet blong mekem fren blong yumi blong wol i harem nogud, maet, yumi wantem se wol i akseptem yumi. (Skelem 1 Pita 4⁠:​3-7.) Long defren fasin, Deved man blong raetem Ol Sam i glad moa blong stap kampani wetem ol man we oli laekem Jeova. Hem i raetem se: “Bambae mi mi talemaot nem blong yu long ol brata blong mi. Long medel blong kongregesen, bambae mi mi presem yu.” (Ol Sam 22⁠:22) Bambae yumi save stap sef sipos yumi folem eksampel blong Deved, blong lukaot ol fren we oli save leftemap tingting blong yumi blong kam strong moa long saed blong speret.

Wan narafala rod we i denja tumas hemia blong gat strong filing long wan man no woman taem wan i no fri blong mared. Maet denja i save kamaot taem wan i laekem narawan we hem i naes, ol tok blong hem oli pulum tingting, mo tu hem i gat semfala tingting no i laf long semfala samting. Wan i save haremgud long kampani blong narawan, maet hem i se, ‘Mi save mak we mi no mas bitim. Mitufala i fren nomo.’ Nating se i olsem, taem ol filing oli kam antap kwiktaem i no isi blong kontrolem.

Mary, wan yangfala sista we i mared, i haremgud long kampani blong Michael.a Hem i wan naes brata be i faenem se i had blong mekem fren. Tufala i gat semfala tingting long plante samting, mo tufala i faenem se i isi blong tok plei. I leftemap flas blong Mary lelebet taem hem i luk se wan brata we i no mared i trastem hem. I no longtaem biaen, fasin fren ya blong tufala we i luk olsem se i klin nomo, i gat dip filing long hem we i joenem tufala. Tufala i spenem plante moa taem wanples mo i no longtaem biaen tufala i mekem rabis fasin. Mary i talem se, “Sipos mi bin luksave finis denja ya long stat. Taem fasin fren blong mitufala i gru, hem i olsem sofmad we i pulum mitufala blong draon moa.”

Yumi neva mas fogetem advaes ya blong Baebol se: “Hat i save gyaman long yumi moa bitim ol narafala samting mo i wantem win. ?Hu i naf blong kasem save long hem?” (Jeremaea 17:⁠9) Hat blong yumi we i save gyaman long yumi, we i olsem taed we i pulum sip i go fas long ol ston, i save pulum yumi i go long wan fasin fren we i mekem plante trabol i kamaot long yumi. ?Wanem rod blong winim? Sipos yu no fri blong mared, wok had blong stap longwe long filing blong yu long hemia we yu faenem se i pulum yu.​—⁠Proveb 10:⁠23.

Kamaot Mo Stap Fri Long Denja

?Olsem wanem sipos yumi faenem se yumi stap finis long wan denja long saed blong speret? Taem win mo taed i stap pusum wan sip i go soa long wan ples we i gat ston, kwiktaem nomo ol sela oli traehad blong tanem sip blong olgeta i go aot long solwora, no oli go agensem win, gogo oli kasem wan ples long solwora we i sef. Sem mak, yumi mas traehad blong mekem yumi wan i fri. Taem yumi folem ol advaes blong Baebol, askem wetem fulhat help blong Jeova long prea, mo lukaot help long ol Kristin brata we oli bigman long saed blong speret, yumi save gobak long rod we i sef. Bambae yumi kasem blesing ya bakegen we yumi gat pis long tingting mo hat.​—⁠1 Tesalonaeka 5:⁠17.

Nating se laef blong yumi i olsem wanem, yumi waes blong stap longwe long “ol samting we i blong wol.” (Galesia 4:⁠3) Defren long Lot, Ebraham i jusum blong laef longwe long ol man Kenan we oli ol man blong wol, nating se hem i mas stap long haos tapolen nomo blong plante yia. Ating hem i sot long sam samting long saed blong bodi, be laef blong hem we i no gat plante samting i lukaot long hem long saed blong speret. Bitim we hem i harem nogud from bilif blong hem i foldaon olsem wan sip we i rek, biaen hem i kam “papa blong olgeta man we oli gat bilif.”​—⁠Rom 4:​11.

From we wol ya raonabaot long yumi i bitim mak long ol fasin blong hem mo “speret” blong hem i stap kam strong moa, yumi nidim blong folem eksampel blong Ebraham. (Efesas 2:⁠2) Sipos yumi akseptem advaes blong Jeova we i lidim yumi long olgeta samting, bambae hem i blesem yumi taem yumi haremsave long prapa laef blong yumi, fasin blong hem blong lukaotgud long yumi long lav. Bambae yumi harem olsem Deved: “Hem i mekem laef blong mi i nyuwan bakegen. Hem i stap lidim mi long ol stret rod, olsem we hem i bin promes. Mi mi save se oltaem long laef blong mi, bambae yu yu gat sore long mi, mo bambae yu mekem i gud tumas long mi mo haos blong yu bambae i hom blong mi oltaem, gogo laef blong mi no save finis.” Tru ya, fasin ya blong gohed long “ol stret rod,” bitim we yumi tanem i go long olgeta rod we oli denja, bambae i karem ol blesing blong olwe.​—⁠Ol Sam 23:​3, 6.

[Futnot]

a Oli bin jenisim samfala nem.

[Tok blong pija long pej 24]

Sipos yu no fri blong mared, stap longwe long filing blong yu long wan we yu faenem se i pulum yu

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem