Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 2/1 pp. 24-28
  • ‘Lav Mo Kaengud Fasin Blong Yu i Moagud i Bitim Laef’

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ‘Lav Mo Kaengud Fasin Blong Yu i Moagud i Bitim Laef’
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Kasem Trening Blong Prij
  • Stat Blong Wan Wok We i Gohed Long Ful Laef Blong Mi
  • Ol Nambawan Blesing Long Wok Blong Prij
  • Kanada, Mo Biaen Beljiom
  • Wok Strong Moa Afta Long Faet
  • Jenisim Fasin Blong Laef
  • Jeova i Tijim i Taem Mi Mi Yangfala Yet
    Wajtaoa—2003
  • Papa Mama Blong Mifala i Tijim Mifala Blong Lavem God
    Wajtaoa—1999
  • Jehova i Blesem Desisen Blong Mi
    Wajtaoa Stadi—2018
  • Wan Spesel Fasin We Mi Kasem Long Papa Mama
    Wajtaoa—1993
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1998
w98 2/1 pp. 24-28

‘Lav Mo Kaengud Fasin Blong Yu i Moagud i Bitim Laef’

Calvin H. Holmes i talem store ya

Hem i Desemba 1930. Mi jes finis blong melekem ol buluk, nao Papa i kamtru. Hem i bin wokbaot i go luk wan man we i stap long narafala plantesin kolosap long mifala. Ale, Papa i karemaot wan blu buk long poket blong hem, nao i talem long mi se: “Hemia wan buk we Masta Wyman i givim long mi.” Nem blong buk ya se, Deliverance, mo Watch Tower Bible and Tract Society i wokem buk ya. Kolosap se papa blong mi i neva ridim wan buk, be long naet ya, hem i ridim buk ya gogo i let tumas.

BIAEN, Papa i karem sam narafala buk, olsem Light mo Reconciliation, we ol semfala man oli wokem. Hem i faenem olfala Baebol blong Mama, mo i sidaon kolosap long wan karsin laet, i ridim ol buk kasem let long naet. Ale, mifala i stat luk we fasin blong Papa i jenis bigwan. Long koltaem long yia ya, hem i storeyan wetem mi, mama, mo trifala sista blong mi, blong plante haoa, taem mifala i stap sidaon kolosap long faea.

Papa i talem se ol man we oli wokem ol buk ya oli ol Baebol Studen, mo se, olgeta ya oli stap talem se yumi laef long ‘ol las dei.’ (2 Timote 3:​1-5) Hem i eksplenem se long en blong wol, bambae God i no spolem graon, be se, Kingdom blong God bambae i mekem wol ya i kam wan paradaes. (2 Pita 3:​5-7, 13; Revelesen 21:​3, 4) Save ya i rili pulum intres blong mi.

Papa i stat storeyan wetem mi taem mitufala i wok wanples. Mi tingbaot taem ya we mitufala i stap karemaot ol sid blong kon long stampa blong olgeta, nao hem i eksplenem se nem blong God, hemia Jeova. (Ol Sam 83:18) Taswe, long 1931, taem ol tri oli stap putum flaoa mo mi mi gat 14 yia nomo, mi tekem disisen blong stanap long saed blong Jeova mo Kingdom blong hem. Taem mi stap long medel blong plantesin blong ol apol tri, biaen long haos blong mifala, mi prea long Jeova, mo mi promes wetem fulhat blong mi blong mekem wok blong hem blong olwe. Long taem ya, lav mo kaengud fasin blong nambawan God blong yumi, i kasem hat blong mi finis.​—Ol Sam 63:3.

Plantesin blong mifala i stap 30 kilomita longwe long Sen Josef, Misuri, Yunaeted Stet, mo samwe 65 kilomita longwe long Kansas Siti. Papa i bon long wan smol haos long plantesin ya, we olfala bubuman blong mi i bin wokem long ol plang, jes afta long yia 1800.

Kasem Trening Blong Prij

Long hot taem blong 1931, famle blong mifala i lesin long wan pablik tok long radyo, nem blong tok ya, “Kingdom i Hop Blong Wol.” Joseph Rutherford, we hem i presiden blong Wajtaoa Sosaeti long taem ya, i givim tok ya long wan asembli long Kolambas, Ohaio. Ol tok blong hem i kasem hat blong mi, mekem se mi mi glad blong joen wetem papa blong mi, blong givimaot wan smol buk we pablik tok ya i stap insaed long hem, i go long ol man we mifala i save olgeta.

Long 1932, taem ol tri oli stat putum flaoa, hemia fastaem we mi go long miting blong ol Wetnes blong Jeova. Man we i stap long plantesin kolosap long mifala, i singaot mi mo Papa blong go long Sen Josef, blong lesin long wan tok we George Draper bambae i givim. Hem i wan elda blong ol Wetnes blong Jeova we i stap wokbaot blong visitim ol kongregesena long taem ya. Taem mifala i kamtru, miting ya i stat longtaem finis. Mi faenem wan jea biaen long wan bigfala, strong man, nem blong hem, J.D. Dreyer. Biaen, man ya i mekem wan impoten wok long laef blong mi.

Long Septemba 1933, mi go long wan asembli long Kansas Siti wetem papa blong mi. Long ples ya, mi stat joen long wok blong prij. Papa i givim tri smol buk long mi, wetem sam tok we mi mas talem long ol man, hemia se: “Mi mi wan Wetnes blong Jeova mo mi stap talemaot gud nyus blong Kingdom blong God. I sua se yu bin lesin long sam tok blong Jaj Rutherford long radyo. Bitim 300 radyo stesen oli talemaot ol tok blong hem evri wik.” Nao mi askem man blong haos blong karem smol buk ya. Long sapa ya, taem mi stap melekem ol buluk long plantesin, mi tingtingbak long dei ya olsem dei we i moa impoten i bitim ol narafala dei long laef blong mi.

I no longtaem, koltaem i kam, mo mifala i no moa save wokbaot plante. Long taem ya, Brata Dreyer mo waef blong hem i kam luk mifala, mo tufala i askem long mi blong kam slip long haos blong tufala long Sarede naet. Ale, mi wokbaot i go 10 kilomita blong kasem ples blong Dreyer. Be, i no blong nating nomo we mi mekem olsem, from we mi go prij wetem tufala long nekis dei, mo mi go long Stadi blong Wajtaoa tu long Sen Josef. Stat long taem ya kam kasem naoia, i no plante taem we mi mestem wok blong prij long Sande. Tijing mo advaes blong Brata Dreyer i givhan long mi bigwan.

Long Septemba 2, 1935, long wan asembli long Kansas Siti, mi tekem baptaes long wora blong soem se mi givim laef blong mi i go long Jeova.

Stat Blong Wan Wok We i Gohed Long Ful Laef Blong Mi

Long stat blong 1936, mi fulumap pepa blong kam wan paenia, hemia wan man blong prij fultaem. Oli putum nem blong mi long wan lis. Hemia lis blong ol man we oli stap lukaot wan narafala man blong mekem wok blong paenia wetem olgeta. Smoltaem biaen, mi kasem wan leta long Edward Stead, we i stap long Avada, Waeomin. Hem i eksplenem se hem i save wokbaot long wiljea nomo, mo i nidim wan man blong givhan long hem blong paenia. Wantaem nomo, mi agri blong givhan long hem, mekem se mi kam wan paenia long Epril 18, 1936.

Bifo we mi aot long haos blong go wok wetem Brata Stead, mama blong mi i toktok wetem mi, mitufala nomo. Hem i askem se: “Boe blong mi, ?yu yu sua se yu wantem mekem samting ya?”

Mi mi ansa se: “Sipos no, laef blong mi i blong nating nomo.” Mi mi luksave finis se lav mo kaengud fasin blong Jeova i moa impoten i bitim olgeta narafala samting.

Taem mi paenia wetem Brata Stead, we mifala i singaot hem se Ted, mi mi kasem nambawan trening. Hem i gat strong tingting mo wan gudfala fasin blong talemaot mesej blong Kingdom. Be, Ted i save raet mo toktok nomo. Olgeta joen long bodi blong hem oli fas from sik ya rumatis. Evri moning, mi mi girap eli blong mekem hem i swim, katem mustas blong hem, boelem ti, mo givim kakae long hem. Afta, mi putum klos long hem, mo mi rerem hem blong prij. Long hot taem blong yia ya, mitufala i paenia long Waeomin mo Montana. Mitufala i slip long open ples nomo long naet. Ted i slip insaed long trak long wan spesel bed, mo mi mi slip daon long graon. Long en blong semfala yia ya, mi mi go long saot blong paenia long Tenisi, Akansoa, mo Misisipi.

