Oli Mekem Samting We Jeova i Wantem
Bilif Blong Papa Mama i Karem Gudfala Frut
LONG medel blong ol man Isrel long taem bifo, sipos wan pikinini boe i bon, hemia wan taem blong bigfala glad. Hemia from we, hem bambae i mekem laen blong famle blong hem i gohed, mo graon blong papa bambae i no pas i go long narafala man afsaed long famle. Be raonabaot long yia 1593 B.K.T.,a maet ol Hibru man oli bin ting se wan bebi boe i moa olsem wan trabol, i bitim we hem i wan blesing. ?From wanem? From we Fero blong Ijip i givim oda ya blong kilim i ded olgeta bebi boe. Hemia from we namba blong ol man Jyu we oli stap long ples blong hem, i stat kam antap kwiktaem, mo hem i fraet long samting ya.—Eksodas 1:12, 15-22.
Long taem ya we nogud fasin ya blong kilim i ded ol pikinini boe i stat, Amram mo Jokebed, wan man mo woman blong hem we tufala i Hibru, oli bonem wan naesfala pikinini boe. Ating yumi save tingbaot olsem wanem we glad blong tufala i jenis i kam fraet wantaem nomo, taem tufala i tingbaot oda ya we Fero i givim. Nating se i olsem, taem Amram mo Jokebed tufala i lukluk bebi boe blong tufala, tingting blong tufala i strong se bambae tufala i no letem hem i ded, nomata wanem panis tufala i kasem.—Eksodas 2:1, 2; 6:20.
Mekem Wan Samting Wetem Bilif
Blong tri manis, Amram mo Jokebed i haedemgud bebi blong tufala. (Eksodas 2:2) Be, hemia i save karem trabol i kam long tufala, from we ol man Hibru mo Ijip oli laef wanples nomo. Sipos oli faenemaot se wan man i stap faenem rod blong no folem oda ya blong Fero, bambae oli kilim man ya i ded—mo bebi i mas ded tu. Ale, ?wanem samting nao we papa mama ya we tufala i laekem pikinini blong tufala tumas, oli save mekem blong bambae pikinini boe blong tufala mo tufala tu, oli no ded?
Jokebed i karem sam gras, papiras. Hem i wan strong gras, samting olsem bambu, we i gat tri saed blong hem mo i bigwan olsem fingga blong wan man. Hem i save gru kasem 6 mita antap. Ol man Ijip oli yusum gras ya blong mekem pepa, ol mat, sel blong bot, sus, mo ol smosmol bot.
Jokebed i karem ol gras ya mo i wokem wan basket we i naf long bebi blong hem. Nao hem i putum wan kaen kolta long basket ya blong mekem ol gras oli fasgud tugeta mo blong blokem wora i no go insaed. Nao Jokebed i putum bebi blong hem insaed long basket ya, mo i putum hem i stap long ol longlongfala gras long saed blong Reva Nael.—Eksodas 2:3.
Oli Faenem Bebi Ya
Pikinini gel blong Jokebed, Miriam, i stanap kolosap blong luk wanem bambae i hapen. Nao gel blong Fero i kam long reva Nael ya blong swim.b Ating Jokebed i save se gel blong Fero i stap kam long ples ya oltaem, taswe hem i minim nomo blong livim basket ya i stap long wan ples we oli save faenem hem isi nomo. Nating sipos i olsem, be kwiktaem nomo, gel blong Fero i luk basket ya we i stap long medel blong ol longfala gras. Hem i talem long wan woman slef blong hem blong go karem basket ya i kam. Taem hem i luk pikinini ya we i stap krae insaed, hem i sore long hem. Hem i luksave se hemia bebi blong wan man Hibru. Be, hem i no naf blong letem ol man oli kilim i ded wan naesfala pikinini olsem. I tru se gel blong Fero i gat kaengud fasin, be maet wan narafala samting tu i pusum hem blong mekem olsem. Hemia se, ol man Ijip oli bilif se sipos man i wantem go long heven, hem i mas mekem plante samting blong soemaot kaen fasin long ol narafala long laef blong hem.c—Eksodas 2:5, 6.
Miriam, we i stap stanap longwe, i lukluk ol samting ya, nao i kam kolosap long gel blong Fero. Hem i askem se, “?Yu wantem blong mi go faenem wan woman blong laen blong Heba blong i kam givim titi long pikinini ya?” Gel ya blong king i ansa se: “Yes, yu go.” Miriam i ron i go long mama blong hem. I no longtaem, Jokebed i stanap long fored blong gel blong Fero. Gel blong king ya i talem long hem se, “Yu tekem pikinini ya, yu go. Yu stap givim titi long hem mo yu lukaotgud long hem, nao bambae mi mi pem yu from.” Ating long taem ya, gel blong Fero i luksave finis se Jokebed i trufala mama blong bebi ya.—Eksodas 2:7-9.
Jokebed i lukaot long pikinini ya gogo hem i no moa titi.d Samting ya i givim fulap jans long hem blong tijim pikinini ya long saed blong trufala God ya, Jeova. Nao Jokebed i karem pikinini ya i gobak long gel blong Fero, we i putum nem long boe ya se Moses. Hemia i minim ‘sevem hem i aot long wora.’—Eksodas 2:10.
Wan Lesen Blong Yumi
Amram mo Jokebed i yusumgud smoltaem ya we tufala i gat, blong tijim pikinini boe blong tufala long saed blong ol rul blong klin wosip. Ol papa mama tede tu oli mas mekem sem mak. Yes, i impoten tumas we oli mekem olsem. Setan i “olsem wan laeon we i stap singaot bigfala, i stap lukaot man blong i kakae.” (1 Pita 5:8) Hem i glad tumas sipos hem i save kasem ol gudfala yangfala—ol boe mo ol gel tu—blong bambae oli no gat jans blong kam ol gudfala man blong wok blong Jeova. !Hem i no gat sore nating long olgeta ya we oli yangfala nomo! From samting ya, ol papa mama we oli waes, bambae oli tijimgud pikinini blong olgeta blong i fraetgud long trufala God, Jeova.—Proveb 22:6; 2 Timote 3:14, 15.
Long Hibrus 11:23, Baebol i tokbaot fasin blong Amram mo Jokebed blong haedem pikinini blong tufala blong tri manis afta we hem i bon, olsem wan fasin blong soemaot bilif. Tufala ya we oli fraetgud long God, oli soem se oli trastem paoa blong Jeova blong sevem pikinini blong tufala. Taswe, tufala i no lego pikinini ya, mo from samting ya, tufala i kasem blesing. Yumi tu, yumi mas obeigud long ol loa mo rul blong Jeova. Yumi save sua se wanem trabol we Jeova i letem yumi kasem, biaen, bambae i karem gudfala frut i kam long yumi mo i mekem yumi haremgud blong olwe.—Rom 8:28.
[Ol futnot]
a B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.
b Ol man Ijip oli wosipim reva Nael olsem god we i givim plante pikinini long olgeta. Oli bilif se wora blong reva ya i gat paoa blong mekem man i naf blong karem plante pikinini, mo tu, i mekem laef blong man i longfala moa.
c Ol man Ijip oli bilif se taem wan man i ded, speret blong hem bambae i talemaot long Osiris ol samting we hem i bin mekem. Ol samting olsem, “Mi mi no mekem wan man i harem nogud,” “Mi no karemaot melek long maot blong ol smol bebi,” mo “Mi givim bred long olgeta we oli hanggri, mo wora long olgeta we oli tosta.”
d Long taem bifo, ol pikinini oli titi long mama blong olgeta longtaem moa i bitim ol pikinini naoia. Ating Samuel i gat bitim tri yia taem hem i no moa titi. Mo Aesak i gat raonabaot faef yia.