Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w94 3/15 pp. 28-31
  • Ol Nambawan Store Blong Pulum Tingting We Josephus i Raetem

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ol Nambawan Store Blong Pulum Tingting We Josephus i Raetem
  • Wajtaoa—1994
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Fashaf Blong Laef Blong Hem
  • Go Long Rom Mo Kambak
  • Ol Wok Blong Flavius Josephus
  • Moa Save Long Tok Blong God
  • Bigfala Rebelian Agensem Rul Blong Rom
  • Afta Long Faet Ya
  • ?I Tru Se Josephus i Raetem Haf Ya?
    Wajtaoa—2013
  • ?Jon Baptaes i Bin Laef Bifo?
    Sam Moa Topik
  • ?Bambae God i Sevem Yu Taem Hem i Tekem Aksin?
    Wajtaoa—1996
Wajtaoa—1994
w94 3/15 pp. 28-31

Ol Nambawan Store Blong Pulum Tingting We Josephus i Raetem

LONGTAEM finis ol studen blong histri oli tingting dip long ol store blong pulum tingting we Josephus i raetem. Hem i bon fo yia nomo afta we Kraes i ded, taswe hem i luk ol nogud samting we oli kamtru folem profet tok blong Jisas, long saed blong ol man Jyu blong faswan handred yia. Josephus i wan hed kapten blong ol soldia, wan man we i gat gudhan blong stretem trabol bitwin tu kantri long kwaet fasin, wan Farisi, mo wan man blong stadi.

Ol store we Josephus i raetem oli fulap wetem ol poen we oli pulum tingting blong ol man. Oli givim moa save long saed blong ol store long Baebol, mo oli soem ol map no plan blong ol ples long Palestaen. !Yumi no sapraes from wanem plante oli tingbaot ol nambawan wok blong hem olsem wan impoten samting blong putum long laebri blong olgeta!

Fashaf Blong Laef Blong Hem

Joseph ben Matthias, no Josephus, i bon long 37 K.T., faswan yia blong rul blong Empera Caligula blong Rom. Papa blong Josephus i blong famle blong ol pris. Hem i talem se, mama blong hem, i wan laen blong hae pris Jonathan blong Hasmonaea.

Long yang taem blong hem, Josephus i stadi dip long Loa blong Moses. Hem i stadigud long tri grup long skul blong ol man Jyu​—⁠ol Farisi, ol Sadusi, mo ol Esin. Hem i laekem moa ol Esin, taswe hem i mekemap tingting blong hem blong stap laef blong tri yia wetem man ya we nem blong hem Bannus, ating hem i wan man Esin. Taem hem i kasem 19 yia, Josephus i lego fasin blong laef ya, i gobak long Jerusalem mo i joenem ol man Farisi.

Go Long Rom Mo Kambak

Josephus i go long Rom long 64 K.T. blong stanap long saed blong ol pris blong ol man Jyu we Feliks, man blong lukaot long distrik blong Judia i sanem olgeta oli go long Empera Nero, blong hem i jajem olgeta. Kolosap Josephus i ded, taem sip we i stap pas long hem blong go long ples ya, i rek. 80 nomo long ol 600 pasenja long sip ya oli laef.

Long taem ya we Josephus i mekem visit i go long Rom, wan man Jyu we i stap mekem pleplei long ol sinema i tekem Josephus i go blong mitim waef blong Nero, woman empera Poppaea. Woman ya i mekem wan nambawan wok blong mekem se trep blong Josephus i karem frut. Taon ya i naes tumas, ale samting ya i mekem se Josephus i no fogetem ples ya.

Taem Josephus i gobak long Judia, ol man Jyu oli gat strong tingting blong agensem rul blong ol man Rom. Hem i traem blong makem long tingting blong ol man ples blong hem se oli no save winim wan samting sipos oli faet agensem ol man Rom. Hem i no save blokem olgeta mo hem i fraet tu se, maet oli ting se hem i stap tekem saed blong enemi blong olgeta, taswe hem i akseptem nomo taem oli putumap hem olsem hed kapten blong ol soldia blong ol man Jyu long Galili. Josephus i mekem tingting blong ol soldia blong hem i strong bakegen, mo i trenem olgeta mo i givim ol samting we oli nidim blong rere blong faet agensem ol soldia blong Rom​—⁠be i blong nating nomo. Ol ami blong Vespasian oli winim Galili. Oli winim strong ples blong Josephus long Jotapata, afta we oli raonem blong 47 dei.

Taem hem i givim hem i go long ol enemi, Josephus i waes blong talemaot se i no longtaem Vespasian bambae i kam empera. Oli putum hem long kalabus, be from samting ya we hem i bin talemaot, oli no panisim hem long saed blong bodi, mo oli letem Josephus i gofri taem samting ya i kamtru. Long taem ya nao, laef blong hem i jenis. Go kasem en blong faet ya, hem i wok blong ol man Rom olsem wan man blong tanem tok blong olgeta i go long narafala lanwis mo man we i mekem tu grup oli agri. Blong soem se hem i sapotem Vespasian mo tufala boe blong hem Titus mo Domitian, Josephus i ademap famle nem blong olgeta Flavius, long prapa nem blong hem.

Ol Wok Blong Flavius Josephus

Hanraet blong Josephus we i olfala olgeta, taetel blong hem se The Jewish War. Ol man oli bilif se hem i raetem ol seven buk ya blong givim long ol man Jyu wan klia pija blong bigfala paoa blong Rom we i antap long ol narafala ples, mo blong blokem ol man Jyu blong oli no gat tingting blong rebel agens long Rom long fyuja. Ol raeting ya oli skelemgud histri blong ol man Jyu stat taem Antiochus Epiphanes i winim Jerusalem (bitwin tu mo wan handred yia B.K.T.) go kasem trabol we i kamaot long 67 K.T. Olsem wan man we i luk ol samting ya, biaen Josephus i tokbaot faet we i kasem bigfala mak blong hem long 73 K.T.

Narafala wok blong Josephus se The Jewish Antiquities, 20-buk blong histri blong ol man Jyu. I stat wetem Jenesis mo ol samting we God i wokem, i go kasem faet we i kamaot wetem Rom. Josephus i folemgud oda blong ol store blong Baebol, i ademap toktok blong eksplenem sam kastom mo i raetemdaon ol narafala samting we hem i luk.

Josephus i raetem store blong hem wan we taetel blong hem se Life. Long buk ya hem i traem blong soemaot risen blong fasin blong hem long taem blong faet mo traem blong daonem ol rong samting we Justus Tiberias i talem se Josephus i bin mekem. Long namba fo wok blong hem, Against Apion​—⁠tufala buk ya we oli talemaot ol risen blong hem long klia ples​—⁠hem i tekem saed blong ol man Jyu agens long ol gyaman tok we i bin kamaot agens long olgeta.

Moa Save Long Tok Blong God

I tru se plante histri we Josephus i raetemdaon oli stret. Long wok blong hem we taetel blong hem se Against Apion, hem i soemaot se ol man Jyu oli neva tingbaot ol buk blong Apokrifa olsem haf blong olgeta tok blong Baebol we i kamaot long God. Hem i givim pruf se ol raeting blong God oli tru, mo oli no stap agensem olgeta bakegen. Josephus i talem se: “Mifala i no gat plante buk blong mifala, we wan i no agri long narawan mo we oli agensem olgeta bakegen, . . . be twante-tu buk nomo [hemia i sem mak long haf blong Baebol long taem blong yumi we oli seraotem long 39 buk], we oli fulap long ol store blong bifo; we i stret blong bilif se oli kamaot long God.”

Long buk ya The Jewish Antiquities, Josephus i ademap ol nambawan smosmol poen long ol store blong Baebol. Hem i talem se “Aesak i gat twante-faef yia” taem Ebraham i fasem han mo leg blong hem blong kilim hem olsem wan sakrifaes. Josephus i talem se, afta we Aesak i givhan blong wokem olta blong sakrifaes, hem i talem se “ ‘i nogud we hem i bon long stat, sipos we hem i no wantem folem tingting blong God mo papa blong hem blong mekem samting ya’ . . . Taswe hem i go stret long olta we i blong mekem sakrifaes, blong papa blong hem i kilim hem.”

Josephus i ademap sam smosmol poen long store blong Baebol long saed blong ol man Isrel we oli kamaot long Ijip blong bifo, se: “Namba blong ol man we oli ronem olgeta i sikis handred kat we hos i pulum, wetem fefte taosen man we oli ron long hos, mo tu handred taosen man we oli wokbaot long leg, evriwan oli karem tul blong faet.” Josephus i talem tu se “taem Samuel i gat twelef yia, hem i stat blong talemaot profet tok: mo wan taem, taem hem i stap slip, God i singaotem hem long nem blong hem.”​—⁠Skelem 1 Samuel 3:​2-21.

Ol narafala raeting blong Josephus oli givim moa save long saed blong ol takis, ol loa, mo ol narafala samting we oli hapen. Hem i talem nem blong woman ya Salome, we i danis long lafet blong Herod mo i askem hed blong Jon Baptaes. (Mak 6:​17-26) Bighaf blong ol samting we yumi save long saed blong ol king ya we nem blong olgeta Herod, hemia ol samting we Josephus i raetemdaon. Hem i talem tu se “blong kavremap yia blong hem we i bigwan, [Herod] i pentem hea blong hem i blak.”

Bigfala Rebelian Agensem Rul Blong Rom

Long 33 yia nomo afta we Jisas i givim profet tok blong hem long saed blong Jerusalem mo tempel blong hem, profet tok ya i stat kamtru long klia ples. Ol stronghed grup blong ol man Jyu long Jerusalem oli no moa wantem stap aninit long rul blong Rom. Long 66 K.T., ol nyus ya oli mekem se gavman blong Rom i mekemrere mo i sanemaot ol soldia blong Rom aninit long man Siria we i hed gavman, Cestius Gallus. Wok blong olgeta i blong blokem rebelian ya mo panisim ol man we oli mekem. Afta we oli spolem ol ples kolosap long taon ya Jerusalem, ol man blong Cestius oli mekem kamp raon long stonwol blong taon ya. Oli yusum wan rod we oli kolem se testudo, ol man Rom oli joenemgud ol sil blong olgeta olsem bak blong wan totel blong blokem olgeta long enemi. Blong soemaot olsem wanem rod ya blong olgeta i wokgud, Josephus i talem se: “Ol spia we ol enemi oli sakem, oli glis mo oli foldaon we oli no spolem olgeta; taswe ol soldia oli save digim hol aninit long stonwol, we oli no kasem kil, mo oli rere long olgeta samting blong mekem faea long get blong tempel.”

Josephus i talem se, “I kamaot biaen se Cestius . . . i karemaot ol soldia blong hem long ples ya . . . Hem i aot long taon ya, we i no gat enikaen risen nating blong mekem olsem.” Ating Josephus i no minim blong leftemap Pikinini blong God, be hem i raetemdaon samting ya we ol Kristin long Jerusalem oli wet long hem. !Hemia nao profet tok blong Jisas Kraes we i kamtru! Long plante yia bifo, Pikinini blong God i bin givim woning ya se: “Taem we yufala i luk ol soldia oli stap kam plante raonabaot long Jerusalem, blong oli blokem ol man insaed, yufala i mas save we bambae i no longtaem oli save spolem ples ya olgeta. Taem yufala i luk samting ya, yufala we i stap long Judia, yufala i mas ronwe blong go haed long ol hil. Mo yufala we i stap insaed long taon ya, yufala i mas aot. Mo yufala we i stap long ol ples raonabaot long taon ya, yufala i no save go insaed long hem bakegen. From we taem ya bambae i taem blong panis, we i save mekem tok ya i kamtru we oli bin raetem blong hem long Baebol.” (Luk 21:​20-22) Ol man blong Jisas oli folem oda we hem i givim finis, ale kwiktaem oli aot long taon ya, oli stap longwe, mo oli no kasem ol trabol we biaen i kam long taon ya.

Taem ol ami blong Rom oli gobak long 70 K.T., Josephus i raetemdaon fulwan ol samting we i kamaot. Faswan pikinini boe blong Vespasian, Jenerol Titus, i kam blong spolem Jerusalem, wetem nambawan tempel blong hem. Insaed long taon ya, ol grup blong faet oli stap traehad blong kontrolem. Oli bitim mak, ale i gat plante blad i ron. Josephus i talem se samfala “oli harem nogud tumas from ol trabol insaed long taon ya, mekem se oli wantem nomo blong ol man Rom oli winim olgeta,” oli hop se samting ya bambae i “finisim trabol ya we oli stap harem nogud long hem.” Hem i singaot ol rebel long taon ya se “ol man blong stil,” we oli stap spolem ol samting blong ol rij man mo kilim i ded ol man we oli impoten​—⁠hemia olgeta we oli ting se oli rere blong letem olgeta oli go long han blong ol man Rom.

Long taem blong faet blong ol grup ya insaed long taon, laef long Jerusalem i kam nogud bitim samting we yumi save tingbaot, mo oli no berem ol dedbodi ya. Olgeta we oli rebel oli “faet agensem olgeta bakegen, mo long semtaem, oli purumbut long ol dedbodi we oli hivap wan antap long narafala.” Oli stilim ol man, kilim olgeta oli ded from kakae mo ol sas samting blong olgeta. Olgeta we oli kasem trabol, oli gohed blong kraeaot nomo.

Titus i talem long ol man Jyu blong oli lego taon ya i go long han blong enemi, olsem nao oli save sevem laef blong olgeta. Hem i “sanem Josephus blong toktok wetem olgeta long prapa lanwis blong olgeta; from we hem i ting se maet oli save lesin long prapa man ples blong olgeta.” Be oli tok nogud long Josephus. Biaen Titus i bildim wan fenis raon long taon ya fulwan, we oli wokem long ol pis wud we oli katem olgeta olsem spia. (Luk 19:43) Oli no moa gat hop blong ronwe mo i strong moa long olgeta blong mekem ol samting we oli wantem mekem, hanggri “i kilim ol man oli ded, samtaem evriwan long ful haos no ful famle.” Faet ya we i gohed i mekem fulap man oli ded. Taem Titus i spolem Jerusalem, hem i no save se hem i fulumap profet tok blong Baebol. Biaen, taem i stap lukluk ol hevi stonwol blong taon ya mo ol strong haos blong hem we oli hae, hem i talem se: “God nomo i bin karemaot ol man Jyu long strong ples ya we i stap blokem olgeta.” I bitim wan milyan long ol man Jyu we oli ded.​—⁠Luk 21:​5, 6, 23, 24.

Afta Long Faet Ya

Afta long faet, Josephus i go long Rom. Hem i haremgud we famle Flavius oli mekem rod blong hem, ale hem i stap olsem wan man Rom long haos we bifo i blong Vespasian, mo i kasem wan mane we gavman i stap pem hem oltaem olsem wan haeman, wetem ol presen we Titus i givim long hem. Josephus i gohed long wok ya blong raetem ol buk.

I gud blong makem se, ating Josephus nao i stampa blong tok ya “Tiokratik.” Long saed blong nesen blong ol man Jyu, hem i raetem se: “Yumi save kolem gavman blong yumi . . . wan Tiokratik gavman, sipos yumi talem se ol paoa mo raet we hem i gat oli kamaot long God.”

Josephus i neva talem se hem i wan Kristin. Hem i no raetem ol tok we i kamaot long God. Be ol store we Josephus i raetem, we oli pulum tingting blong yumi, oli mekem save long saed blong histri i kam klia moa.

[Tok blong pija long pej 31]

Josephus kolosap long stonwol blong Jerusalem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem