Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w95 10/1 pp. 3-5
  • 50 Yia Blong Traehad Blong Nating Nomo

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • 50 Yia Blong Traehad Blong Nating Nomo
  • Wajtaoa—1995
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Pis Mo Seftaem​—Ol Mak We Man i No Kasem
  • Paoa Blong Nyuspepa Mo Radyo
  • Wan Wol We i No Moa Gat Faet—?Wetaem?
    Wajtaoa—1995
  • Ol Man Oli Lukaotem Wan Gudfala Gavman
    Wajtaoa—2004
Wajtaoa—1995
w95 10/1 pp. 3-5

50 Yia Blong Traehad Blong Nating Nomo

“MIFALA OL MAN BLONG YUNAETED NESEN, MIFALA I GAT STRONG TINGTING blong mekem se ol man long fyuja bambae oli fri long ol faet, we tu taem long laef blong yumi, oli karem bigfala sore long olgeta man. Mo tu, mifala i talem bakegen se mifala i bilif strong long ol stampa raet we man i gat, mo se evri man i sas mo i gat raet blong kasem respek, mo se ol raet blong ol man oli sem mak long ol raet blong ol woman, mo ol raet blong ol bigfala nesen oli sem mak long ol raet blong ol smol nesen, . . .”​—Ol fas tok blong konstitusen blong Yunaeted Nesen.

OKTOBA 24, 1995, i makem 50 yia blong Yunaeted Nesen. Olgeta 185 kantri we oli memba blong ogenaesesen ya, oli agri blong wok from ol faswan tingting mo mak olsem konstitusen ya i talem: blong holemtaet pis mo seftaem long olgeta ples long wol; blong daonem ol fasin agens we oli save spolem pis long wol; blong leftemap tingting blong ol nesen blong joengud tugeta olsem ol fren; blong lukaotgud long ol stampa fasin fri blong olgeta man, nating se oli man no woman no oli gat wanem kala blong skin, wanem lanwis, no skul; mo blong kasem mak ya we olgeta kantri long wol oli wok tugeta blong winim ol trabol long saed blong mane, laef blong ol man, mo kastom.

Long 50 yia, Yunaeted Nesen i bin traehad bigwan blong karem pis mo seftaem i kam long ful wol. Maet from ol traehad blong hem nao we i no gat namba tri bigfala faet i kamaot long wol. Mo maet hem i bin blokem ol man blong oli no sakem ol nyuklia bom bakegen, we i save spolem laef blong fulap man wantaem. Yunaeted Nesen i bin givim kakae mo meresin long plante milyan pikinini. Hem i givhan bigwan blong mekem helt blong ol man long plante kantri i kam moagud, taem hem i givim ol samting olsem klin wora blong dring, mo stik meresin blong blokem plante rabis sik. Hem i bin givhan long plante milyan refujia blong kasem ol samting we oli nidim long saed blong bodi.

Blong soem tangkyu from olgeta samting ya we Yunaeted Nesen i mekem, oli givim Nobel Pis Praes faef taem finis long hem. Nating se i olsem, trufala samting we yumi harem nogud from, hemia se yumi laef long wan wol we i stil gat ol faet long hem.

Pis Mo Seftaem​—Ol Mak We Man i No Kasem

Afta long 50 yia blong traehad, pis mo seftaem i stap yet olsem wan mak we man i no save kasem. I no longtaem i pas, presiden blong Yunaeted Stet i mekem wan tok i go long Jenerol Asembli Blong Yunaeted Nesen. Hem i soemaot se hem i harem nogud, i talem se: “Long handred yia we oli jes pas, i gat fulap hop mo jans, mo ol man oli bin kasem plante nyufala mak. Be i gat fulap samting we oli spolem laef mo wol tu, mo fulap fasin blong harem nogud.”

Taem yia 1994 i finis, The New York Times i makem se: “Kolosap 150 bigfala faet mo smol faet oli gohed, we plante taosen man oli stap lusum laef blong olgeta from. Bighaf blong ol ripot oli soem se plante moa man we oli no joen long faet oli ded, i bitim ol soldia. Mo plante handred taosen man oli kam ol refuji.” Dipatmen Blong Pablik Save Long Yunaeted Nesen i ripotem se, stat long 1945, i gat bitim 20 milyan man we oli lusum laef blong olgeta from ol faet wetem ol masket mo bom. Madeleine Albright, we i wok long Yunaeted Nesen long nem blong gavman blong Yunaeted Stet, i makem se: “Long plante fasin, ol faet we oli kamaot bitwin ol man long wan kantri nomo, oli moa raf naoia bitim ol narafala faet.” Fasin blong agensem raet blong man mo agensem man from kala blong skin, kantri, no skul, naoia oli kamaot evri dei long nyus. I luk olsem we plante nesen oli jes holemtaet olgeta nomo, blong oli no faet wetem ol narafala nesen, bitim we oli traem blong frengud wetem olgeta.

Sir David Hannay, man we i wok long Yunaeted Nesen long nem blong gavman blong Briten, i talem stret se: “Kam kasem ol yia 1980, kolosap Yunaeted Nesen i no winim wan samting, nating se i traehad.” Sekretari-jenerol blong Yunaeted Nesen, Boutros Boutros-Ghali, i talemaot wetem sore se, ol wanwan kantri we oli memba blong Yunaeted Nesen, oli stap kam taed mo oli no moa kea, taem oli mas go blong traem holemtaet pis samples. Hem i talemaot samting we hem i luksave se, plante kantri we oli memba blong Yunaeted Nesen, “oli no tingbaot Yunaeted Nesen olsem wan samting we i impoten tumas, i bitim ol narafala samting.”

Paoa Blong Nyuspepa Mo Radyo

Nating se i luk olsem we Yunaeted Nesen i gat bigfala paoa, plante taem ol man blong politik wetem nyuspepa mo radyo, oli spolem ol traehad blong hem. Yunaeted Nesen i no save gat paoa sipos ol kantri insaed long hem oli no sapotem hem. Be, plante kantri we oli memba blong Yunaeted Nesen, oli no sapotem hem sipos ol man long kantri blong olgeta oli no agri. Olsem wan eksampel, The Wall Street Journal i talem se: “Ol bigfala samting we oli hapen long kantri blong Somalia mo Bosnia we oli soem se Yunaeted Nesen i no winim wan samting nating, oli mekem plante man Amerika oli bilif se ogenaesesen ya i westem plante samting, be antap moa, hem i denja tu.” Tingting ya we ol man oli talemaot, i pulum sam man blong politik long Amerika blong tokbaot sipos oli mas katemdaon mane we oli stap givim blong sapotem Yunaeted Nesen.

Ol man blong nyus long radyo mo nyuspepa, oli no fraet blong tok agensem Yunaeted Nesen bigwan. Oli bin yusum plante tok olsem “no naf nating,” “slou tumas,” “no karem frut,” mo “no gat paoa,” blong eksplenem sam wok we Yunaeted Nesen i mekem. I no longtaem, The Washington Post National Weekly Edition i bin talem se: “Yunaeted Nesen i stap yet olsem wan grup blong haeman we oli wok slou tumas, we oli stap traehad blong jenis blong laenap wetem laef long wol tede.”

Wan narafala nyuspepa i talem se, Sekretari-Jenerol Boutros Boutros-Ghali, i bin talemaot olsem wanem hem i harem nogud from bigfala namba blong man we oli ded long ol trabol long Ruwanda. Hem i talem se: “Hem i wan trabol we Yunaeted Nesen i no naf blong winim; be tu, hem i wan trabol we olgeta kantri blong wol oli no naf blong winim. Mo i fol blong yumi evriwan we oli no naf.” Wan spesel nyus we plante man oli lukluk long televisin long 1993, i talem se Yunaeted Nesen i “no naf blong stopem bigfala samting we i stap blokem pis​—hemia ol nyuklia bom we plante kantri oli stap kasem naoia.” Program ya long televisin i tokbaot Yunaeted Nesen se: “Long plante yia, hem i stap olsem wan samting we i toktok nomo.”

Filing ya we plante man oli harem nogud long Yunaeted Nesen, i mekem ol man blong Yunaeted Nesen oli wari tu, mo i ademap moa trabol long hem. Be nating se oli harem nogud, long taem ya we oli makem 50 yia blong Yunaeted Nesen, i luk olsem we plante man oli gat strong tingting bakegen se olgeta samting bambae oli save kamgud, mo oli hop se ol samting oli stat bakegen long wan nyufala fasin. Madeleine Albright we i wok blong Yunaeted Nesen, i luksave se Yunaeted Nesen i mestem plante taem. Nating se i olsem, hem i talemaot filing we plante man oli gat, se: “Yumi mas stop blong tokbaot ol samting we yumi gotru finis, mo yumi mas tokbaot weples nao yumi stap go long hem.”

Yes, ?wol ya i stap go wea? ?Bambae i save gat wan wol we i no moa gat faet long hem? Sipos yes, ?wanem wok nao we Yunaeted Nesen bambae i mekem blong halpem samting ya blong kamtru? Antap moa, sipos yu yu fraetgud long God, yu mas askem se, ‘?Wanem wok nao we God bambae i mekem blong halpem samting ya blong kamtru?’

[Futnot]

a Ol man we oli ronwe long kantri blong olgeta from trabol, blong go stap long narafala kantri.

[Bokis blong pija long pej 4]

OL TRAEHAD BLONG NATING NOMO

Pis mo seftaem i no save kamtru sipos i gat faet, fasin pua, fasin blong brekem loa, mo kruked fasin i stap. I no longtaem i pas, Yunaeted Nesen i talemaot ol ripot we oli kam biaen.

Ol Faet: “Long ol 82 faet wetem ol masket mo bom we oli kamaot bitwin 1989 mo 1992, 79 long olgeta oli kamaot nomo insaed long wan kantri, mo plante oli kamaot bitwin ol man blong defren laen no kastom; 90 pesen blong ol man we oli ded, hemia ol man we oli no joen long faet.”​—Dipatmen Blong Pablik Save Long Yunaeted Nesen (UNDPI)

Ol Tul Blong Faet: “ICRC [Intenasnal Komiti Blong Red Kros] i talem se i gat bitim 95 kampani blong wokem ol tul blong faet long 48 kantri, we evri yia oli stap wokem 5 kasem 10 milyan bom, we bambae ol man oli yusum olgeta agensem ol ami.”​—Yunaeted Nesen Hae Komisona Blong Ol Refuji (UNHCR)

“Long Afrika, i gat kolosap 30 milyan bom we oli stap haed aninit long graon long bitim 18 kantri.”​—UNHCR

Fasin Pua: “Long olgeta ples blong wol, wan long evri faef man​—hemia i bitim wan bilyan man​—oli laef long fasin we i pua, mo 13 kasem 18 milyan man, oli ded evri yia from ol trabol we oli kamaot from fasin pua.”​—UNDPI

Fasin Blong Brekem Loa: “Ol ripot oli soem se fasin blong brekem loa i stap kam antap long olgeta ples long wol, long 5 pesen evri yia, stat long ol yia biaen long 1980; long Yunaeted Stet, i gat 35 milyan man evri yia we oli mekem wan fasin blong brekem loa.”​—UNDPI

Kruked Fasin: “Kruked fasin blong ol man i stap kam wan samting we i hapen oltaem. Long sam kantri, ol trik blong stilim mane, oli mekem se kantri i stap lusum 10 pesen blong olgeta mane we hem i stap kasem tru long ol samting we hem i wokem.”​—UNDPI

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem