Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 10/1 pp. 21-25
  • Glad Long Wan Longfala Laef Long Wok Blong Jeova

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Glad Long Wan Longfala Laef Long Wok Blong Jeova
  • Wajtaoa—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Tingting Blong Ol Skul i Gat Paoa Long Mi
  • Mi Stanap Long Saed Blong Trutok Blong Baebol
  • Wok Long Betel
  • Strong Bilif Long Kingdom
  • Wok Long Namba Tu Bigfala Faet Blong Wol
  • Wok Strong Bakegen Afta Long Faet
  • Mi Mekem Samting We Mi Naf Blong Mekem
  • Holemtaet Bilif Go Kasem En
  • ?Hemia Nao Beswan Wok Long Laef?
    Wajtaoa—2001
  • ?Yu Yu Rere Blong Wok?
    Kingdom Wok Blong Yumi—2001
  • Wan Laef We i Rij Long Wok Blong God
    Wajtaoa—2001
  • Tingbaot “Haos Blong God” Wetem Fasin Tangkyu
    Wajtaoa—1994
Wajtaoa—1997
w97 10/1 pp. 21-25

Glad Long Wan Longfala Laef Long Wok Blong Jeova

OTTILIE MYDLAND I TALEM STORE YA

Kolosap long yia 1900, ol selingbot oli stap fulap long haba blong Kopavik, wan taon long wes saed blong Nowei. Long taem ya, ol man mo ol hos oli pulum ol kat long ol rod long taon. Ol man oli yusum ol oel laet, oli stap long ol haos we oli wokem long wud mo pentem i waet, mo oli mekem haos i hot wetem faea we oli putum wud no jakol long hem. Long 1898, mi mi bon long ples ya. Mi mi sekenbon blong faef pikinini.

LONG 1905, Papa i no gat wok, ale hem i aot i go long Yunaeted Stet. Hem i kambak tri yia biaen, wetem wan bigfala bokis we i fulap long ol gudfala presen blong mifala ol pikinini, mo wetem sam sas kaliko mo ol narafala presen blong Mama. Be hem i ekarem samting we i sas moa i kam, hemia ol buk blong Charles Taze Russell, nem blong olgeta, Studies in the Scriptures.

Papa i stat blong storeyan long ol fren mo famle blong hem long saed blong ol samting we hem i stap lanem long ol buk ya. Long ol miting blong jyos long ples blong mifala, hem i yusum Baebol blong soem se i no gat wan helfaea. (Eklesiastis 9:​5, 10) Long 1909, wan yia afta we Papa i kambak long Yunaeted Stet, Brata Russell i kam long Nowei mo i givim sam tok long taon ya Berjin, mo long Kristinia we naoia hem i Oslo. Papa i go long Berjin blong lesin long ol tok ya.

Bighaf blong ol man long Kopavik oli tok agensem Papa, se hem i stap karem ol gyaman tijing oli kam long ples ya. Mi mi sore long papa blong mi, mo mi halpem hem blong givimaot ol smosmol pepa long ol man kolosap long haos blong mifala. Long 1912, mi givim wan smol pepa we i tokbaot hel, i go long gel blong wan pasta. Hem i tok nogud blong daonem mi mo Papa. !Mi mi sapraes tumas we gel blong wan pasta i yusum ol tok swea olsem!

Sam samtaem, sam narafala Baebol Studen, (hemia nem blong ol Wetnes blong Jeova long taem bifo), oli kam luk mifala long Kopavik. Wan long olgeta ya, hemia Theodor Simonsen, we hem i gat gudhan blong givim ol tok. Mi mi singaot ol man oli kam blong lesin long ol tok we hem i givim long haos blong mifala. Bifo we hem i givim wan tok, hem i plei myusek long wan samting we oli kolem ‘sita,’ mo hem i singsing. Afta we hem i finisim tok blong hem, hem i singsing bakegen blong talem gudnaet. Mifala i gat bigfala respek long man ya.

Wan narafala we i kam long haos blong mifala, hemia Anna Andersen, we hem i wan kolpota, no wan we i prij fultaem. Hem i stap go long olgeta taon long Nowei blong givimaot ol buk we oli tokbaot Baebol. Kolosap oltaem hem i ron long baskel nomo. Bifo, hem i wan hae woman long Salvesen Ami, long Kopavik. Taswe, oli letem hem i givim wan tok long Baebol long haos miting blong olgeta, mo mi mi singaot plante man oli kam lesin long hem.

Wan narafala kolpota we i kam luk mifala long Kopavik, hemia Karl Gunberg. Man ya i gat tingting daon mo kwaet fasin, be hem i laekem blong mekem fani tu. Sam samtaem, hem i mekem wok blong tanem ol buk oli go long lanwis blong mifala, long ofis blong ol Wetnes long Oslo, we oli kolem Betel. Plante yia biaen, mitufala i wok tugeta long Betel.

Tingting Blong Ol Skul i Gat Paoa Long Mi

Long taem ya, bighaf blong ol man oli bilif strong long God mo Baebol. Be long semtaem, oli holemtaet ol bilif olsem helfaea mo Triniti. Taswe, taem ol Baebol Studen oli talem se ol tijing ya oli no laenap wetem Baebol, i gat plante toktok i kamaot. Ol man we oli stap kolosap long haos blong mifala, oli stap talem se Papa i wan man we i wok agensem jyos mo ol tijing blong hem. Tok blong olgeta i gat paoa long mi. Wan taem, mi bin talem long hem se: “Ol tok we yu stap tijim ol man long hem, i no tru. !Hem i agensem ol tijing blong skul!”

Hem i pulum mi wetem ol tok ya se: “Kam Ottilie, mo lukluk ol tok blong Baebol.” Nao hem i ridim sam vas blong Baebol long mi, mo hem i eksplenem ol vas ya long fasin we i isi blong kasem save long olgeta. From samting ya, mi mi trastem hem moa, mo mi stat bilif moa long ol samting we hem i stap tijim. Hem i pulum mi blong ridim Studies in the Scriptures, taswe, long hot taem blong 1914, plante taem mi go sidaon antap long wan hil long taon mo mi ridim ol buk ya.

Long Ogis 1914, ol man oli fulap afsaed long ples blong prentem nyuspepa, from we oli stap ridim nyus se Faswan Bigfala Faet Blong Wol i stat. Mi tu mi stap stanap long ples ya, taem Papa i kamtru mo i luk wanem i stap hapen. Hem i talem se: “!Tangkyu long God!” Hem i luksave se faet ya i laenap wetem ol profet tok blong Baebol we hem i stap talemaot. (Matyu 24:7) Long taem ya, plante Baebol Studen oli bilif se i no longtaem, bambae oli go antap long heven. Taem samting ya i no kamaot, samfala oli harem nogud mo oli no moa gohed long wok blong Jeova.

Mi Stanap Long Saed Blong Trutok Blong Baebol

Long 1915, taem mi gat 17 yia, mi finis long skul mo mi stat wok long wan ofis. Long taem ya, mi stat ridim olgeta Wajtaoa. Be, bifo 1918, i no gat ol miting blong ol Wetnes long Kopavik. Taem mifala i stat mekem ol miting, i gat faef nomo we oli kam. Mifala i ridim sam buk blong Watch Tower Sosaeti, olsem Studies in the Scriptures, mo mifala i askem kwestin mo givim ansa blong tokbaot ol save ya. Nating se Mama i toktokgud long saed blong ol Baebol studen, hem i neva joen wetem olgeta.

Long ofis we mi stat wok long hem long 1918, mi mitim Anton Saltnes, mo mi givhan long hem blong kam wan Baebol Studen. Long taem ya, mi mi kam wan pablisa we i talemaot gud nyus blong Kingdom, mo long 1921, mi tekem baptaes long wan asembli long Berjin.

Long Mei 1925, i gat wan asembli long Skandinavia. Hemia long taon ya Orebro, Swiden. Bitim 500 man oli kam long asembli ya, wetem presiden blong Watch Tower Sosaeti tu, Joseph F. Rutherford. Samwe 30 blong mifala i tekem tren long Oslo blong go long asembli ya. Mifala i sidaon long wan haf blong tren we oli makemaot blong ol Baebol Studen nomo.

Oli talemaot long asembli ya se bambae i gat wan ofis blong Sosaeti i open long Not Yurop. Hemia long Kopenhagen, Denmak, mo bambae ofis ya i lukaot long wok blong prij long olgeta ples long Skandinavia mo ol kantri blong Baltik. Oli putumap William Dey we i kam long Skotlan, blong i lukaot long wok blong prij. Evriwan oli laekem hem, mo i no longtaem, olgeta man oli singaot hem long wan smol nem, Bigfala Skotman. Fastaem, Brata Dey i no save nating ol lanwis blong Skandinavia. Taswe, long ol miting mo asembli, hem i sidaon long ol jea biaen mo hem i lukaot long ol pikinini, blong mekem se ol papa mama oli save lesingud long ol tok.

Wajtaoa blong Maj 1, 1925, i eksplenem Revelesen japta 12, we i tokbaot taem we Kingdom blong God i stanap long heven. Wajtaoa i eksplenem se samting ya i hapen long 1914. Mi mi faenem i had blong kasem save long samting ya, ale mi ridim Wajtaoa ya bakegen mo bakegen. Taem mi kasem savegud, mi mi haremgud tumas.

Taem i gat sam jenis i kamaot long save blong yumi long saed blong ol tijing blong Baebol, samfala oli foldaon mo oli no moa joen wetem ol man blong God. Be taem mi faenem i had blong kasem save long wan nyufala save olsem, oltaem mi ridim save ya bakegen mo bakegen. Sipos mi no kasem save yet, mi wet blong moa save i kamaot we i mekem i moa klia. Oltaem i gat gudfala risal from fasin ya blong wet.

Wok Long Betel

Blong sam yia, mi mekem wok blong lukaot long ol buk blong kaon, wok blong sekretari, mo wok blong jekem ol buk blong kaon blong lokol gavman. Long 1928, brata we i bin lukaot long ol buk blong kaon blong Sosaeti i kasem wan sik mo i aot long Betel. From we mi stap mekem wok olsem ya, oli askem mi blong tekem wok blong brata ya. Ale, mi stat wok long Betel long Jun 1928. Sam samtaem, Brata Dey i kam luk mifala mo i jekem ol buk blong kaon we mi mekem. Mo tu, ol memba blong Betel oli lidim wok blong prij long Oslo, we long taem ya i gat wan kongregesena nomo.

Sam long mifala long Betel oli givhan long Brata Sakshammer we i stap sanemaot ol buk. Mifala i givhan long hem blong fulumap The Golden Age (naoia Wekap!) long ol bokis, mo sanem olgeta oli go long ol defren ples. Brata Simonsen mo Gunberg, hemia tu long olgeta we oli givhan. Mifala i haremgud blong wok wanples, mo plante taem, mifala i singsing taem mifala i stap wok.

Strong Bilif Long Kingdom

Long 1935, mifala i kasem save se “bigfala hif blong man” i no minim namba tu grup blong man we bambae oli go long heven. Mifala i kasem save se, hemia wan grup we bambae oli laef tru long taem blong bigfala trabol long wol ya, mo oli gat jans blong laef olwe long Paradaes long wol. (Revelesen 7:​9-​14) Nyufala save ya i mekem se samfala we oli bin dring waen mo kakae bred long Memorial blong ded blong Kraes, oli luksave se oli gat hop blong laef olwe long wol ya, ale oli no moa tekem bred mo waen.

Tingting blong mi i neva hafhaf long saed blong hop blong mi blong go long heven. Be, plante taem mi tingbaot se, ‘?From wanem God i wantem mi?’ Mi harem se mi no naf blong kasem wan bigfala blesing olsem. Mi mi wan smol woman nomo, mo mi gat fasin blong fraet long ol narafala, taswe mi faenem i had blong tingbaot se bambae mi rul wetem Kraes long heven olsem wan king. (2 Timote 2:​11, 12; Revelesen 5:​10) Be, mi tingting dip long ol tok blong aposol Pol, se God i no singaot plante we oli “gat paoa,” be hem i “jusumaot ol samting we ol man blong wol oli stap talem se oli krangke, blong mekem ol man we oli gat waes oli sem.”​—1 Korin 1:​26, 27.

Wok Long Namba Tu Bigfala Faet Blong Wol

Long Epril 9, 1940, ol ami blong Jemani oli kam insaed long Nowei, mo i no longtaem, oli bos long kantri ya. Faet ya we i kamaot i mekem plante man oli lesin long mesej blong Kingdom. Stat long Oktoba 1940 go kasem Jun 1941, mifala i seremaot bitim 272,000 buk mo buklet. !Hemia i min se wanwan long ol 470 Wetnes long Nowei long taem ya, oli seremaot bitim 570 buk mo buklet long naen manis ya!

Long Julae 8, 1941, ol Gestapo oli kam luk ol presiden elda, mo oli talem long olgeta se sipos wok blong prij i no stop, bambae oli mas go long rabis kalabus. Faef polis blong Jemani oli kam long Betel, mo oli sakemaot plante samting blong Watch Tower Sosaeti. Oli karem ol memba blong Betel oli go blong askem plante kwestin long olgeta, be oli no putum wan long mifala long kalabus. Long Julae 21, 1941, gavman i tekem haos blong Sosaeti long namba 28 B, Inkognitogaten Rod, i aot long han blong Sosaeti, mo i putum tabu long wok blong prij. Mi mi muf i gobak long Kopavik, mo mi faenem wan wok blong kasem naf mane blong stap laef.

Long taem ya, Papa i stap mekem wok blong paenia. Wan dei, ol Nasi oli kam long haos blong hem mo oli lukluk long evri ples. Oli sakemaot ol buk, wetem ol Baebol mo konkodens blong Baebol we hem i gat. Long taem ya, mifala i stap kasem smol kakae nomo long saed blong speret. Blong stap strong, mifala i stadi long ol olfala buk bakegen mo bakegen, olsem buk ya Government. Mo tu, mifala i gohed blong prij.

Sore tumas, long plante ples, ol brata oli no joengud long wan tingting. Samfala oli ting se mifala i mas prij long open ples mo long olgeta haos wanwan. Be sam narafala oli ting se mifala i mas wok long fasin haed, mo yusum ol narafala rod blong prij long ol man. Taswe, sam impoten brata, we bifo oli bin wokgud tugeta mo we mifala i bin laekem olgeta tumas, oli no moa wantem toktok tugeta. Fasin seraot ya i mekem mi mi harem nogud moa long hat blong mi, i bitim olgeta narafala samting we i hapen long laef blong mi afta we mi kam wan Wetnes.

Wok Strong Bakegen Afta Long Faet

Afta we faet i finis, long hot taem blong 1945, Brata Dey i kam long Nowei mo i mekem miting long Oslo, Saen, mo Berjin. Hem i askem ol brata blong fogetem ol samting we i bin hapen blong mekem olgeta oli kam badfren, mo i askem olgeta we oli wantem mekem olsem blong stanap. !Olgeta evriwan oli stanap! Long Desemba 1945, Nathan H. Knorr we i presiden blong Watch Tower Sosaeti long taem ya, i kam visitim mifala, mo afta long taem ya, trabol ya i finis olgeta.

Long Julae 17, 1945, mi kasem wan mesej long brata we i lukaot long hedkwota, Brata Enok Öman, we i askem se: ‘?Wetaem yu save kambak long Betel?’ Samfala oli talem se i moagud sipos mi stap mo lukaot long papa blong mi, we hem i gat bitim 70 yia long taem ya. Be Papa i wantem se mi go wok bakegen long Betel. Ale, mi mekem samting ya. Long 1946, Marvin F. Anderson, wan brata blong Yunaeted Stet, i tekem wok blong lukaot long hedkwota, mo wok blong prij i stat bakegen.

