Laef Wetem Sik Ya Leprosi—Mi Gat Glad Mo Mi Kasem Plante Blesing Long Saed Blong Trutok
ISAIAH ADAGBONA I TALEM STORE YA
Mi mi gruap long Akur, long Naejeria.Famle blong mi i planem yam, banana, maniok, mo kakao. Papa blong mi i no wantem se mi go long skul. Hem i talem long mi se: “Yu yu wan man blong wokem garen. Yu no nidim blong rid blong planem yam.”
BE NATING, mi mi wantem save olsem wanem blong rid. Long naet, mi go stanap kolosap long windo blong wan haos, mo mi lesin long wan tija we i tijim sam pikinini. Hemia long 1940, taem mi gat kolosap 12 yia. Samtaem, sipos papa blong ol pikinini ya i luk mi, hem i singaot strong mo i ronem mi. Be mi kambak bakegen nekis taem. Samtaem, tija i no kam, ale, long kwaet fasin, mi go insaed, mo mi luk ol buk wetem ol pikinini ya. Samtaem, oli letem mi mi karem wan buk blong olgeta. Long rod ya nao, mi mi lanem blong rid.
Mi Joen Long Ol Man Blong God
Biaen, mi kasem wan Baebol, mo oltaem, mi ridim bifo we mi go slip. Wan naet, mi ridim Matyu japta 10, we i soem se ol man bambae oli no laekem ol disaepol blong Jisas mo bambae oli mekem trabol long olgeta.
Mi tingbaot we ol Wetnes blong Jeova oli bin kam long haos blong mi, mo mifala i mekem i nogud long olgeta. Samting ya i pulum mi blong tingting se ating olgeta ya nao oli ol man we Jisas i tokbaot. Taem ol Wetnes oli kambak, mi karem wan magasin blong olgeta. Taem mi stat blong joen wetem olgeta, plante man oli jikim mi. Be, taem ol man oli traehad moa blong mekem tingting blong mi i foldaon, mi kam moa glad mo sua se mi faenem trufala skul.
Wan fasin blong ol Wetnes i rili pulum tingting blong mi. Mi luk we oli no sem mak long ol narafala jyos long ples blong mi, from we oli no joenem ol kastom blong hiten skul blong ol man ples wetem wosip blong olgeta. Eksampel, nating se famle blong mi i go long Anglikan jyos, papa blong mi i gat wan spesel olta long haos blong mekem wosip long Ogun, god blong ol man Yoruba.
Taem papa blong mi i ded, hem i livim spesel olta blong aedol ya i blong mi. Be mi no wantem samting ya, from we mi save finis se Baebol i no agri wetem fasin blong wosipim aedol. Wetem help blong Jeova, mi gohedgud blong kasem save long trutok blong Baebol, mo long Desemba 1954, mi tekem baptaes.
Mi Kasem Leprosi
Sam taem bifo, long semfala yia ya, mi luk we ol leg blong mi oli solap, mo tufala leg blong mi daon, oli ded. Sipos mi stanap long hot jakol, bambae mi no harem nating we faea i bonem mi. Sam taem i pas, ale sam red soa oli kamaot long fes mo maot blong mi. Mi mo famle blong mi tu i no save wanem ol soa ya. Mifala i ting se hemia sik ya we i mekem skin i skras. Mi wantem kamgud bakegen, taswe mi go luk 12 defren dokta we oli gat save long saed blong lif meresin. Biaen, wan long olgeta i talem long mifala se mi mi gat sik ya leprosi.
!Nyus ya i rili mekem mi mi sek! Mi harem nogud tumas, mo mi no slipgud. Mi luk sam nogud drim. Be save we mi kasem long Baebol, mo fasin blong trastem Jeova i givhan long mi blong gat strong tingting long saed blong fyuja.
Sam man oli talem long mama blong mi se sipos mi go askem wan kleva blong mekem sam sakrifaes blong mi, bambae mi save haremgud moa. Be mi no wantem go, from we mi save se Jeova i no laekem samting ya. Taem ol fren blong mama blong mi oli luk we mi stanap strong long disisen blong mi, oli talem long mama blong mi blong tekem wan frut blong kola tri, mo blong tajem fes blong mi wetem frut ya. Afta, hem i save karem frut ya i go long kleva, blong i mekem sakrifaes blong mi. Be mi talem stret long mama blong mi se mi no wantem joen long samting ya. Ale, mama blong mi i no moa traem blong pulum mi blong joen long hiten wosip.
Taem mi go slip long hospital, leprosi i kam strong finis long bodi blong mi. Plante bigfala soa oli kavremap ful bodi blong mi. Long hospital, oli givim meresin long mi, mo sloslou, skin blong mi i kamgud bakegen.
Oli Ting Se Mi Mi Ded
Be ol trabol blong mi oli no finis yet. Soa long raetsaed leg blong mi i kam nogud we i nogud, mo long 1962, oli mas katemaot leg ya. Be afta we oli katemaot, ol samting oli go nogud moa. Ol dokta oli ting se bambae mi ded. Wan waet man we hem i misinari mo pris i kam luk mi blong mekem laswan prea blong mi. Mi no gat naf paoa blong toktok, be wan nes i talem long hem se mi mi wan Wetnes blong Jeova.
Pris i talem long mi se: “?Yu yu wantem jenisim skul blong yu mo kam wan Katolik, blong bambae yu save go long heven?” Tok ya i mekem mi mi laf long tingting blong mi. Mi prea long Jeova blong askem paoa blong ansa. Mi traehad bigwan gogo mi talem nomo se: “!No gat!” Ale pris i tanraon mo i go afsaed.
Helt blong mi i kam moa nogud, nao ol man we oli wok long hospital oli ting se mi mi ded. Oli kavremap fes blong mi wetem wan bedsit. Be oli no karem mi long rum we oli putum ol dedman, from we fastaem wan dokta no wan nes i mas jekem sipos mi rili ded. Be i no gat wan dokta we i stap wok long naet ya, mo olgeta nes oli go finis long wan lafet. Taswe oli lego mi mi stap nomo long wan rum, long fulnaet ya. Long nekis moning, taem dokta i kam blong luk ol sikman, i no gat wan man we i kam long bed blong mi from we bedsit i kavremap mi yet, mo evriwan i ting se mi mi ded finis. Biaen, !wan man i luk we “dedbodi ya,” aninit long bedsit, i stap muf!
Ale, mi winim trabol ya, mo long Desemba 1963, oli seftem mi mi go long Leprosi Hospital Kamp blong Abeokuta, long saotwes blong Naejeria. Mi stap long ples ya kam kasem naoia.
Oli Agensem Wok Blong Prij Blong Mi
Taem mi kam long kamp ya, kolosap 400 man we oli gat leprosi oli stap finis, mo mi nomo mi Wetnes. Mi raetem leta long Sosaeti, mo oli askem kwiktaem long kongregesena blong Akomoje blong kam luk mi. Taswe, oltaem mi gat jans blong storeyan wetem ol Kristin brata.
Stat long taem we mi kasem kamp ya, mi prij. Pasta blong ples ya i harem nogud long samting ya, ale hem i ripotem mi long man we i lukaot long kamp ya. Man ya i wan olfala man we i kam long Jemani. Hem i talem long mi se mi no gat raet blong tijim Baebol from we mi no go long skul mo mi no gat stefeket blong mekem samting ya. Taswe, long tingting blong hem, mi no naf blong mekem wok ya, mo ating tijing blong mi i rong. Sipos mi gohed, hem i save sakemaot mi long kamp ya, mo mi no moa save kasem help blong ol dokta we oli lukaot long mi. Hem i no letem mi mi talem wan samting blong ansa long hem.
Afta, hem i givim oda se, ol man oli no mas stadi Baebol wetem mi. From samting ya, olgeta we oli intres long Baebol oli no moa kam luk mi.
Mi tokbaot trabol ya long ol prea blong mi long Jeova, mo mi askem hem blong givim waes long mi, mo blong lidim mi. Long nekis Sande, mi go long Baptis jyos long kamp, be mi no joen long wosip blong olgeta. I gat wan haf blong miting ya, we ol man oli save askem kwestin. Mi leftemap han blong mi mo mi askem se: “?Sipos olgeta gudfala man bambae oli go long heven, mo olgeta nogud man bambae oli go long wan narafala ples bakegen, from wanem Aesea 45:18 i talem se God i wokem wol ya blong ol man oli save stap long hem?”
Plante long jyos ya oli stat toktok smol long olgeta. Biaen, misinari pasta i talem se yumi no naf blong kasem save long ol tingting blong God. Afta we hem i talem olsem ya, mi nomo mi ansa long prapa kwestin blong mi. Mi ridim ol vas we oli soem se 144,000 man bambae oli go long heven, ol nogud man bambae oli ded, mo ol stret man bambae oli laef long wol ya gogo i no save finis.—Ol Sam 37:10, 11; Revelesen 14:1, 4.
Evriwan i klaphan blong soem se oli laekem ansa ya. Ale pasta i talem se: “Yufala i save klaphan bakegen, from we man ya i rili save Baebol.” Taem ol man oli stap goaot long jyos, samfala oli kam luk mi mo oli talem se: “!Save blong yu i bitim save blong pasta!”
Oli Gohed Blong Traem Sakemaot Mi
Afta long samting ya, ol man oli no moa agensem mi tumas, mo samfala oli joen bakegen wetem mi blong stadi Baebol. Nating se i olsem, i gat sam man yet we oli agensem mi, mo oli traem fosem man we i lukaot long kamp ya blong sakemaot mi. Kolosap wan manis afta we mi bin go long jyos, man ya i singaot mi, mo hem i talem se: “?From wanem yu gohed blong prij? Long kantri blong mi, ol man oli no laekem ol Wetnes blong Jeova, mo i sem mak long ples ya. ?From wanem yu karem trabol i kam long mi? ?Yu no save se mi gat paoa blong sakemaot yu?”
Mi ansa se: “Masta, mi gat respek long yu from tri samting. Faswan se, yu yu olfala moa long mi, mo Baebol i talem se yumi mas respektem waet hea. Namba tu risen se, yu lego kantri blong yu blong givhan long mifala long ples ya. Namba tri risen, hemia from we yu gat kaen fasin, yu givim plante samting long ol man, mo yu givhan long olgeta we oli gat trabol. ?Be hu i givim raet long yu blong sakemaot mi? Presiden blong kantri ya i no stap sakemaot ol Wetnes blong Jeova. Jif blong ples ya i no stap sakemaot mifala. I nating sipos yu ronemaot mi long kamp ya, bambae Jeova i gohed blong lukaot long mi.”
Neva bifo mi bin toktok long hem long wan strong mo stret fasin olsem ya, mo mi luk se tok blong mi i mekem hem i sek. Hem i no talem wan samting, hem i goaot nomo. Biaen, taem sam man oli go luk hem blong komplen long saed blong mi, hem i ansa wetem fasin kros: “Mi no moa wantem tokbaot trabol ya. !Sipos yu trabol from wok blong prij blong hem, yu go tokbaot bisnes ya wetem hem nomo!”
Klas Blong Tijim Man Blong Rid Mo Raet
Olgeta we oli go long Baptis jyos long kamp oli gohed blong agensem wok blong prij blong mi. Nao wan tingting i kasem mi. Mi go luk man we i lukaot long kamp ya mo mi askem sipos mi save stanemap wan klas blong tijim ol man blong rid mo raet. Taem hem i askem hamas pei mi wantem, mi talem se mi no wantem kasem mane from wok ya.
Oli letem mifala i yusum wan klasrum, oli givim wan blakbod, mo sam jok, nao mi stat blong tijim sam man blong rid. Mifala i skul evri dei. Blong 30 menet, mi tijim olgeta blong rid, mo afta, mi talem wan store blong Baebol, mo mi eksplenem store ya. Biaen bakegen, mifala i ridim store ya long Baebol.
Wan long ol studen ya, hem i wan woman, nem blong hem Nimota. Hem i intres tumas long Baebol, mo hem i go finis long jyos, mo long haos prea blong ol Muslim tu, blong askem sam kwestin long saed blong Baebol. Hem i no kasem ansa long ol kwestin blong hem long ol ples ya, ale, hem i kam askem long mi. Biaen, hem i givim laef blong hem i go long Jeova mo hem i tekem baptaes. Mitufala i mared long 1966.
Plante long kongregesen blong mifala tede oli bin lanem blong rid mo raet long klas ya. Tingting blong statem klas ya i no kamaot long waes blong mi. I klia se Jeova i stap blesem mifala. Afta long samting ya, i no moa gat wan man we i traem blong blokem mi blong prij.
Wan Haos Kingdom Insaed Long Kamp
Long taem ya we mi mo Nimota i mared, i gat fo blong mifala we i joen wanples oltaem blong stadi Wajtaoa. Blong kolosap wan yia, mifala i mekem ol miting long rum we oli wasem ol soa blong leprosi. Biaen, man we i lukaot long kamp, we naoia i kam fren blong mi, i talem se: “I nogud we yufala i wosipim God blong yufala long wan rum blong hospital.”
Hem i talem se mifala i save mekem ol miting long wan rum we ol man blong wokem ol haos oli yusum bifo. Sam taem biaen, mifala i mekem rum ya i kam wan Haos Kingdom. Long 1992, ol brata long taon oli givhan long mifala blong finisim wok ya. Olsem yu save luk long pija long pej 24, Haos Kingdom blong mifala i strong gud, mifala i putum simen mo pen long ol wol, wokem floa long simen mo putum wan gudfala ruf long hem.
Prij Long Olgeta We Oli Gat Leprosi
Long ol 33 yia we oli pas, teritori blong mi, hem i kamp blong leprosi nomo. ?Olsem wanem mifala i prij long ol man we oli gat leprosi? Long ples ya, long Afrika, plante man oli bilif we evri samting i kamaot long God. Taswe taem oli kasem leprosi, oli bilif se God nao i mekem samting ya. Tingting blong samfala i foldaon olgeta from nogud sik ya. Sam narafala oli kros mo oli talem se: “Yu no tokbaot wan God we i gat lav mo sore. !Sipos samting ya i tru, ale mifala i mas kam fri long sik ya!” Nao mifala i ridim mo tokbaot vas ya, Jemes 1:13, we i talem se: ‘I no fasin blong God blong traem man.’ Afta, mifala i eksplenem from wanem Jeova i letem ol man oli safa from ol sik, mo mifala i soem promes blong hem blong wan paradaes long wol we bambae i no moa gat sikman.—Aesea 33:24.
Plante man oli glad blong lesin long gud nyus. Stat long taem we mi kam long kamp ya, Jeova i yusum mi blong givhan long bitim 30 man we oli gat leprosi, blong oli givim laef blong olgeta i go long God mo tekem baptaes. Plante blong olgeta oli gobak long haos blong olgeta afta we oli kamgud bakegen, mo samfala oli ded. Naoia, i gat 18 man blong talemaot Kingdom, mo kolosap 25 man oli kam oltaem long ol miting. I gat tu elda, wan man blong givhan mo wan fultaem paenia. !Mi mi glad tumas blong luk plante man olsem we oli stanap strong long wok blong Jeova long kamp ya! Taem mi kam long ples ya, mi mi fraet blong stap mi wan nomo, be Jeova i blesem mi long nambawan fasin.
Glad Blong Halpem Ol Brata Blong Mi
Stat long 1960 go kasem faef yia i pas, mi tekem meresin blong daonem sik ya leprosi. Naoia, sik blong mi i finis olgeta, mo samting ya i sem mak long ol narafala long kongregesen tu. Sik ya leprosi i livim mak blong hem—mi lusum wan leg, mo mi no moa save stretem ol han blong mi—be mi no moa sik.
Naoia we sik blong mi i finis, samfala oli askem long mi from wanem mi no aot long kamp ya mo gobak long ples blong mi. I gat plante risen from wanem mi stap, be nambawan risen, hemia se mi wantem gohed blong givhan long ol brata blong mi long ples ya. Fasin glad we mi kasem taem mi lukaot long ol sipsip blong Jeova i bitim olgeta samting we famle blong mi i save givim long mi sipos mi gobak wetem olgeta.
Mi glad tumas we mi kasem save blong Jeova bifo we mi faenemaot se mi gat leprosi. Sipos mi no save Jeova fastaem, ating mi kilim mi wan i ded finis. Mi kasem plante trabol mo hadtaem tru long ol yia, be i no ol meresin we oli sapotem mi—Jeova nomo i givhan long mi. Taem mi tingtingbak long ol samting blong bifo, mi mi glad. Mo taem mi tingting long fyuja aninit long Kingdom blong God, mi mi glad moa.
[Futnot]
a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
[Boki blong pija long pej 25]
Ol Impoten Save Long Saed Blong Sik Ya Leprosi
?Wanem Ya Leprosi?
Leprosi long taem blong yumi, hemia wan sik we i kamaot long wan smol bebet we man ya Armauer Hansen, i faenem long 1873. Blong luksave wok blong man ya, ol dokta oli tokbaot leprosi olsem sik blong Hansen.
Bebet ya i spolem ol nev,b ol bun, ol ae, mo sam narafala samting insaed long bodi. Plante taem, wan sikman i no moa save filim wan samting nating wetem han no leg blong hem. Sipos sikman i no mekem wan samting blong traem winim leprosi, sik ya i save kam strong tumas mo spolem fes, ol han mo leg blong man ya. Be i no plante man we oli ded from sik ya.
?I Gat Wan Rod Blong Winim Sik Ya?
Sam man oli kasem wan kaen leprosi we i no strong tumas, mo oli kamgud bakegen nating we oli no dring meresin. Plante man we oli kasem strong leprosi oli save kamgud bakegen wetem spesel meresin.
Faswan meresin we oli wokem blong faetem leprosi, hem i kamaot afta long yia 1950, be meresin ya i wok slou nomo, mo afta we sam taem i pas, hem i no moa wokgud from we bebet blong leprosi i kam strong moa. Oli wokem sam narafala meresin, mo stat long yia 1980, ol dokta long fulwol oli yusum wan nyufala meresin, nem blong hem, MDT (Plante Defren Meresin Wantaem). Hemia tri meresin we oli meksemap—Dapson, Rifampisin, mo Klofasimin. Nating se MDT i kilim smol bebet, hem i no fiksimap ol haf blong bodi we sik ya i spolem finis.
MDT i wokgud blong winim sik ya. From samting ya, namba blong ol man we oli gat leprosi i godaon bigwan. I gat 12 milyan long 1985, mo long medel blong yia 1996 i gat 1.3 milyan nomo.
?Sik Ya i Save Pas i Go Long Ol Narafala?
Leprosi i save pas i go long ol narafala, be i no tumas. Bighaf blong ol man oli gat wan bodi we i strong inaf blong blokem sik ya. Sipos sik ya i pas i go long narafala man, plante taem hemia man we i stap laef oltaem wetem man we i gat sik ya finis.
Ol dokta oli no rili sua olsem wanem ol bebet blong leprosi oli kam insaed long bodi blong man, be oli ting se oli pastru long skin no long nus.
Ol Plan Blong Fyuja
Ol man blong sayens oli wantem se, long yia 2000, leprosi i “no moa stap olsem wan trabol we i save spolem helt blong man.” Samting ya i minim se long eni ples we i gat 10,000 man, i no mas gat moa long 1 man we i gat leprosi. Bambae sik ya i finis olgeta, aninit long Kingdom blong God—Aesea 33:24.
Sources: World Health Organization; International Federation of Anti-Leprosy Associations; and Manson’s Tropical Diseases, 1996 Edition.
[Futnot]
b Ol smosmol string long bodi we oli karem ol signal i go long bren blong mekem se man i save filim ol samting.
[Bokis blong pija long pej 27]
?Leprosi Blong Tede i Sem Mak Long Hemia Long Taem Blong Baebol?
Ol buk blong ol dokta tede oli eksplenem leprosi long fasin we i klia nomo. Nem we ol man blong sayens oli putum long smol bebet we i stampa blong leprosi, hem i, Mycobacterium leprae. Baebol i no wan buk blong ol dokta. Tok ya long Grik mo long Hibru we oli tanem i kam “leprosi” long plante Baebol, i save gat bigfala mining moa. Eksampel, leprosi we Baebol i tokbaot, ol man oli save luk long klos mo haos blong man, i no long bodi blong man nomo. Smol bebet blong leprosi tede i no save mekem samting ya.—Levitikas 13:2, 47; 14:34.
Antap long hemia, ol saen we oli soem se wan man i gat leprosi tede, oli no sem mak long leprosi long taem blong Baebol. Samfala oli ting se leprosi blong tede i defren from we taem plante yia oli stap pas, ol sik oli stap jenis. Sam narafala oli bilif se leprosi ya we Baebol i tokbaot i save minim plante kaen sik, mo oli no savegud sipos leprosi blong tede, M. leprae, i stap no i no stap wetem ol sik ya.
Buk ya, Theological Dictionary of the New Testament, i talem se Grik mo Hibru tok we oltaem oli tanem i kam ‘leprosi,’ “i tokbaot semfala sik, no grup blong sik . . . Yumi no save sipos sik ya i sem mak long hemia we yumi kolem leprosi tede. Be nating se yumi no sua, samting ya i no jenisim tingting blong yumi long ol merikel [we Jisas mo ol disaepol blong hem oli mekem blong tekemaot sik ya leprosi].”
[Tok Blong Pija Long Pej 24]
Kongregesen long fored blong Haos Kingdom long kamp blong leprosi
[Tok Blong Pija Long Pej 26]
Isaiah Adagbona mo waef blong hem, Nimota