Wan Kwestin
Long ol taem ya we i had tumas long saed blong mane, i gat plante moa man mo ol kampani we oli no moa gat mane, ale oli stap pas long kot blong talemaot se oli no moa gat mane blong pembak ol kaon blong olgeta. ?I stret we ol Kristin tu oli go luk wan loea blong mekem samting ya?
Ansa blong kwestin ya i givim wan gudfala eksampel olsem wanem Tok blong God i lidimgud yumi long ol problem we oli jes kamaot long taem blong yumi nomo. Plante kantri oli gat ol loa blong kontrolem fasin ya we man i save pas long kot blong talemaot se i no moa gat mane blong pembak kaon blong hem. Ol defren kantri oli gat defren loa, mo i no bisnes blong Kristin kongregesen blong givim advaes long saed blong loa long samting ya. Be naoia yumi traem kasem save long rod ya we loa i mekem taem man i no moa gat mane blong pembak ol kaon blong hem.
Wan risen from wanem gavman i letem ol man mo ol bisnes man blong folem rod ya, i blong givhan long olgeta we oli stap givim mane olsem lon long ol man, no oli letem man blong karem samting we i no pem yet (ol man we ol narafala oli kaon long olgeta). Rod ya i save givhan long olgeta taem ol man mo ol bisnesman we oli karem mane long olgeta no oli gat kaon long olgeta (ol man we oli gat kaon) oli no save pembak wanem we oli bin kasem. Maet ol man we ol narafala oli gat kaon long olgeta oli ting se i gat wan rod nomo, hemia se oli mas go long kot blong mekem man ya we i gat kaon i salem olting blong hem, nao oli save yusum mane ya blong pem haf blong ol kaon blong hem.
Narafala samting, fasin ya we man i pas long kot blong talemaot se i no moa gat mane blong pembak kaon blong hem, i givhan long ol man we oli kaon long narafala, we oli tru se oli no save pembak kaon blong olgeta. Man we i kaon maet i save go luk wan loea blong talemaot se i no moa gat mane blong pembak kaon blong hem, nao ol man we hem i kaon long olgeta oli save tekem sam long ol samting blong hem. Be, maet loa i save letem hem blong i kipim haos blong hem no sam smol samting we hem i gat, blong hem i save gohed blong stap laef we i no save fraet se ol man we hem i kaon long olgeta bambae oli tekem ol samting blong hem.
From samting ya, i klia se ol loa ya oli blong givhan long tufala saed we oli kasem trabol long saed blong mane no bisnes. Be naoia yumi tingbaot advaes we Baebol i givim we i save halpem yumi.
Sipos wan man i ridim ful Baebol, hem i mas kasem poen ya se Baebol i no leftemap fasin ya blong man i mekem kaon long narafala. Yumi faenem ol woning olsem hemia long Proveb 22:7 se: “Man we i rij hem i rul antap long olgeta we oli pua, mo man we i karem mane long narafala i man blong wok blong hemia we i givim mane long hem.”
Tingbaot tu, pijatok blong Jisas long Matyu 18:23-34 long saed blong wan slef we i gat bigfala kaon. “Masta ya blong hem i talem se oli mas salem man ya blong i kam slef blong narafala masta, hem wetem woman blong hem mo ol pikinini blong hem. Mo oli mas salem olting blong hem tu, blong pem kaon ya,” be biaen masta ya, we i king, i sore long hem mo i fogivim hem. Taem slef ya i no soemaot fasin sore long narafala man biaen, king ya i jajem slef ya, se “i mas go stap long kalabus mo olgeta oli mas stap givim panis long hem, gogo hem i pemaot olgeta kaon blong hem.” I klia se, nambawan rod mo rod we Baebol i pulum yumi blong folem, i blong blokem fasin ya blong karem mane long narafala.
Ol man blong God long Isrel bifo oli mekem bisnes, mo samtaem oli karem mane blong narafala mo givim mane olsem lon. ?Jeova i talem wanem long olgeta? Sipos wan man i wantem karem mane blong stanemap wan bisnes no blong mekem bisnes blong hem i kam bigwan, i stret folem loa mo i gud we Hibru man we i givim mane i askem intres. Be God i talem long ol man blong hem, blong no gat fasin griri taem oli givim mane long ol man Isrel we oli no gat plante samting; oli no mas askem intres blong kasem profit long man we i trabol finis. (Eksodas 22:25) Dutronome 15:7, 8 i talem se: “Sipos wan long ol brata blong yu oli kam pua . . . , yu mas gat gladhat blong openem han blong yu long hem mo kwik blong mekem kontrak blong givim hamas we hem i nidim, we hem i sot long hem.”
Semfala fasin kaen ya no fasin blong tingbaot narafala i stampa blong ol rul ya we oli talem se man we narafala i mas givimbak kaon long hem i no save karemaot ol samting we man i nidim blong laef long man ya we i gat kaon, olsem raon ston we oli stap graenem wit long hem no klos we ol famle oli nidim blong oli no kolkol long naet.—Dutronome 24:6, 10-13; Esikel 18:5-9.
Yes, i no evri man Jyu we oli akseptem mo soemaot fasin lav ya we i stampa blong ol loa ya blong bigfala Jaj mo Man blong givim Loa. (Aesea 33:22) Sam man Jyu we oli gat griri fasin oli mekem i nogud tumas long ol brata blong olgeta. Tede tu, sam man we ol man oli karem mane long olgeta oli save kam kros mo oli strong tumas long olgeta we oli gat kaon, oli mekem olsem tu long sam Kristin we oli no save pembak kaon blong olgeta kwik from we wan trabol i kamaot we oli no tingbaot. (Eklesiastis 9:11) Ol man blong wol oli save strong tumas, ale oli no wantem mekem i isi nating long man we i gat kaon long olgeta, we wan trabol i mekem se i no save pembak kwik, nao maet oli save fosem man ya gogo hem i harem se i mas mekem wan samting blong protektem hem wan. ?Olsem wanem? Samtaem wan samting nomo we man we i givim mane long hem bambae i akseptem se, rod ya we man i pas long kot blong talem se i no moa save pem ol kaon blong hem. Taswe, wan Kristin we i no griri mo i stap traehad blong pem ol kaon blong hem, maet hem i mas folem rod ya blong go luk wan loea blong talem se i no moa save pem ol kaon blong hem.
Be, yumi mas savegud long narasaed long bisnes ya tu. Maet wan Kristin i gat kaon from we hem i no kontrolem fasin blong hem blong spenem mane no from we hem i no tingtinggud fastaem long ol disisen blong hem long saed blong bisnes. ?Hem i mas no wari nating blong pem kaon blong hem, ale i jes traem blong winim trabol ya kwiktaem from fasin ya blong go long kot blong askem rod blong no moa pem ol kaon blong hem, olsem nao hem i spolem ol narafala from ol disisen blong hem we oli nogud? Baebol i no agri long fasin ya blong no karem responsabiliti long saed blong mane. I talem long ol man blong God se taem oli talem yes oli mas minim yes. (Matyu 5:37) Tingbaot tu, Jisas i tokbaot fasin ya blong kaontem praes blong bildim wan haos, bifo we man i stat blong bildim. (Luk 14:28-30) Stret long poen ya, wan Kristin i mas tingbaot fulwan ol trabol we oli save kamaot bifo hem i kaon long mane. Taem hem i gat kaon, hem i mas tingbaot se i responsabiliti blong hem blong pembak kaon blong hem long ol man we i gat kaon long olgeta no ol kampani we hem i karem sam samting long olgeta. Sipos plante narafala oli luk Kristin ya olsem we i no stap lukaotgud long responsabiliti ya blong hem no oli no save trastem hem, maet hem i spolem gudfala nem we hem i bin traehad blong kasem mo from samting ya, ol man blong wol oli no moa toktokgud long saed blong hem.—1 Timote 3:2, 7.
Tingbaot wanem Ol Sam 15:4 i talem long yumi long saed blong fasin blong man we Jeova i agri long hem. Yumi ridim: “Oltaem hem [God] i stap mekem ol samting we i promes blong mekem, nating we i had tumas long hem.” Yes, God i wantem se Kristin we i gat kaon i mas mekem i gud long ol man we oli bin givim mane long hem, olsem we hem i wantem se ol man ya oli mekem long hem.—Matyu 7:12.
Blong talem ol bigfala poen, Baebol i no sakemaot fasin ya we maet wan Kristin i mas folem sipos i kasem bigfala trabol, hemia blong kasem help long Sisa from loa blong hem long saed blong rod blong pembak ol kaon taem i no moa gat mane. Be, ol Kristin oli mas nambawan long fasin blong mekem i stret mo fasin we ol man oli trastem olgeta. Taswe, oli mas soem gudfala eksampel long fasin ya blong rili traehad blong pembak ol kaon blong olgeta.