Long spel long hot taem, mi mi gobak long Kopavik blong luk famle blong mi. Tufala brata mo tufala sista blong mi oli no kam Wetnes, be oltaem oli soem kaengud fasin long mi mo Papa. Wan brata blong mi i kam masta blong haba mo i lukaot long ol bot we oli lidim ol bigfala sip oli kam long haba, mo narafala brata blong mi hem i wan tija. Nating se mi no gat plante mane, oltaem Papa i stap talem long olgeta se: “Ottilie i rij moa i bitim yufala.” !Mo samting ya i tru! !Olting we oli hivimap oli nating nomo taem mi skelem wetem ol rij samting long saed blong speret we mi mi stap haremgud long olgeta! Papa i ded long 1951 taem hem i gat 78 yia. Mama i ded bifo finis, long 1928.

Wan bigfala samting long laef blong mi, hemia jans blong go long intenasnal asembli blong ol Wetnes blong Jeova long Nyu Yok long 1953. !Long yia ya, namba blong ol pablisa long wol i kasem 500,000, mo bitim 165,000 oli kam long asembli ya! Bifo long asembli ya long 1953, mi wok blong wan wik long Betel long Bruklin, hemia hedkwota blong ogenaesesen blong Jeova long fulwol.

Mi Mekem Samting We Mi Naf Blong Mekem

Long ol yia we oli jes pas, ae blong mi i kam nogud. Mi save ridim yet ol bigfala raeting wetem wan strong aeglas mo wan narafala strong glas tu. Ol Kristin sista oli kam luk mi tu taem evri wik blong rid long mi. Mi mi talem bigfala tangkyu long olgeta.

Mi no moa save mekem plante long wok blong prij tu. Long hot taem, sam samtaem ol Kristin sista oli tekem mi long wiljea i go long wan ples we mi save prij. Mo tu, oltaem mi stap sanem ol magasin mo buklet oli go long ol skul long Kopavik, olsem skul ya we mi bin go long hem kolosap 100 yia bifo. Mi glad tumas we mi save mekem smol yet oltaem long wok blong prij.

Long 1983, Betel i muf i go long Itre Enebak, afsaed long Oslo. I gud tumas we ples blong kakae mo Haos Kingdom long Betel oli stap long sem stori olsem rum blong mi. Olsem nao, mi save kam oltaem long moning wosip, kakae, mo ol miting, sipos mi yusum wan wokingstik blong givhan long mi. Mo tu, mi mi glad se mi save go yet long ol asembli. Mi laekem tumas blong mitim bakegen ol fren blong mi we mi bin save olgeta blong plante yia, wetem ol nyufala brata mo sista tu, mo ol naesfala pikinini.

Holemtaet Bilif Go Kasem En

I wan bigfala blesing blong stap long medel blong ol man long Betel we oli wok strong, oli hapi, mo oli tinghevi long ol samting long saed blong speret. Taem mi stat wok long Betel fastaem, olgeta evriwan long famle oli gat hop blong go long heven. (Filipae 3:​14) Naoia, olgeta evriwan long ples ya oli gat hop blong laef olwe long wol ya, mi nomo mi tingbaot blong go long heven.

Tru ya, yumi bin ting se Jeova bambae i mekem wan samting bifo long taem ya. Be, mi mi glad blong luk we bigfala kampani blong ol man long trutok i stap kam bigwan moa oltaem. !Mi bin luk namba ya i go antap bitim mak! Long fastaem we mi mi go prij, i gat 5,000 man blong prij nomo long fulwol. !Naoia, i gat bitim 5,400,000! Tru tumas, mi mi luk finis we ‘smolwan i kam taosen man, mo hemia we i olsem nating nomo i kam wan strongfala nesen.’ (Aesea 60:22) Yumi mas rere oltaem mo wet long Jeova, olsem profet Habakuk i bin raetem, se: “Nating sipos hem i tektaem, be yu mas rere. From we bambae hem i kamtru.”​—Habakuk 2:3.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem