?Yu Yu Faenem Trufala Skul Finis?
“Prapa fasin blong ona long God ya we i Papa blong yumi, we hem i luk se i klingud mo i stretgud, hemia.”—JEMES 1:27.
1, 2. (a) ?Long tingting blong plante man, wanem i mekem we oli gat strong tingting se skul blong olgeta i tru? (b) ?Yumi mas tingtinggud long wanem samting taem yumi stap skelem ol skul?
YUMI stap long wan taem we plante man oli wantem givim wan smol haf nomo blong laef blong olgeta long skul. Maet oli go long sam sevis long skul, be smol namba nomo oli go oltaem long skul. Bighaf blong ol man oli no bilif se ol narafala skul oli no tru be skul blong olgeta i tru. Maet oli harem nomo se skul we oli stap long hem i stret long olgeta.
2 Taem yumi tingbaot samting ya, kwestin ya se, ?Yu yu faenem trufala skul finis? i minim nomo se, ?Yu yu faenem finis skul ya we yu yu laekem? ?Samting we yu yu laekem i stanap long wanem? ?Famle blong yu? ?Ol fren blong yu? ?Ol prapa filing blong yumi? ?Yu bin tingting dip long tingting blong God long bisnes ya?
?Olsem Wanem Bambae Yumi Kasem Save Tingting Blong God Long Bisnes Ya?
3. (a) ?Sipos yumi wantem save tingting blong God, yumi mas gat rod blong kasem wanem samting? (b) ?Sipos yumi wanwan i bilif se Baebol i kam long God, yumi mas askem wanem kwestin?
3 Sipos yumi wantem save tingting blong God long wan samting, ale i mas gat sam samting we Hem i soemaot long yumi. Baebol, we i talem se i kamaot from tabu speret blong God, i olfala moa long ol narafala buk we oli talem olsem. (2 Timote 3:16, 17) ?Be yumi rili save talem se buk ya i defren long ol narafala buk, from we hem i gat ol mesej we God i givim long olgeta man? ?Bambae yu ansa olsem wanem long kwestin ya, mo from wanem yu ansa olsem? ?Hem i from we papa mo mama blong yu, tufala i holem tingting ya? ?Hem i from tingting blong ol fren blong yu? ?Yu wan, yu bin jekemgud ol pruf? I gud blong mekem samting ya naoia, mo blong mekem olsem, ?yumi save yusum ol fofala poen biaen blong faenem pruf?
4. ?Long saed blong rod blong kasem ol buk, wanem i soem se Baebol nomo i kam long God, be i no wan narafala buk we yumi save kasem?
4 Ol man oli save kasem Baebol: Sipos wan mesej i rili kamaot long God, mo i blong olgeta man long wol, ale olgeta man ya oli mas gat rod blong kasem mesej ya. ?Samting ya i tru long saed blong Baebol? Tingbaot samting ya: Naoia oli prentem Baebol, fulwan no sam haf blong hem nomo, long bitim 2,000 lanwis. ‘American Bible Society’ i talem se, kolosap 10 yia bifo, ol lanwis we oli prentem Baebol long hem, i mekem se 98 % blong olgeta man long wol oli save kasem Baebol. Guinness Book of World Records i soemaot se, i klia nomo se Baebol i “wan buk we oli seremaot moa bitim ol narafala buk long wol.” Yumi save se i mas olsem long wan mesej we God i givim long ol man blong evri kala, laen mo lanwis. (Lukluk Revelesen 14:6.) I no gat wan narafala buk long wol we i gat gudfala ripot olsem, be Baebol nomo.
5. ?From wanem stampa histri blong Baebol i impoten tumas?
5 Hem i tru long saed blong histri: Taem yu stadigud long ol store blong Baebol, samting ya i soemaot wan narafala rod olsem wanem Baebol i defren long ol narafala buk we ol man oli talem se oli tabu. Baebol i tokbaot ol trufala samting long histri, i no ol kastom store we oli no gat pruf. Irwin Linton, wan loea, we i savegud olsem wanem blong faenemaot samting we hem i nidim olsem pruf long kot, i raetem se: “Ol naes store blong bifo, ol kastom store mo ol gyaman store we ol man nomo oli mekemap, oli lukaotgud blong talem se ol store ya oli kamaot long sam ples we i stap longwe mo oli no talemaot klia wetaem store ya i kamaot . . . Baebol i givim stret taem mo ples blong ol store blong hem, hem i talemaot klia mo stret nomo.” (Eksampel, lukluk 1 King 14:25; Aesea 36:1; Luk 3:1, 2.) Long olgeta we oli lukluk i go long skul, i no blong ronwe long ol samting we oli tru, be blong faenem trutok, i impoten blong oli tingbaot samting ya.
6. (a) ?Olsem wanem Baebol i rili halpem wan man blong winim ol problem blong laef? (b) ?Long wanem trifala rod Baebol i halpem wan man blong stanap strong long ol hadtaem?
6 Hem i stap wokgud: Olgeta we oli stadigud long Baebol, kwiktaem nomo oli luksave se ol loa mo ol rul blong hem oli no blong spolem olgeta. Be, oli soem wan fasin blong laef we i givim blesing long olgeta we oli folemgud ol loa mo rul ya. (Aesea 48:17, 18) Hop we hem i givim long ol man we oli harem nogud, i no hop ya we i no save wok, we i stanap long waes blong wol nomo. Long defren fasin, hem i halpem ol man blong stanap strong long ol hadtaem blong laef. ?Olsem wanem? Long trifala rod: (1) taem hem i givim gudfala advaes blong soem olsem wanem blong winim ol hadtaem, (2) taem hem i eksplenem olsem wanem blong kasem sapot we God i stap givim long ol man blong hem naoia wetem lav, mo (3) taem hem i soemaot nambawan fyuja we God i rerem long olgeta we oli stap mekem wok blong hem, samting ya i givim ol gudfala risen long olgeta blong trastem ol promes blong hem.
7. (a) Yusum ol vas we oli stap long futnot, mo eksplenem ansa blong Baebol long saed blong ol bigfala kwestin we ol man oli stap wari long olgeta tede. (b) Soem olsem wanem advaes blong Baebol i lukaotgud long yumi no i halpem yumi blong winim wan trabol we i mekem yumi harem nogud.
7 Nating se ol man we oli no wantem stap daon long narafala man mo olgeta we oli stap ronem ol samting we olgeta nomo oli wantem, oli no wantem folem advaes blong Baebol, biaen fulap long olgeta oli luksave se wan laef olsem i no stap givim trufala glad long olgeta nating. (Galesia 6:7, 8) Baebol i givim ansa we i klia nomo long ol kwestin long saed blong fasin ya blong kilim pikinini long bel, divos, mo fasin we man i slip wetem man mo woman i slip wetem woman bakegen. Advaes blong hem i protektem man long fasin nogud blong yusum drag mo alkol mo i protektem man blong no kasem AIDS tru long blad we i gat bebet ya long hem finis, no fasin blong slip olbaot. Hem i soem long yumi olsem wanem blong gat ol hapi famle. Hem i givim ol advaes we oli save mekem man i naf blong winim ol hadtaem long laef we oli mekem hem i harem nogud tumas, olsem man we ol memba blong famle blong hem oli no moa laekem hem, bigfala sik, mo taem wan gudfala fren no famle i ded. Hem i halpem yumi blong luksave ol samting we oli mas tekem fasples blong mekem se laef blong yumi i gat mining, bitim we yumi harem nogud long ol disisen we yumi bin mekem.a
8, 9. (a) ?Wanem profet tok blong Baebol we yu laekem we i pruvum se Baebol i kamaot from tabu speret? (b) ?Ol profet tok blong Baebol oli pruvum se hu i stampa blong olgeta?
8 Profet tok: I no gat wan narafala buk we i olsem Baebol long saed blong profet tok, wan buk we i talem samting we bambae i hapen long fyuja, mo i talemaot olgeta smosmol haf blong hem. Hem i tokbaot bigfala trabol we i bin spolem Taea, Babilon i foldaon, oli bildim Jerusalem bakegen, ol king blong Media mo Pesia mo Gris we oli stanap mo foldaon, mo plante samting we oli hapen long laef blong Jisas Kraes. Mo tu hem i talemaot ol wanwan samting we oli stap kamaot long wol long laswan handred yia, mo hem i eksplenem mining blong olgeta. Hem i soem rod we bambae i stretem ol problem we ol rula blong wol oli no save stretem, mo hem i soemaot hu nao Rula ya we bambae i karem pis mo trufala seftaem blong olwe long olgeta man.b—Aesea 9:6, 7; 11:1-5, 9; 53:4-6.
9 Makem impoten samting ya, Baebol i talem se tes ya blong talemaot fyuja long fasin we i stretgud, i pruvum hu nao i trufala God. (Aesea 41:1 kasem 46:13) Hemia we i save mekem samting ya no i save givim paoa long ol narafala blong mekem, hem i no wan aedol nomo we i no gat laef. Hem i no wan man nomo we i stap traehad blong mekem i stretgud. No gat. Hem i trufala God, mo buk we i karem profet tok olsem, hemia nao Tok blong hem.—1 Tesalonaeka 2:13.
?Evri Man We Oli Yusum Baebol, Oli Tijim Samting We i Stret?
10, 11. ?Olsem Jisas i soem, nating se maet wan lida blong skul i yusum Baebol, wanem i save mekem se skul we hem i stap leftemap i olsem nating nomo?
10 ?Nao, yu ting se i stret—no samting we i moa impoten, yu ting se i folem Baebol—blong talem se olgeta skul we oli talem se oli stap yusum Baebol, oli tijim trufala skul? ?Yu ting se evri man we oli karem no tokbaot Baebol, oli stap folem trufala skul?
11 Plante lida blong skul, nating se oli gat Baebol, oli yusum skul olsem wan tul blong leftemap olgeta nomo. Oli meksemap ol klin trutok wetem ol kastom mo ol waes blong man. ?Yu ting se God i agri long wosip blong olgeta? Long Jerusalem blong faswan handred yia, Jisas Kraes i talem se tok we God i talem tru long profet Aesea i stret long ol lida blong skul we oli stap mekem fasin ya, se: “Ol man ya oli stap ona long mi long ol toktok nomo blong olgeta, be tingting blong olgeta i stap longwe long mi yet. Oli stap mekem wosip long mi blong nating nomo, from we taem oli tij, oli talem se Tok blong God ya, be i tok blong man nomo.” (Matyu 15:8, 9; 23:5-10) I klia nomo, skul olsem i no trufala skul.
12, 13. (a) ?Olsem wanem fasin blong ol memba blong wan skul i save soemaot long wan man sipos skul ya i stret no i no stret? (b) ?Bambae God i tingbaot wosip blong yumi olsem wanem sipos yumi joen wetem olgeta we hem i no agri long olgeta? (2 Kronikel 19:2)
12 ?Olsem wanem sipos ol frut we oli kamaot from ol tijing blong samfala skul, olsem fasin blong laef blong ol memba blong olgeta we oli gat hae ples, i nogud? Long Bigfala Toktok blong Jisas antap long Hil, hem i givim woning se: “Yufala i mas lukaot long ol gyaman profet . . . Bambae yufala i save makem olgeta, long frut we i kamaot long laef blong olgeta. . . Gudfala tri, hem i save karem gudfala frut nomo, mo rabis tri, hem i save karem rabis frut nomo.” (Matyu 7:15-17) I tru se wanwan man i save mekem samting we i no stret mo oli nidim fasin stretem. Be i no sem mak taem ol memba blong skul, ol lida blong jyos tu, oli joen long fasin blong slip olbaot mo fasin blong slip wetem woman blong narafala man, oli faet, oli dring we oli lusum hed, oli gat fasin griri, oli gyaman, oli wok wetem ol rabis speret, oli wosip long ol aedol—wan long ol samting ya no evriwan—be oli no kasem fasin stretem, mo olgeta we oli stap gohed blong mekem ol fasin ya, oli no putumaot olgeta long kongregesen. I klia nomo we Baebol i talem se olgeta we oli stap mekem ol fasin ya, kongregesen i mas putumaot olgeta; oli no save go insaed long Kingdom blong God. (Galesia 5:19-21) God i no glad nating long wosip blong olgeta, mo bambae God i no save glad long wosip blong yumi tu, sipos yumi go joen wetem olgeta we hem i no agri long olgeta.—1 Korin 5:11-13; 6:9, 10; Revelesen 21:8.
13 I klia nomo se long olgeta grup we oli talem se oli stap yusum Baebol, i no evriwan we oli folem trufala skul we Baebol i tokbaot. ?Oraet, Baebol i soem wanem samting we oli olsem ol mak blong soemaot trufala skul?
Ol Mak Blong Trufala Skul
14. (a) ?Olgeta tijing blong trufala skul oli mas stanap long wanem samting? (b) ?Tes ya i pruvum se ol tijing blong Krisendom long saed blong God mo sol oli stret no no gat?
14 Ol tijing blong trufala skul oli stanap long Baebol we i kamaot from tabu speret. “Olgeta tok ya blong Baebol oli kamaot long God fastaem. Hem i putum long tingting blong ol man ya bifo blong oli raetem long buk. Nao ol tok ya oli stretgud blong tijim ol man long trutok, mo blong blokem ol krangke tok. Mo i stretgud blong stretem ol krangke fasin, mo blong tijim ol man long stret fasin.” (2 Timote 3:16) ?Be weples Tabu Baebol i tokbaot Triniti blong Krisendom? ?Mo weples Baebol i tijim se man i gat wan sol we i laef taem bodi i ded, olsem ol lida blong skul oli stap tijim? ?Yu bin traem blong askem wan lida blong skul blong soem ol tijing ya long yu long Baebol blong yu? The New Encyclopædia Britannica i talem se: “Wod ya Triniti klia mining blong hem i no stap nating long Nyu Testamen.” (1992, Micropædia, Volyum 11, pej 928) Mo New Catholic Encyclopedia i talem se: “Long medel blong ol Apostolik Fata, i no gat wan samting nating we i kolosap lelebet long tingting ya no bilif ya.” (1967, Volyum 14, pej 299) Long saed blong tingting we Krisendom i gat se sol i aot long bodi taem man i ded, sam tija blong jyos oli talem se oli tekem tingting ya long ol man Gris we oli gat bigfala save long waes blong wol. Be, trufala skul i no save sakemaot trutok blong Baebol blong putum waes blong man long ples blong hem.—Jenesis 2:7; Dutronome 6:4; Esikel 18:4; Jon 14:28.
15. (a) ?Olsem wanem Baebol i makemaot Man we yumi mas mekem wosip long hem nomo? (b) ?Ol trufala man blong wosip oli gat wanem tingting long saed blong fasin blong kam kolosap long Jeova?
15 Trufala skul i leftemap fasin blong mekem wosip long wan trufala God nomo, Jeova. (Dutronome 4:35; Jon 17:3) Taem Jisas Kraes i stap talem bakegen ol tok blong Dutronome 5:9 mo 6:13, hem i talem strong se: ‘Bambae yu mekem wosip long Jeova we i God blong yu. Bambae yu mekem ol wok blong hem nomo.’ (Matyu 4:10) Jisas i folem tok ya, hem i mekem ol disaepol blong hem oli save nem blong Papa blong hem. (Jon 17:26) ?Skul blong yu i stap tijim yu blong mekem wosip long Jeova? ?Yu yu save finis Man we nem ya i makem hem—ol stampa tingting blong hem, ol wok blong hem, ol fasin blong hem—oli mekem se yu harem we yu save kam kolosap long hem wetem fasin tras? Sipos skul blong yu i tru wan, yu save ansa se yes.—Luk 10:22; 1 Jon 5:14.
16. ?Bilif long Kraes i minim wanem long olgeta we oli folemgud trufala skul?
16 Wan impoten haf blong wosip we God i glad long hem, hemia bilif long Pikinini blong hem, Jisas Kraes. (Jon 3:36; Ol Wok 4:12) Samting ya i no minim nomo se yu bilif se hem i bin stap long wol, no se hem i wan nambawan man. Bilif ya i joen wetem fasin tangkyu long samting we Baebol i tijim long saed blong bigfala mining blong sakrifaes blong laef blong Jisas we i stretgud olgeta, mo fasin blong luksave haenem blong Jisas naoia olsem King blong heven. (Ol Sam 2:6-8; Jon 3:16; Revelesen 12:10) Sipos yu yu stap joen finis wetem olgeta we oli folem tru skul, yu yu save se long laef blong olgeta wanwan evri dei, oli gat strong tingting blong obei long Jisas, blong folem eksampel blong hem, mo blong joen mo gohed strong long wok we hem i givim long ol disaepol blong hem. (Matyu 28:19, 20; Jon 15:14; 1 Pita 2:21) Sipos ol man we yu stap joen blong wosip wetem olgeta, oli no folem ol samting ya, yu mas lukaot narafala skul.
17. ?From wanem ol trufala man blong wosip oli mas lukaotgud blong no meksap long ol fasin blong wol, mo samting ya i minim wanem?
17 Trufala wosip i no meksap wetem politik mo ol faet blong wol. (Jemes 1:27) ?From wanem? From we taem Jisas i stap tokbaot ol man blong hem, hem i talem se: “Olsem we mi mi no man blong wol ya, olgeta ya tu oli no man blong wol ya.” (Jon 17:16) Jisas i no joen nating long politik, mo hem i blokem ol man blong hem blong no yusum ol tul blong faet long saed blong bodi. (Matyu 26:52) Olgeta we oli folemgud ol samting we Tok blong God i talem, “oli no moa lanem fasin blong faet.” (Aesea 2:2-4) Sipos yu yu stap joen long eni skul we i no folem tok ya, nating se yu tekem nem blong hem nomo, naoia i taem blong lego fulwan.—Jemes 4:4; Revelesen 18:4, 5.
18. (a) ?Jon 13:35 i talem wanem fasin we i nambawan mak blong trufala skul? (b) ?Olsem wanem yu save halpem wan man blong faenemaot grup we i folem Jon 13:35?
18 Trufala skul i tijim mo i soem lav we i stanap long fasin blong tingbaot narafala fastaem. (Jon 13:35; 1 Jon 3:10-12) Lav olsem i no jes kamaot nomo long ol bigfala tok. Hem i rili pulum ol man blong evri kala, ol rijman mo ol pua man, ol man blong evri lanwis, mo evri nesen oli kam wanples olsem wan kampani blong ol trufala brata. (Revelesen 7:9, 10) Lav i mekem se ol trufala Kristin oli no joen long ol fasin blong wol raonabaot long olgeta. Sipos yu yu no mekem olsem yet, go long ol miting long Haos Kingdom blong ol Wetnes blong Jeova, mo tu long ol bigbigfala asembli blong olgeta. Wajem olgeta taem oli stap wok wanples blong bildim wan long ol Haos Kingdom blong olgeta. Traem luk olsem wanem oli toktok mo mekem i gud long ol olfala (wetem ol wido) mo ol yangfala (wetem olgeta we oli no gat papa no mama, no tufala wantaem). (Jemes 1:27) Skelem ol samting we yu luk long ples ya wetem ol samting we yu luk long olgeta narafala skul. Ale askem yu wan se, ‘?Hu nao i stap folem trufala skul?’
19. (a) ?Trufala skul i leftemap wanem samting we bambae i winim olgeta problem blong ol man? (b) ?Ol memba blong trufala skul oli mas mekem wanem wok?
19 Trufala skul i talemaot Kingdom blong God olsem rod ya nomo blong tekemaot ol problem blong olgeta man blong olwe. (Daniel 2:44; 7:13, 14; 2 Pita 3:13; Revelesen 21:4, 5) ?Yu ting se wan long ol skul blong Krisendom i stap mekem samting ya? ?Wetaem laswan taem we yu bin harem wan lida blong skul i eksplenem Kingdom blong God mo wanem samting we Baebol i soem se bambae Kingdom blong God i mekem? ?Ogenaesesen we yu yu stap joen long hem, i stap leftemap tingting blong yu blong talemaot Kingdom blong God long ol narafala, mo sipos yes, evri memba blong ogenaesesen ya oli stap joen blong mekem wok ya? Jisas i mekem wok ya blong prij; ol faswan disaepol blong hem tu oli mekem. Yu tu yu save gat blesing ya blong joen long wok ya. Hem i wan wok we i moa impoten bitim ol narafala wok we ol man oli stap mekem long wol naoia.—Matyu 24:14.
20. ?Antap long fasin blong luksave trufala skul, yumi mas mekem wanem?
20 Nating se i gat plante taosen skul, kwiktaem nomo, Baebol i halpem yumi blong kamaot long ol tingting we i fasfas blong luksave trufala skul. Be yumi mas mekem moa bitim we yumi luksave trufala skul. Hem i impoten tumas blong yumi folem trufala skul. Long nekis stadi, bambae yumi stadi moa long samting we yumi mas mekem blong folem trufala skul.
[Ol futnot]
a Fasin blong kilim pikinini long bel: Ol Wok 17:28; Ol Sam 139:1, 16; Eksodas 21:22, 23. Divos: Matyu 19:8, 9; Rom 7:2, 3. Fasin we man i slip wetem man mo woman i slip wetem woman bakegen: Rom 1:24-27; 1 Korin 6:9-11. Fasin nogud blong yusum drag mo alkol: 2 Korin 7:1; Luk 10:25-27; Proveb 23:20, 21; Galesia 5:19-21. Blad mo fasin blong slip olbaot: Ol Wok 15:28, 29; Proveb 5:15-23; Jeremaea 5:7-9. Famle: Efesas 5:22 kasem 6:4; Kolosi 3:18-21. Man we famle i sakemaot hem: Ol Sam 27:10; Malakae 2:13-16; Rom 8:35-39. Ol sik: Revelesen 21:4, 5; 22:1, 2; Taetas 1:2; Ol Sam 23:1-4. Ded: Aesea 25:8; Ol Wok 24:15. Ol samting we man i mas putum fastaem long laef blong hem: Matyu 6:19-34; Luk 12:16-21; 1 Timote 6:6-12.
b Blong save sam eksampel blong ol profet tok ya mo taem we oli hapen, lukluk ol buk ya The Bible—God’s Word or Man’s?, pej 117 kasem 161; mo Reasoning From the Scriptures, pej 60 kasem 62 (F. 53 kasem 55), 225 kasem 232 (F. 335 kasem 341), 234 kasem 240 (F. 89 kasem 95). Tufala buk ya, Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. i prentem.
?Bambae Yu Ansa Olsem Wanem?
◻ ?Blong makemaot trufala skul, tingting blong hu i moa impoten?
◻ ?Wanem fofala pruf we i soem se Baebol i Tok blong God?
◻ ?From wanem God i no agri long evri skul we oli stap yusum Baebol?
◻ ?Wanem sikis poen blong makemaot skul ya we hem nomo i tru?
[Bokis blong pija long pej 10]
Ol Wetnes blong Jeova. . .
◆ Olgeta tijing blong olgeta oli stanap long Baebol.
◆ Oli wosip nomo long wan trufala God, Jeova.
◆ Oli joenem laef blong olgeta wetem bilif we oli gat long Jisas Kraes.
◆ Oli no joen long ol politik mo ol faet blong wol.
◆ Long evri dei laef blong olgeta, oli traehad blong laekem tumas ol man wetem fasin blong tingbaot narafala fastaem.
◆ Oli talemaot Kingdom blong God olsem rod blong winim ol problem blong olgeta man blong olwe.
[Tok blong pija long pej 9]
BAEBOL—?Wanem i soemaot se hem i gat mesej we God i givim long olgeta man?