Long Septemba 1937, i gat wan asembli long Kolombas, Ohaeo, hemia fastaem blong mi blong go long wan bigfala asembli. Long ples ya, mifala i mekem plan blong yusum teprikoda blong mekem wok blong prij i kam bigwan moa. Evri taem wan man i lesin long teprikoda long wok blong prij, mifala i makem long ripot blong mifala se mesin i toktok. Wan manis, mi mi mekem mesin i toktok 500 taem, mo bitim 800 man oli lesin. Mi prij long plante taon long is Tenesi, Vijinia, mo Wes Vijinia. Nao Sosaeti i singaot mi blong mekem wan nyufala wok olsem wan spesel paenia. Mi mas folem son elda, hemia nem blong elda we i wokbaot blong visitim ol kongregesen long taem ya.

Mi visitim ol kongregesen mo grup we oli stap longwe long ol narafala ples long Wes Vijinia. Mi stap tu kasem fo wik long ol wanwan ples, mo mi lidim wok blong prij. Biaen, long Janewari 1941, mi kam wan son elda. Long taem ya, Mama mo trifala sista blong mi, Clara, Lois, mo Ruth, oli tekem disisen blong olgeta finis long saed blong Kingdom. Taswe, long hot taem blong yia ya, ful famle blong mifala i go long bigfala asembli long Sen Lui.

Smoltaem biaen long asembli ya, ol son elda oli kasem nyus se wok blong son bambae i finis long en blong Novemba 1941. Wan manis biaen, Yunaeted Stet i joen long NambaTu Bigfala Faet Blong Wol. Sosaeti i singaot mi blong mekem wok blong spesel paenia, hemia se mi prij blong 175 haoa evri manis.

Ol Nambawan Blesing Long Wok Blong Prij

Long Julae 1942, mi kasem wan leta we i askem sipos mi mi glad blong go wok long narafala kantri. Mi agri blong go. Ale, oli singaot mi blong go long Betel, hemia hedkwota blong ol Wetnes blong Jeova long fulwol, we i stap long Bruklin, Nyu Yok. Long taem ya, oli singaot samwe 20 brata we oli no mared, blong go mekem spesel trening.

Nathan H. Knorr, we hem i presiden blong Wajtaoa Sosaeti long taem ya, i eksplenem se wok blong prij i stap godaon, mo se mifala i mas kasem trening blong mekem ol kongregesen oli kam strong bakegen long saed blong speret. Hem i talem se: “Sosaeti i no wantem save nomo ol problem long ol kongregesen, be i wantem save wanem nao yufala i mekem blong stretem.”

Taem mifala i stap long Betel, Fred Franz, we i tekem ples blong Brata Knorr olsem presiden long 1977, i givim wan tok. Hem i talem se: “NambaTu Bigfala Faet Blong Wol bambae i finis, mo biaen, wan bigfala wok blong prij bambae i stat. !I sua se bambae plante milyan man oli kam joen yet long ogenaesesen blong Jeova!” Tok blong hem i jenisim tingting blong mi fulwan. Ale, oli talem long mifala weples bambae mifala i go wok long hem. Mi, bambae mi wokbaot blong visitim ol kongregesen long Tenesi mo Kentuki. Oli singaot mifala se ol man blong mekem wok blong ol brata. Biaen, oli jenisim nem ya i kam seket elda.

Mi mi stat blong visitim ol kongregesen long Oktoba 1, 1942, taem mi gat 25 yia nomo. Long taem ya, i gat wan rod nomo blong kasem samfala kongregesen, hemia long leg no long hos. Sam famle we mi stap wetem olgeta oli gat wan rum nomo long haos blong olgeta, ale mifala evriwan i slip long semfala rum ya.

Long Julae 1943, mi visitim kongregesen blong Grenvil long Tenesi. Nao mi kasem wan leta we i singaot mi blong mekem kos long namba tu klas blong Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead. Long Gilead, mi kasem save long trufala mining blong tok ya, “yumi mas strong moa blong holem ol trutok ya we yumi harem finis,” mo “yufala i mas wok strong long ol wok ya blong Masta.” (Hibrus 2:1; 1 Korin 15:58) Kos ya blong faef manis i pas kwiktaem nomo, mo mifala i kasem stefeket long Janewari 31, 1944.

Kanada, Mo Biaen Beljiom

Sam long mifala i mas go wok long Kanada. Long ples ya, i no longtaem bifo, gavman i tekemaot tabu long wok blong ol Wetnes blong Jeova. Mi mi mekem wok blong wokbaot i go long ol kongregesen, mekem se mi mas wokbaot longwe blong kasem sam kongregesen. Taem mi stap go long ol wanwan kongregesen, mi glad tumas blong harem ol store blong ol brata we oli bin gohed blong prij long Kanada taem gavman i putum tabu long wok ya. (Ol Wok 5:​29) Plante oli tokbaot wan wok we ol Wetnes oli mekem long wan naet nomo, taem oli givimaot wan smol buk long kolosap evri haos long Kanada, stat long wan saed i go long narasaed. !Long Mei 1945, mifala i glad tumas blong harem nyus se faet long Yurop i finis!

Long hot taem blong yia ya, mi stap visitim wan smol kongregesen long taon blong Osaj, Saskajwan, ale, mi kasem wan leta long Brata Knorr, we i talem se: “Mi mi askem long yu sipos yu wantem blesing ya blong go wok long Beljiom . . . I gat plante wok blong mekem long kantri ya. Faet i bin gohed strong longwe, mo ol brata blong yumi oli nidim help. I luk olsem se i gud blong sanem wan brata blong Amerika i go blong givhan long olgeta long rod we oli nidim, mo blong leftemap tingting blong olgeta.” Wantaem nomo, mi ansa se mi glad blong go.

Long Novemba 1945, mi stap long Betel long Bruklin. Mi stap stadi long lanwis blong Franis wetem Charles Eicher, wan olfala brata blong Alsas. Mo tu, mi kasem trening blong smoltaem long saed blong fasin blong lukaot long wan ofis blong Sosaeti. Bifo we mi aot blong go long Yurop, mi go stap smoltaem wetem famle mo ol fren blong mi long Sen Josef, Misuri.

Long Desemba 11, mi aot long Nyu Yok long sip ya Queen Elizabeth. Fo dei biaen, mi kamtru long Saotamton, Engglan. Mi stap wan manis long ofis blong Sosaeti long Briten, we mi kasem moa trening. Biaen, long Janewari 15, 1946, mi krosem Engglis Janel mo mi gosoa long Osten, Beljiom. Long ples ya, mi tekem tren i go long Brasel. Olgeta memba blong famle blong Betel oli wet long stesen blong tren blong welkamem mi.

Wok Strong Moa Afta Long Faet

Mi mas lukaot long wok blong talemaot Kingdom long Beljiom, be mi no save toktok lanwis blong ples ya. Afta we sikis manis i pas, mi save toktok smol long lanwis Franis. I wan bigfala blesing blong wok wetem samfala we kolosap oli ded long wok blong prij we oli bin mekem long ol faef yia we ol Nasi oli rul long kantri ya. Sam long olgeta ya, oli jes kam fri long ol rabis kalabus blong ol Nasi.

Ol brata oli wantem tumas blong mekem wan gudfala plan blong wok, mo blong givim kakae long ol man we oli hanggri from trutok blong Baebol. Ale, mifala i mekem plan se bambae i gat sam asembli, mo sam elda bambae oli wokbaot blong visitim ol kongregesen. Mo tu, sam brata olsem Nathan Knorr, Milton Henschel, Fred Franz, Grant Suiter, mo John Booth, oli aot long hedkwota long Bruklin, oli kam givim ol gudfala tok we oli leftemap tingting blong evriwan. Long taem ya, mi mi mekem wok blong seket elda, distrik elda, mo elda we i lukaot long hed ofis. Long Desemba 6, 1952, afta we mi bin wok long Beljiom blong kolosap 7 yia, mi maredem Emilia Vanopslaugh, we hem tu i wok long ofis blong Sosaeti long Beljiom.

Sammanis biaen, long Epril 11, 1953, ol polis oli singaot mi blong go long polis stesen, nao oli talem se mi mi wan denja long kantri blong Beljiom. Ale, mi go long Laksembog blong wet long Kaonsel blong Stet blong givim wan disisen long problem blong mi.

Long Febuwari 1954, Kaonsel blong Stet long Beljiom i agri se mi mi wan denja long kantri ya. Oli talem se pruf blong samting ya, hemia se, stat long taem we mi mi kam long Beljiom, namba blong ol Wetnes long kantri ya i go antap tumas. Long 1946, i gat 804 Wetnes, be long 1953, i gat 3,304. Taswe, mi mi wan denja, from we plante yangfala Wetnes oli stap tekem disisen blong folem Kristin fasin mo blong no joen long faet. From samting ya, mi mo Emilia i kasem nyus se bambae mitufala i go wok long Swiselan. Ale, mitufala i stat long wok blong visitim ol kongregesen long Swiselan we oli toktok lanwis Franis.

Long 1959, Kingdom Ministri Skul i stat long Saot Lansing, Nyu Yok. Hemia wan kos blong givim moa trening long ol Kristin elda. Oli singaot mi blong go kasem trening long Nyu Yok, blong bambae mi naf blong tijim kos ya long Yurop. Taem mi stap long Yunaeted Stet, mi go luk famle blong mi long Sen Josef, Misuri. Hemia laswan taem we mi luk gudfala mama blong mi. Hem i ded long Janewari 1962. Papa i ded finis long Jun 1955.

Long Maj 1961, Kingdom Ministri Skul i stat long Paris, ale mi mo Emilia i go stap long ples ya. Ol distrik elda, seket elda, ol elda blong ol kongregesen, mo ol spesel paenia, blong Franis, Beljiom, mo Swiselan, oli kam mekem kos ya. Long 14 manis, mi tijim 12 klas we wanwan blong olgeta i gohed blong fo wik. Long Epril 1962, Emilia i faenemaot se hem i gat bel.

Jenisim Fasin Blong Laef

Mitufala i gobak long Jeniva, Swiselan, from we mitufala i gat pepa we i givim raet long mitufala blong stap long kantri ya. Be, i no isi blong faenem wan rum, from we i no gat plante rum blong rentem long ples ya. I no isi tu blong faenem wok. Afta we sam taem i pas, mi faenem wan wok long wan bigfala stoa long Jeniva.

Blong 26 yia finis, mi bin mekem wok blong prij fultaem, taswe i nidim we mi mekem sam bigfala jenis long laef blong mi. Ale, mi wok long stoa ya blong 22 yia, mo long semtaem, mi givhan blong tijim tufala gel blong mitufala, Lois mo Eunice. Oltaem, mifala i putum Kingdom i stap long fasples long famle. (Matyu 6:​33) Long 1985, mi ritae, mo mi stat mekem wok blong visitim ol kongregesen bakegen, taem narafala brata i no save mekem.

Emilia i no strong nating long saed blong bodi, be hem i stap mekem bes blong hem long wok blong prij. Lois i mekem wok blong paenia blong ten yia. !Long hot taem blong 1993, mifala i kasem wan bigfala blesing long saed blong speret, taem mitufala wetem Lois i gat jans blong joen long nambawan intenasnal asembli long Mosko! Smoltaem biaen, Lois i wokbaot i go spel long Senegal, Afrika, mo hem i ded taem hem i stap swim long solwora longwe. Taem mi go long Senegal blong berem gel blong mitufala, lav mo kaen fasin blong ol brata blong yumi mo ol misinari long Afrika, i leftemap tingting blong mi bigwan. !Mi mi wantem tumas blong luk Lois i laef bakegen!​—Jon 5:​28, 29.

Mi mi glad tumas blong gat wan gudfala fren we i bin stap tru long mi mo sapotem mi blong bitim 40 yia nao. Yes, nating se mi kasem hadtaem mo trabol, lav mo kaengud fasin blong Jeova i mekem mi mi haremgud tumas, mo i mekem se laef blong mi i gat mining. Hat blong mi i pusum mi blong talem semfala tok long saed blong God blong yumi, Jeova, olsem man blong raetem Ol Sam long Baebol i bin talem. Hem i se: ‘From we lav mo kaengud fasin blong yu i moagud i bitim laef, maot blong mi bambae i presem yu.’​—Ol Sam 63:3.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Tok blong pija long pej 26]

Mifala i lidim wok blong prij wetem teprikoda

[Tok blong pija long pej 26]

Papa mama blong mi long 1936

[Tok blong pija long pej 26]

Prij long rod long Beljiom long 1948

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem