?Olsem Wanem God i Givim Tok Long Ol Man Blong Raetem Baebol?
FASIN blong ol man blong toktok tugeta tede, i pulum intres blong yumi moa bitim ol narafala taem bifo. Ol telefon, faks, kompyuta—plante yia bifo, man i no tingbaot se wan dei bambae ol man oli save sanem mesej i go long eni ples long wol, long sam menet nomo.
Be rod blong toktok tugeta we i pulum intres blong yumi moa, man i no save folem. Hemia rod we God i yusum blong givim tok long ol man. Jeova i givim save long samwe 40 man, blong oli raetemdaon Tok blong hem, Tabu Baebol. Long sem fasin we ol man oli save yusum plante defren rod blong toktok tugeta, ale, Jeova tu i yusum plante defren rod blong givim tok long ol man we oli raetem Baebol.
Talem Ol Tok Stret Long Ol Man. God i givim sam tok stret long ol man, we biaen i kam haf blong Baebol.a Wan eksampel, hemia ol rul long kontrak blong Loa. Jeova i talem long Moses se: “Yu mas raetemdaon ol toktok ya, from we ol toktok ya i soemaot promes ya we mi mi mekem wetem yu, mo wetem yufala ol laen blong Isrel ya.” (Eksodas 34:27) Moses i mekem kopi blong ol “toktok ya,” we “ol enjel oli tekem i kam.” Mo naoia yumi save faenem ol tok ya long Baebol, long ol buk olsem Eksodas, Levitikas, Namba, mo Dutronome.—Ol Wok 7:53.
Plante narafala profet, olsem Aesea, Jeremaea, Esikel, Emos, Neham, mo Maeka, God i yusum ol enjel blong givim sam spesel mesej long olgeta. Sam long ol man ya oli statem toktok blong olgeta olsemia: “Hemia tok we Jeova i talem.” (Aesea 37:6; Jeremaea 2:2; Esikel 11:5; Emos 1:3; Maeka 2:3; Neham 1:12) Biaen, oli raetemdaon ol tok we God i bin talem.
Ol Vison, Drim, Mo Samting Olsem Drim. Wan vison, hemia wan samting, wan pija, no wan mesej, we man i luk long tingting blong hem taem hem i wekap i stap nomo, mo plante taem hem i kasem vison ya long wan rod we i narakaen. Eksampel, Pita, Jemes, mo Jon, oli bin luk wan vison we bodi blong Jisas i jenis, i kam narafala. Hemia taem “oli wekap” nomo i stap. (Luk 9:28-36; 2 Pita 1:16-21) Sam samtaem, ol man oli kasem mesej long ol drim, no vison blong naet. Hemia i kamaot long wan haf blong tingting blong man we i wok yet taem man i stap slip. Taswe, Daniel i tokbaot long buk blong hem, “ol vison long hed blong mi taem mi slip long bed blong mi”—no maet yumi save talem olsem Ronald A. Knox, man blong tanem Baebol, i raetem se, “taem mi stap slip mo lukluk drim blong mi.”—Daniel 4:10.
Taem Jeova i mekem wan man i luk samting olsem wan drim, man ya i stap tingting dip tumas long wan samting, nating se hem i haf wekap yet. (Skelem wetem Ol Wok 10:9-16.) Long Baebol, Grik tok we oli tanem i kam “samting olsem wan drim” (ekʹsta·sis) i minim se ‘tingting blong man i stap long narafala ples, no i stap longwe.’ Hem i karem mining ya se, tingting blong man ya i defren olgeta long fasin blong tingting we hem i gat oltaem. Taswe, wan man we i luk samting olsem drim, maet hem i fogetem ples we hem i stap long hem, taem hem i tingting fulwan long vison ya nomo we hem i luk. Ating aposol Pol i bin luk samting olsem wan drim, taem ‘God i tekem hem i go long Paradaes, mo hem i harem ol samting we oli tabu blong tokbaot, we ol tok blong yumi tu oli no naf blong talem.’—2 Korin 12:2-4.
Ol tok blong Baebol we ol man oli raetem from samting we oli luk long ol vison, drim, no ol samting olsem drim, oli no sem mak long tok we ol man oli raetem we i kamaot stret long maot blong God. Hemia i from we, plante taem oli fri blong yusum prapa toktok blong olgeta blong eksplenem samting we oli luk. Habakuk i kasem tok ya se: “Raetemdaon vison ya, mo putum i stap klia long ol ston, blong man we i ridim tok ya wetem bigfala voes, bambae i save mekem olsem long fasin we i kliagud.”—Habakuk 2:2.
?Samting ya i minim se, ol haf ya blong Baebol we man i raetem folem vison, drim, no narafala samting we i olsem drim, oli no kamaot fulwan long God, olsem ol haf we God i talem stret long ol man? No gat. Jeova i yusum tabu speret blong putum mesej blong hem i stap klia long tingting blong man we i raetemdaon tok ya. From samting ya, tok we man ya i raetem, hem i tingting blong God, i no tingting blong man. I tru se, Jeova i letem ol man olsem oli jusum tok we i stret, be Jeova nao i lidim tingting mo hat blong olgeta, blong mekem se oli no mestem sam impoten save. Nao taem hanraet blong olgeta i finis, oli save talem se ol tok ya oli rili tok blong God.—1 Tesalonaeka 2:13.
Samting We God i Soemaot. I gat plante profet tok long Baebol—hemia ol samting we ol man oli raetemdaon bifo we oli hapen. Ol profet tok ya, ol man nomo oli no naf blong mekemap. Wan eksampel, hemia profet tok long saed blong “king blong Gris,” Bigfala Aleksanda, taem hem i kasem paoa mo taem hem i foldaon bakegen. !Baebol i talemaot samting ya kolosap 200 yia bifo we i kamtru! (Daniel 8:1-8, 20-22) Mo tu, Baebol i tokbaot sam samting we oli hapen, we ol man oli no luk wetem prapa ae blong olgeta. Wan eksampel, hemia taem we God i wokem heven mo wol. (Jenesis 1:1-27; 2:7, 8) Mo tu, i gat ol storeyan long heven, olsem hemia we buk blong Job i tokbaot.—Job 1:6-12; 2:1-6.
Maet God i bin talemaot ol samting ya stret long man we i raetemdaon. Sipos no, maet God i bin talemaot olgeta long wan man, we biaen hem i talemaot no i raetemdaon blong pasem i go long pikinini blong hem, mo i gohed olsem gogo i kam wan haf blong Baebol. (Lukluk bokis long pej 7.) Nating se i olsem wanem, yumi save sua se Jeova nao i givim ol save ya, mo hem i lidim ol man blong raetemdaon. Taswe, ol store we oli raetemdaon oli stret nomo. Ol man ya oli no gyaman, no ademap sikispen, no joenem ol kastom store, insaed long ol hanraet ya. Long saed blong ol profet tok ya, Pita i raetem se: ‘Taem tok blong profet i kamaot, ol profet oli talem, be tabu speret i stap givim tok long olgeta, nao oli talemaot tok we i kamaot long God.’b—2 Pita 1:21.
I Nidim Bigfala Traehad
Nating se ‘tabu speret i givim tok’ long ol man we oli raetem Baebol, be i nidim tu we olgeta wanwan oli tingtinggud. Eksampel, Solomon i ‘tingting dip mo i luklukgud long ol proveb, blong bambae hem i save putum olgeta long stret oda. Hem i traehad blong faenem ol gudfala tok mo stret tok blong raetemdaon trutok.’—Eklesiastis 12:9, 10.
Sam man blong raetem Baebol oli bin traehad blong faenemaot plante save fastaem, bifo we oli raetemdaon ol tok. Eksampel, Luk i raet long saed blong Gospel blong hem, se: “From we mi mi stap luklukgud longtaem finis long olgeta samting ya, i stat long stat blong hem, mi mi ting se i gud mi raetem store blong hem we evri tok blong hem oli stret.” Yes, speret blong God i blesem ol traehad blong Luk, mo i sua se speret ya nao i lidim Luk blong faenem sam hanraet we oli talem ol trufala store blong bifo. Mo speret ya i lidim hem tu, blong askem kwestin long sam man we oli luk wetem prapa ae blong olgeta, ol samting we oli bin hapen, olsem ol disaepol blong Jisas we oli laef yet long taem blong hem, mo maet mama blong Jisas, Meri. Biaen, speret blong God i lidim Luk blong raetemdaon ol save ya we hem i kasem, long fasin we i stretgud.—Luk 1:1-4.
Gospel blong Jon i defren olgeta long Gospel blong Luk, from we Jon i raetemdaon ol samting we hem i luk wetem prapa ae blong hem. Hem i raetem buk blong hem samwe long 65 yia afta we Jisas i ded. I klia se, speret blong Jeova nao i mekem se Jon i rimemba ol samting ya long klia fasin, hem i no fogetem olgeta taem ol yia ya oli stap pas. Samting ya i laenapgud wetem promes we Jisas i mekem long ol man blong hem, se: ‘Speret blong givhan ya, we hemia tabu speret ya we bambae Papa blong mi i save sanem i kam long nem blong mi, bambae hem i save tijim yufala long olgeta samting. Bambae hem i save mekem yufala i tingbaot olgeta samting ya bakegen, we bifo mi mi stap talem long yufala.’—Jon 14:26.
Sam samtaem, ol man blong raetem Baebol oli yusum sam save we i kamaot long hanraet blong ol man bifo long olgeta, we oli bin luk wetem ae blong olgeta ol samting we oli raetem. Be i no olgeta hanraet ya evriwan we God i bin givim tok ya blong hem. Bighaf blong ol save we Jeremaea i raetem long Fas mo Seken King, hem i kasem long ol hanraet blong ol man olsem. (2 King 1:18) Esra i lukluk i go long 14 defren hanraet we oli no kamaot long God, blong faenem ol save we hem i raetem long Fas mo Seken Kronikel. Tu long ol hanraet ya, hemia “store blong ol samting we i hapen long taem blong King Deved,” mo “Buk blong ol King blong Juda mo Isrel.” (1 Kronikel 27:24; 2 Kronikel 16:11) Moses tu i talem bakegen sam tok we hem i faenem long “buk blong ol Faet blong Jeova.” I klia se hemia ol hanraet we oli tru nomo, long saed blong ol faet we ol man blong God oli bin mekem.—Namba 21:14, 15.
Long ol taem olsem, tabu speret i givhan bigwan. Hem i pusum ol man ya blong jusum nomo ol save we i tru. Biaen, save ya i kam haf blong Baebol we i kamaot long God.
Advaes We i Rili Givhan—?I Kamaot Long Hu?
Baebol i fulap long ol advaes we i rili givhan. Advaes ya i stanap long ol samting we ol man ya oli luksave long laef blong olgeta. Wan eksampel, Solomon i raetem se: “I no gat wan samting we i gud moa long wan man, i bitim we hem i kakae mo i dring mo i mekem laef blong hem i gud from ol hadwok blong hem. Samting ya tu mi mi luk, yes mi wan mi luk, se samting ya i kamaot long han blong trufala God.” (Eklesiastis 2:24) Pol i talem se advaes we hem i givim long saed blong mared, hem i “tingting blong [hem] nomo.” Be hem i talem tu se: ‘Mi ting se speret blong God i givim tingting ya long mi.’ (1 Korin 7:25, 39, 40) I sua se speret blong God i pusum Pol blong raetem tok ya, from we aposol Pita i talem se, samting we Pol i raetem, hem i kamaot “long waes we God i givim long hem.” (2 Pita 3:15, 16) Taswe, hem i stap talemaot tingting blong hem, be speret blong God nao i stap lidim hem.
Taem ol man blong raetem Baebol oli talemaot prapa tingting blong olgeta olsem, tok blong olgeta i stanap long ol hanraet blong Baebol we oli gat finis long taem ya, we oli bin stadi dip long olgeta mo mekem oli wok long laef blong olgeta. Yumi save sua se ol tok we oli raetemdaon, oli laenap wetem tingting blong God. Samting we oli raetem i kam haf blong Tok blong God, Baebol.
Tru tumas, Baebol i talemaot tok blong sam man we oli no gat stret tingting. (Skelem Job 15:15 wetem 42:7.) Mo tu, hem i talem tok we i soemaot filing blong sam man blong God taem oli harem nogud, nating se oli no talem fulwan from wanem oli harem olsemia.c Taem ol man ya oli tokbaot ol prapa filing blong olgeta, speret blong God i lidim olgeta blong raetemdaon ol samting ya long stret fasin. Long rod ya, tok blong olgeta i makemaot mo soemaot klia ol rong tingting. Mo tu, man we i ridim ol tok ya wetem stret tingting, i save luksave from ol narafala vas raonabaot, sipos man we i raetem tok ya i talem tru no no gat.
Blong talem long sot fasin nomo, yumi save bilif strong se fulwan Baebol hem i mesej we i kamaot long God. Yes, Jeova i meksua se evri samting we i stap insaed long Baebol i stret long stampa tingting blong hem, mo i givim ol tijing we ol man oli nidim taem oli wantem mekem wok blong hem.—Rom 15:4.
?From Wanem Ol Man Nomo Oli Raetem?
Fasin blong Jeova blong yusum ol man nomo blong raetem Baebol, i rili soemaot bigfala waes blong hem. Tingbaot: ?Sipos God i putum wok ya long han blong ol enjel, yu ting se Baebol bambae i pulum intres blong man? I tru se, bambae yumi glad tumas blong ridim tingting blong wan enjel we i luk ol fasin mo wok blong God. Be, sipos i no gat wan man nating we i putum tok insaed long Baebol, maet i hadwok long yumi blong kasem save long mesej blong hem.
Blong soemaot poen ya: Ating i naf nomo sipos Baebol i jes talem se King Deved i mekem nogud wetem woman blong narafala man, i kilim wan man i ded, mo biaen, hem i tanem tingting blong hem from sin blong hem. !Be i moagud olgeta blong ridim prapa tok blong Deved, taem hem i talemaot olsem wanem hem i harem nogud tumas long fasin we hem i mekem, mo i askem strong long Jeova blong fogivim hem! Hem i raetem se: “Oltaem mi mi savegud ol sin blong mi. . . . Yu yu no save tanem baksaed blong yu long man we i tanem tingting blong hem mo i putum hem i stap daon.” (Ol Sam 51:3, 17) Taswe, from we Baebol i tokbaot ol man, samting ya i mekem se hem i gat filing, hem i tokbaot plante defren samting, mo hem i pulum intres blong yumi.
Yes, Jeova i jusum beswan rod blong givim Tok blong hem long yumi. Nating se hem i yusum ol man we oli gat sam slak fasin mo oli mestem samtaem, be tabu speret i lidim olgeta, blong bambae oli no mekem mastik long hanraet blong olgeta. Taswe, Baebol i wan buk we i nambawan tumas. Ol advaes blong hem i stretgud, mo yumi save trastem ol profet tok blong hem long saed blong Paradaes wol long fyuja.—Ol Sam 119:105; 2 Pita 3:13.
I gud we yu traem ridim wan haf blong Tok blong God evri dei. Pita i raetem se: “Yufala i mas wantem melek ya we i klin gud, we i blong tingting blong yufala. Melek ya i save mekem yufala i kam strong, nao bambae God i sevem yufala.” (1 Pita 2:2) Baebol i kamaot long God. Taswe, bambae yu faenem se hem i “stret gud blong tijim ol man long ol trutok, mo blong blokem ol krangke tok. Mo i stret gud blong stretem ol krangke fasin, mo blong tijim ol man long ol stret fasin. Ol tok ya, God i givim blong bambae ol man blong hem oli save kam waes long olgeta samting, bambae oli gat evri samting blong mekem ol gudfala wok we i stap.”—2 Timote 3:16, 17.
[Ol futnot]
a Long wan taem no maet bitim wan taem, “fingga blong God” i raetemdaon ol save. Samting ya i hapen long saed blong ol Ten Loa we God i givim. Ale, Moses i jes mekem kopi blong ol tok ya long pepa no long narafala samting.—Eksodas 31:18, NW; Dutronome 10:1-5.
b Grik tok ya pheʹro, we oli tanem i kam “givim tok long olgeta” long vas ya, i stap tu long Ol Wok 27:15, 17. Long ples ya, oli yusum blong tokbaot wan sip we win i karem i go. Taswe, i olsem se tabu speret i ‘karem ol man blong raetem Baebol oli go’ long stret rod. Speret ya i pusum olgeta blong sakemaot ol save we i gyaman, mo blong raetem ol tok nomo we i tru.
c Eksampel, skelem 1 King 19:4 wetem vas 14 mo 18; Job 10:1-3; Ol Sam 73:12, 13, 21; Jona 4:1-3, 9; Habakuk 1:1-4, 13.
[Bokis blong pija long pej 7]
?Weples Moses i Kasem Olgeta Tok We Hem i Raetem?
MOSES i raetem buk blong Jenesis long Baebol. Be olgeta samting we hem i raetemdaon, oli bin kamaot longtaem bifo we hem i bon. Taswe, ?long weples nao hem i kasem ol save ya we hem i raetemdaon? Maet God i bin talemaot ol tok ya stret long hem, no maet ol olfala bifo oli bin pasem save ya i go long ol pikinini blong olgeta gogo i kasem Moses. Long taem bifo, ol man oli laef longtaem moa i bitim naoia. Taswe, plante save we Moses i raetem long Jenesis, maet i bin pas long faef man nomo stat long Adam kam kasem Moses—hemia Metusela, Sem, Aesak, Livae, mo Amram.
Mo tu, maet Moses i bin ridim tok we sam man oli raetem finis. Long saed ya, i gud blong makem se, plante taem Moses i yusum tok ya “store blong . . . i olsem,” taem i talem nem blong wan man we hem i wantem storebaot. (Jenesis 6:9; 10:1; 11:10, 27; 25:12, 19; 36:1, 9; 37:2) Sam man blong stadi oli talem se Hibru tok ya toh·le·dhohthʹ we oli tanem i kam “store” long ples ya, i minim wan pepa no buk we i stap finis long saed blong histri, mo we maet Moses i bin yusum blong kasem save ya we hem i raetemdaon. Be, yumi no save sua sipos i bin hapen olsemia.
Maet Moses i bin kasem ol tok long buk blong Jenesis long trifala rod ya evriwan—sam tok God i talemaot stret long hem, sam tok ol olfala oli pasem i kam, mo sam tok hem i kasem long buk we narafala man i raetem finis i stap. Samting we i impoten hemia se, speret blong Jeova nao i lidim Moses. Taswe, i stret we yumi talem se samting we hem i raetemdaon i tok blong God.
[Tok blong pija long pej 4]
God i yusum plante defren rod blong pusum ol man blong raetem Baebol