Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w97 11/1 pp. 19-22
  • Mi Luk We “Smolwan” i Kam Wan “Bigfala Nesen”

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Mi Luk We “Smolwan” i Kam Wan “Bigfala Nesen”
  • Wajtaoa—1997
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Wok Blong Paenia Long Arisona
  • Skul Blong Gilead Mo Ol Spesel Wok
  • Long Kuba Mo Biaen, Porto Riko
  • Hom Blong Mifala Long Dominikan Ripablik
  • !Naoia Hem i Wan Strongfala Nesen
  • Mi Glad Moa Taem Mi Givim Samting
    Wajtaoa Stadi—2016
  • Lukaot Kingdom Fastaem—Wan Laef We i Sef Mo i Hapi
    Wajtaoa—2003
  • Mekem Ae Mo Hat i Stap Strong Long Praes
    Wajtaoa—1996
  • Mi Glad Tumas Blong Letem Jeova i Lidim Mi
    Wajtaoa—1999
Wajtaoa—1997
w97 11/1 pp. 19-22

Mi Luk We “Smolwan” i Kam Wan “Bigfala Nesen”

WILLIAM DINGMAN I TALEM STORE YA

Yia hem i 1936. Ples hem i long Salem, Oregan, Yunaeted Stet. Mi mi stap long wan miting blong ol Wetnes blong Jeova. Nao wan kwestin i kamaot se: “?Wehem bigfala kampani?” (Revelesen 7:​9, “King James Version”) Mi wan nomo mi nyuwan, ale, evriwan we oli stap, oli poenem fingga blong olgeta i kam long mi, nao oli se, “!Hemia nao!”

RAONABAOT long 1935, i no gat plante Wetnes blong Jeova we oli gat hop blong laef olwe long Paradaes long wol olsem we Baebol i tokbaot. (Ol Sam 37:29; Luk 23:43) Stat long taem ya i kam, ol samting oli jenis bigwan. Be fastaem, bambae mi storebaot ol samting we oli pulum mi blong kam long miting ya long Salem, Oregan.

Papa blong mi i bin mekem sabskripsen long The Golden Age, hemia nem blong buk ya Wekap! bifo. Taem mi mi yangfala, mi laekem tumas blong ridim ol buk ya, mo mi bilif fulwan se oli stap talem ol impoten trutok blong Baebol. Taswe, wan dei, mi katemaot smol bokis we i stap long laswan pej blong Golden Age mo mi sanem i go long Sosaeti. Pepa ya i blong askem 20 smol buklet, wan buk, mo nem blong kongregesena blong ol Wetnes blong Jeova we i stap kolosap long ples blong mi. Taem mi kasem olgeta samting ya, mi go long ol haos wanwan mo seremaot olgeta smosmol buklet ya wetem buk ya tu.

Long taem ya, i no gat man we i stadi Baebol wetem mi yet. Mi no bin storeyan yet wetem wan Wetnes blong Jeova. Be naoia, mi kasem adres blong Haos Kingdom we i kolosap long ples blong mi. Ale, mi draevem trak blong mi 40 kilomita, i go long Salem, Oregan, blong joen long wan miting. Long ples ya nao, taem mi gat 18 yia nomo, ol man oli makemaot mi olsem “bigfala kampani.”

Nating se i no gat wan man we i soem long mi olsem wanem blong prij, mi stat blong joen long wok blong prij wetem Salem kongregesen. Ol brata oli talem long mi blong no fogetem tri stampa poen taem mi givim wetnes long ol man. Faswan se, Jeova hem i God. Namba tu se, Jisas Kraes hem i King we God i jusum. Mo namba tri se, Kingdom nomo i save sevem wol ya. Ale, mi traem serem mesej ya long evri haos.

Long Epril 3, 1938, afta we mi joen blong tu yia wetem ol Wetnes blong Jeova long Salem, ol brata long Salem oli glad tumas blong luk se sam long mifala we i blong “bigfala kampani,” i tekem baptaes. Long Febuwari 1939, mi mi kam wan paenia, i min se mi joen long wok blong prij fultaem. Long Desemba blong semfala yia ya, mi agri we Sosaeti i sanem mi mi go long Arisona, from we i nidim moa man blong talemaot Kingdom long ples ya.

Wok Blong Paenia Long Arisona

Wok blong ol Wetnes blong Jeova i jes stat nomo long Arisona, mo ol man oli gat plante rong tingting long saed blong mifala. Taswe, taem Yunaeted Stet i joen long Namba Tu Bigfala Faet blong Wol, plante man oli agensem mifala. Eksampel, long 1942, taem mi stap paenia long taon ya Stafod, Arisona, toktok i goraon se wan grup blong Momon bambae oli girap agensem mifala. Mi mo ol brata we oli paenia wetem mi, mifala i stap long wan haos kolosap long haos blong wan bisop blong Momon we i gat respek long mifala. Hem i bin talem se: “Sipos ol misinari blong Momon oli wok strong olsem ol Wetnes, bambae Jyos blong ol Momon i gru bigwan moa.” Taswe, hem i stanap long jyos blong hem mo i talem se: “Mi harem toktok i goraon se bambae wan grup blong yumi i agensem ol yangfala Wetnes boe ya. Yufala i save, haos blong mi i stap kolosap long ol boe ya, mo sipos i gat wan grup i kam agensem olgeta, bambae mi poenem masket blong mi i go long haos blong ol Wetnes ya​—be, bambae mi no yusum masket blong sutum olgeta ya. No gat. Bambae mi mi sutum stronghed grup ya we i kam agensem olgeta. Taswe, sipos yufala i wantem mekem wan grup blong agensem olgeta, yufala i mekem, be bambae yufala i save rod.” From samting ya, i no gat wan grup i kam agensem mifala.

Long tri yia we mi stap long Arisona, plante taem polis i holem mifala mo sakem mifala long kalabus. Wan taem, mi stap kalabus blong 30 dei. Blong blokem polis oli no holem mifala oltaem taem mifala i prij, mifala i folem wan plan we mifala i kolem, grup blong spid. Wetnes we i lukaot long mifala i talem se: “Yumi mas folem samting we nem blong yumi i talem. Yumi stat long faef no sikis klok long moning, livim wan traket no buklet long evri haos, mo yumi spid i go.” Mifala we i joen long smol “grup blong spid” ya, i finisim plante ples long Arisona. Be, smoltaem biaen, grup ya i stop, from wok blong prij long fasin olsem i mekem se mifala i no save givhan long ol man we oli rili intres.

Skul Blong Gilead Mo Ol Spesel Wok

Long Desemba 1942, mi wetem sam narafala paenia blong Arisona, mifala i kasem wan leta we i singaot mifala blong joen long wan nyufala misinari skul we ol Wetnes blong Jeova oli statem. Fastaem, nem blong skul ya se Wajtaoa Baebol Kolej blong Gilead. Biaen, nem ya i jenis i kam Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead. Ples blong mekem skul ya i stap samwe 4,800 kilomita longwe, kolosap long taon blong Itaka long not blong Nyu Yok.

Long Janewari 1943, afta we mifala i spenem smoltaem long Oregan, sam long mifala ol paenia i aot long hot draeples ya blong Arisona, long wan bigfala bas. Sam dei biaen, mifala i kamtru long ples blong skul ya long Nyu Yok, we i kolkol tumas mo sno i stap foldaon. Skul i stat long Febuwari 1, 1943. Presiden blong skul ya, Nathan H. Knorr, i mekem faswan tok blong openem skul ya, i go long wan handred studen. Hem i se: “Kolej ya i NO blong mekem yufala i kam ol man blong prij. Yufala i man blong prij finis mo yufala i joen plante yia finis long wok ya. . . . Stadi we bambae yufala i mekem long kolej ya i gat wan mak nomo, hemia blong rerem yufala blong kamgud moa long wok blong prij we bambae yufala i mekem long ples we yufala i go long hem.”

From we mi mi no skulgud, fastaem mi harem olsem se mi no naf blong skul long Gilead. Be ol tija oli mekem i gud long mi, mo mi stat blong laekem tumas ol stadi we mi mekem. Afta long faef manis blong strong stadi, olgeta long klas oli kasem stefeket. Biaen, oli sanem sam blong mifala i go long hedkwota blong ol Wetnes blong Jeova blong fulwol, we i stap long Bruklin, Nyu Yok. Long ples ya, mifala i kasem moa trening we i rerem mifala blong wok olsem ol seket elda. Faswan ples we oli sanem mi mi go wok long hem, hemia Not mo Saot Karolaena.

From wok long taem ya i jes stat, ol seket elda oli stap muf i go long plante defren ples oltaem nomo. Maet mifala i stap wan dei wetem wan smol kongregesen no tu dei wetem wan kongregesen we i bigwan. Long taem ya, bighaf blong ol kongregesen oli smol nomo. Taswe, afta we mi spenem wan ful dei, we samtaem mi wok kasem medel naet blong mekem ol visit mo ansarem ol kwestin, mi mas wekap long faef klok long nekis moning blong wokbaot i go long nekis kongregesen. Mi mekem wok blong seket elda blong raonabaot wan yia, mo biaen, mi paenia smoltaem long Tenesi mo Nyu Yok.

Long Kuba Mo Biaen, Porto Riko

Long Mei 1945, Sosaeti i sanem mi wetem sam narafala bakegen, mifala i go long Kuba. !Hemia faswan taem we mi go long wan narafala kantri blong wok olsem misinari! Long naet we mifala i kasem Havana, bigfala taon blong Kuba, mifala i joen long wok blong seremaot ol magasin. Mifala i stap long Havana go kasem taem we mifala i faenem wan haos long Santa Klara. Mane we mifala wanwan i kasem evri manis blong givhan long mifala blong pem kakae mo ren, hemia 2,500 VT nomo. Ale, mifala i wokem ol bed, tebel mo jea wetem ol pis wud we mifala i faenem. Mo mifala i yusum ol bigfala bokis we fastaem oli fulap long ol apol, blong mekem ol kabod blong mifala.

Long yia we i kam biaen, mi stat mekem wok blong seket elda. Long taem ya, fulwan kantri blong Kuba i wan seket nomo. Seket elda we i wok long ples ya bifo long mi, i gat longfala leg mo i laekem tumas blong wokbaot, mekem se ol brata mo sista oli mas ron folem hem from we hem i spid tumas. Taswe, ol brata mo sista ya oli ting se mi mi sem mak, ale oli mekem wan plan blong folem, taem mi visitim olgeta. I no olgeta evriwan we oli go prij long wan dei, be oli seraot long ol defren grup mo wan grup i wok wan fuldei wetem mi. Long faswan dei, wan grup i lidim mi i go long wan teritori we i stap longwe. Nekis dei, wan narafala grup i tekem mi mi go long narafala teritori longwe, mo oli gohed olsem. Taem wik ya i finis, mi mi taed gud, be mi glad tumas. Mi gat sam gudfala memori blong kongregesen ya.

Long 1950, i gat bitim 7,000 man blong talemaot Kingdom long Kuba, kolosap sem namba we i stap long Meksiko long taem ya. Long Julae blong yia ya, mi go long intenasnal asembli long Yanki Stadium, Nyu Yok, we nem blong asembli ya, Tiokratik Wok i Stap Gru. Afta long asembli ya, Sosaeti i sanem mi mi go long wan nyufala ples blong wok olsem misinari, hemia Porto Riko. Tufala misinari we oli joen long namba 12 klas blong Gilead, Estelle mo Thelma Weakley, tufala i flae long plen wetem mi i go long Porto Riko.

Eit yia biaen, mi maredem Estelle. Long mared blong mitufala i no gat bigfala lafet, i jes gat wan smol tok long taem blong kakae long wan seket asembli long Beimon, Porto Riko. Bifo mo afta long mared blong mitufala, mi mekem wok blong seket elda. Long bitim ten yia we mi mo Estelle i stap long Porto Riko, mitufala i luk we namba blong ol man blong talemaot Kingdom i kam antap bigwan​—stat long 500 i go bitim 2,000. Mitufala i givhan long plante man blong kasem mak we oli givim laef blong olgeta long Jeova mo tekem baptaes, mo mitufala i givhan tu blong statem sam nyufala kongregesen.

Long Desemba 1960, Milton Henschel, we i stap long wol hedkwota blong ol Wetnes blong Jeova long Bruklin, Nyu Yok, i visitim Porto Riko mo i toktok wetem ol misinari. Hem i askem sipos sam long mifala i glad blong go mekem wok blong prij long wan narafala ples. Mifala wetem sam narafala i agri blong go.

Hom Blong Mifala Long Dominikan Ripablik

Mifala i makem Jun 1, 1961, olsem dei we bambae mifala i aot i go long nyufala ples blong wok, hemia Dominikan Ripablik. Long Mei 30, sam man oli kilim i ded presiden blong kantri ya, Rafael Trujillo, nao oli blokem olgeta plen blong oli no kam long kantri. Be, i no longtaem afta, oli letem ol plen oli kam, taswe mifala i kasem Dominikan Ripablik long Jun 1 olsem mifala i plan finis.

Ol samting oli olbaot nomo taem mifala i kasem kantri ya, mo i gat plante soldia long olgeta ples. Oli fraet se bambae ol rebel grup oli girap agensem gavman, mo ol soldia oli stap jekemap olgeta man we oli pas long rod. Oli stopem mifala plante taem, mo evri taem oli jekem olting blong mifala. Oli karemaot mo jekem olgeta samting we oli stap insaed long ol bokis blong mifala, go kasem laswan smol samting. Hemia nao welkam blong mifala long Dominikan Ripablik.

Mifala i stap sam wik fastaem long bigfala taon blong Santo Domingo, bifo we mifala i aot blong go long taon blong La Romana, ples ya nao we Sosaeti i sanem mifala blong wok long hem. Taem Trujillo i rul long strong fasin long kantri ya, hem i bin talemaot long ol man se ol Wetnes blong Jeova oli ol Komunis, mo oli moa nogud i bitim eni narafala man. From samting ya, ol Wetnes oli bin kasem bigfala trabol. Be, sloslou mifala i daonem fasin agens we oli gat long mifala.

Afta we mifala i wok long La Romana blong smoltaem, mi mekem wok blong seket elda bakegen. Ale, long 1964, Sosaeti i sanem mitufala i go olsem misinari long taon blong Santiago. Long yia we i kam biaen, ol stronghed grup oli girap agensem gavman blong Dominikan Ripablik, mo bakegen kantri ya i olbaot nomo. Taem ol trabol ya oli kamaot, mitufala i aot i go stap long San Fransisko de Makoris, wan taon we ol man oli savegud hem from we ol man blong hem oli strong blong mekem politik. Nating se i olsem, mifala i prij we i no gat man i mekem trabol long mifala. Mifala i statem wan kongregesen tu, nomata long problem we i kamaot long saed blong politik. Long ol yia we oli kam biaen, mitufala i kasem wok long sam narafala ples bakegen bifo we mitufala i kambak long Santiago, ples we mitufala i stap long hem naoia.

Mitufala i rili luk blesing blong Jeova long wok we i gohed long Dominikan Ripablik. Taem mitufala i kam long ples ya long 1961, i gat raonabaot 600 Wetnes mo 20 kongregesen long kantri ya. Naoia i gat kolosap 20,000 man we oli talemaot gud nyus blong Kingdom blong God long bitim 300 kongregesen. I luk olsem se ol namba ya oli save kam antap bigwan long fyuja, from we long 1996, i gat 69,908 man oli kam long Memoriol blong ded blong Jisas Kraes. !Hemia tri mo haf taem antap long namba blong ol man blong prij!

!Naoia Hem i Wan Strongfala Nesen

Nating se wol ya i stap jenis oltaem, mesej blong Baebol we ol Wetnes blong Jeova oli talemaot i stap sem mak. (1 Korin 7:​31) Jeova, hem i God yet, Kraes, hem i King yet, mo i moa klia naoia i bitim olgeta taem bifo se Kingdom nomo i save sevem wol ya.

Be i tru se, wan nambawan jenis i kamaot long ol man blong Jeova afta long taem ya we mi joen long miting ya long Salem, Oregan, samwe 60 yia bifo finis. Bigfala hif blong man, bigfala kampani, i rili kam bigwan tru, we i bitim faef milyan man naoia. Hemia i olsem we Jeova i bin talem long saed blong ol man blong hem se: “Wan smolwan hem wan bambae i kam wan taosen, mo wan smolwan bambae i kam wan bigfala nesen. Mi Jeova, bambae mi mekem i spid long prapa taem blong hem.”​—Aesea 60:22.

Kolosap 60 yia nao mi mekem fultaem wok blong prij, mo mi mi glad se mi save gohed yet blong prij mo tijim ol man long ples ya we mi wok olsem misinari long hem. !I wan bigfala blesing blong joen long wok ya mo blong luk se “smolwan” i kam “wan bigfala nesen”!

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Tok Blong Pija Long Pej 21]

Mi wetem waef blong mi, long Dominikan Ripablik

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem