Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 8/1 pp. 19-24
  • ‘Mifala i Mekem Wok We i Stret Nomo Blong Mifala i Mekem’

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ‘Mifala i Mekem Wok We i Stret Nomo Blong Mifala i Mekem’
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Kasem Ol Trutok Blong Baebol
  • Gohed Moa Long Trutok
  • Ples Blong Wok i Jenis
  • Laef Long Betel i Gat Mining
  • Nambawan Blesing Blong Joen Long Wok We i Gru
  • Sam Samting We Mi Lanem
  • ?Hemia Nao Beswan Wok Long Laef?
    Wajtaoa—2001
  • ?Yu Yu Rere Blong Wok?
    Kingdom Wok Blong Yumi—2001
  • Blesing We Mi Kasem From Wok Blong Fultaem Paenia
    Wajtaoa—2014
  • Tingbaot “Haos Blong God” Wetem Fasin Tangkyu
    Wajtaoa—1994
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1998
w98 8/1 pp. 19-24

‘Mifala i Mekem Wok We i Stret Nomo Blong Mifala i Mekem’

GEORGE COUCH I TALEM STORE YA

Afta we mifala i spenem ful moning long wok blong prij long ol haos wanwan, brata we i stap wetem mi i karemaot tu sanwij long basket blong hem. Taem mitufala i finis kakae, mi pulumaot wan sigaret blong smok. Ale, brata ya i askem se: “?Yu yu stap long trutok longtaem finis?” Mi ansa long hem se: “Las naet, hem i fastaem we mi kam joen long wan miting.”

MI BON long Maj 3, 1917, long wan plantesin samwe 50 kilomita long is blong Pitasbeg, Pensylvania, Yunaeted Stet. Hemia i kolosap long wan smol taon we nem blong hem Avonmo. Long ples ya nao, papa mama blong mi oli lukaot long mi wetem ol fo brata blong mi mo wan sista.

Mifala i no kasem fulap tijing long saed blong jyos. Fastaem, papa mama blong mi oli stap go long jyos, be oli stop taem mifala i smol yet. Nating se i olsem, mifala i bilif se i gat wan Man we i wokem olgeta samting. Mo long laef blong mifala insaed long famle, mifala i folem ol stampa rul we oli stap long Baebol.

Wan nambawan trening we mi kasem long papa mama blong mi, hemia long saed blong wok​—olsem wanem blong akseptem ol wok we mi kasem mo blong mekemgud wok ya. Hemia nao samting we mifala i mas mekem blong laef long plantesin. Be, mifala i no spenem olgeta taem blong mifala long wok nomo. Mifala i haremgud long ol gudfala pleplei olsem basketbol mo besbol, ron long hos, mo swim long reva mo solwora. Long taem ya, mifala i no gat fulap mane, be laef blong mifala long plantesin i gud tumas. Long praemari skul we mifala i go long hem, evri pikinini oli sidaon tugeta long wan haos nomo blong skul. Biaen, taem mifala i pas i go long haeskul, mifala i mas go long taon.

Wan naet, mi stap wokbaot long taon wetem wan fren blong mi. Ale, wan naesfala gel i kamaot long haos blong hem blong talem halo long fren blong mi. Nao, fren blong mi i soem mi long gel ya we nem blong hem Fern Prugh. Haos blong hem i stap long saed rod ya we mi folem blong go long hae skul. Taswe, kolosap evri dei, taem we mi pas kolosap long haos blong Fern, mi luk hem we i stap mekem sam wok afsaed long haos. I klia se, hem i wan gel we i wok strong, mo samting ya i pulum tingting blong mi. Ale, mitufala i kam gud fren, mo lav blong mitufala i gru gogo mitufala i mared long Epril 1936.

Kasem Ol Trutok Blong Baebol

Bifo we mi mi bon, i gat wan olfala woman we ol man long taon oli spolem hem oltaem from skul blong hem. Mama blong mi i stap visitim olfala woman ya evri Sarede, taem hem i go long taon blong pem ol samting. Mama i klinim haos blong hem mo i halpem hem blong mekem ol narafala wok. Mo hem i mekem olsem, gogo kasem we olfala woman ya i ded. Mi bilif se Jeova i blesem Mama from we hem i kaen tumas long woman ya, we i wan Baebol Studen, hemia nem blong ol Wetnes blong Jeova bifo.

Samtaem biaen, pikinini gel blong anti blong mi, i ded wantaem nomo. Jyos i no leftemap tingting blong anti blong mi. Be wan fren we i wan Baebol Studen, i leftemap tingting blong hem bigwan. Baebol Studen ya i eksplenem long hem wanem i hapen long man taem hem i ded. (Job 14:13-15; Eklesiastis 9:​5, 10) Ol tok ya oli leftemap tingting blong hem bigwan. Biaen, anti blong mi i storeyan long Mama long saed blong hop ya blong laef bakegen long ded. Samting ya i pulum intres blong Mama, from we papa mama blong hem oli ded taem hem i yangfala, mo hem i rili wantem save wanem i hapen taem man i ded. Store ya i makem long tingting blong mi se i impoten oltaem blong tekem jans blong prij long eni man we yumi mitim.

Long ol yia 1930, Mama i stat lesin long radyo evri Sande moning blong harem ol tok blong Joseph F. Rutherford, presiden blong Watch Tower Bible and Tract Society long taem ya. Long ol yia ya tu, ol Wetnes oli statem wok blong prij long ol haos wanwan, long ples we mifala i stap long hem. Samtaem, oli kam long yad blong mifala mo putumap fonograf blong olgeta aninit long wan bigfala tri, nao oli mekem mifala i lesin long kaset we oli rikodem tok blong Brata Rutherford long hem. Ol kaset ya wetem Wajtaoa mo Golden Age (we naoia hem i Wekap!) oli mekem intres blong Mama i gru.

Sam yia biaen, long 1938, olgeta we oli mekem sabskripsen blong Wajtaoa oli kasem wan leta we i singaot olgeta blong joen long wan spesel miting long wan haos we i stap samwe 25 kilomita longwe long mifala. Mama i wantem go, taswe, mi mo Fern wetem tu brata blong mi, mifala i folem hem. John Booth mo Charles Hessler, tufala elda we i stap visitim kongregesen blong ol Wetnes blong Jeova, tufala i givim tok long samwe twelef blong mifala. Afta long samting ya, tufala i stat mekem plan blong wan grup i goaot long wok blong prij long nekis moning. I no gat wan i wantem go wetem tufala, taswe Brata Hessler i jusumaot mi, mo i askem se: “?From wanem yu yu no wantem kam wetem mitufala?” Mi mi no save stret wanem samting bambae tufala i mekem, be mi no save tingbaot wan risen blong no givhan long tufala.

Mifala i go long ol haos wanwan go kasem medel dei, nao Brata Hessler i karemaot tu sanwij long basket blong hem. Mifala i sidaon long ol step blong jyos mo stat kakae. Afta we mi pulumaot wan sigaret, Brata Hessler i jes kasem save se hemia fastaem we mi kam long wan miting. Hem i talem se bambae hem i kam kakae long haos blong mifala long semfala naet ya. Ale, hem i askem mifala blong singaot ol man raonabaot long mifala blong kam storeyan long saed blong Baebol. Afta long kakae, hem i mekem wan Baebol stadi wetem mifala mo i givim wan tok long grup blong mifala we i gat samwe long ten man. Hem i talem long mifala se mifala i mas stadi Baebol olsemia, evri wik. Nating se ol narafala oli no wantem mekem, mi mo Fern mitufala i mekem plan blong stadi Baebol evri wik long haos blong mitufala.

Gohed Moa Long Trutok

Smoltaem biaen, mi mo Fern mitufala i go prij. Mitufala i stap sidaon biaen long trak, mo mitufala i jes laetem sigaret blong mitufala. Nao, brata blong mi i tanraon mo i talem long mitufala se: “Mi jes faenemaot se ol Wetnes blong Jeova oli no stap smok.” Wantaem nomo, Fern i sakem sigaret blong hem i goaot long windo​—mi mi smok gogo sigaret blong mi i finis. Nating se mitufala i laekem blong smok, stat long taem ya i go, mitufala i no moa tajem sigaret bakegen.

Mi mo Fern i baptaes long 1940. Wan dei, mitufala i stap long wan miting nao mifala i stadi long wan haf we i leftemap tingting long wok blong paenia, hemia wok blong prij fultaem. Ale, taem mitufala i stat gobak long haos, wan brata i askem se: “?From wanem yu mo Fern i no stat paenia? I no gat wan samting we i blokem yutufala.” Mitufala i agri nomo long tok blong hem, taswe mitufala i stretem sam samting long laef blong mitufala blong joen long wok ya. Mi sanem wan leta i go long ples blong wok blong mi blong talemaot long olgeta se afta long 30 dei bambae mi finis long wok. Ale, mitufala i mekem ol plan blong statem wok blong paenia.

Mifala i storeyan wetem Wajtaoa Sosaeti long saed blong weples mifala i mas wok long hem. Nao biaen mifala i muf i go long Baltimo, Merilan. Long ples ya, mifala i faenem wan haos blong ol paenia, we mifala i pem 1000 vatu evri manis blong rentem haos ya mo blong pem kakae tu. Mitufala i gat smol mane long bang, we long tingting blong mitufala, hemia i naf blong givhan long mitufala go kasem Amageden. (Revelesen 16:14, 16) Yes, mitufala i tingting oltaem se Amageden i kolosap tumas. Taswe, taem mitufala i statem wok blong paenia, mitufala i lego haos blong mitufala mo olgeta narafala samting we bifo, mitufala i stap traehad blong kasem.

Mitufala i paenia long Baltimo stat long 1942 kasem 1947. Long ol yia ya, ol man oli agensem strong ol Wetnes blong Jeova. Samtaem mitufala i no karem trak blong mitufala, taem mitufala i go mekem ol Baebol stadi. Be mitufala i askem wan man blong i karem mitufala i go. Long rod ya, bambae oli no katem ol wil blong trak blong mitufala. I no gat man i save glad taem narafala i agensem hem, be oltaem mitufala i glad tumas long wok blong prij. Mo i tru se, samtaem mifala i laekem tu se i gat sam defren kaen samting olsem we oli hapen long wok blong Masta.

I no longtaem, mitufala i spenem olgeta mane we mitufala i gat. Ol wil blong trak blong mitufala oli kam olfala tumas, mo klos wetem sus blong mitufala tu oli kam nogud. Mitufala i sik tu no tri taem long wan yia mo i tekem longtaem blong sik ya i finis. I no isi long mitufala blong gohed long wok blong paenia. Be mitufala i neva gat wan tingting blong stop. Mitufala i jenisim sam samting long laef blong mekem se mitufala i no westem taem mo mane long ol samting we oli no impoten, nao mitufala i save gohed long paenia.

Ples Blong Wok i Jenis

Long 1947 mifala i go long wan asembli long Los Enjeles, Kalifonia. Taem mitufala i stap longwe, mi mo brata blong mi William, mitufala i kasem leta blong Sosaeti we i askem mitufala blong mekem wok blong visitim mo halpem ol kongregesen. Long taem ya, mifala i no kasem wan spesel trening blong mekem wok ya. Mifala i jes go nomo. Long ol nekis seven yia we oli kam, mi mo Fern i wok long Ohaio, Mijigan, Indiana, Ilinois, mo Nyu Yok. Long 1954, Sosaeti i singaot mifala blong joen long namba 24 klas blong Gilead, wan skul blong trenem ol misinari. Be, taem mifala i stap long ples ya, Fern i kasem sik ya polio. Laki nomo, hem i kamgud fulwan, mo Sosaeti i sanem mitufala i go blong wok long Nyu Yok mo Konetikut.

Taem mitufala i stap wok long Stamfod, Konetikut, Nathan H. Knorr, we i presiden blong Wajtaoa Sosaeti long taem ya, i askem mitufala blong spenem wan wiken wetem hem mo woman blong hem, Audrey. Long naet, tufala i mekemrere wan naesfala kakae blong mifala. Mitufala i bin mitim tufala finis bifo, mo mi mi save se Brata Knorr i no singaot mitufala i kam jes blong kampani mo kakae wetem mitufala nomo. Hem i mas gat wan narafala samting long tingting blong hem. Long sem naet ya, hem i askem mi se: “?Yutufala i intres blong kam wok long Betel?”

Mi mi ansa se: “Mi no rili sua; Mi no save plante samting long saed blong laef long Betel.”

Afta we mitufala i tingbaot samting ya blong sam wik, mitufala i talem long Brata Knorr se mitufala i rere blong kam sipos hem i wantem olsem. Wan wik biaen, mitufala i kasem wan leta we i askem mitufala blong kam long Betel long Epril 27, 1957, hemia long stret dei blong namba 21 yia blong mared blong mitufala.

Long faswan dei blong mitufala long Betel, Brata Knorr i soemaot klia long mi wanem samting we naoia bambae mi mas mekem long Betel. Hem i se: “Yu yu no wan seket elda nao; yu stap long ples ya blong wok long Betel. Wok ya i impoten tumas long yu, mo mifala i wantem se yu yusum taem mo paoa blong yu blong folem trening we bambae yu kasem long Betel. Mifala i wantem se yu yu stap long ples ya.”

Laef Long Betel i Gat Mining

Faswan wok we mi kasem long Betel hem i long Dipatmen blong Magasin mo Leta. Biaen, afta long samwe tri yia, Brata Knorr i sanem toktok i kam long mi blong go luk hem long ofis blong hem. Hem i talemaot long mi se risen from wanem oli singaot mi i kam long Betel, hemia blong lukaot long wok blong haos ya. Hem i gat fasin blong tok stret. Hem i se: “Yu kam long ples ya blong lukaot long Haos Betel.”

Wok blong lukaot long Haos Betel i mekem mi mi tingbaot lesen we papa mama blong mi oli bin tijim long mi taem mi stap long plantesin. Haos Betel i kolosap sem mak olsem wok insaed long famle. I gat ol klos blong wasem, kakae blong mekem i rere, ol plet blong wasem, ol bed blong mekemgud, mo ol narafala samting olsem. Man we i lukaot long ol wok ya i traehad blong mekem se Betel i wan gudfala ples blong laef, we narafala i save talem se hemia hom blong hem.

Long tingting blong mi, evri famle i save lanem fulap samting from fasin ya we Betel i wok. Mifala i wekap eli long moning mo statem dei ya wetem wan tingting long saed blong speret taem mifala i ridim vas blong dei. Mifala evriwan i mas wokhad mo gat wan laef we i skelgud, mo we i bisi oltaem. Betel i no olsem wan haos blong ol pris, olsem tingting blong samfala man. Nogat. From we laef blong mifala i folem wan program, mekem se mifala i naf blong mekem fulap wok wantaem. Plante man oli talem se trening we oli bin kasem long Betel i givhan long olgeta biaen, blong mekemgud wok blong olgeta insaed long famle mo Kristin kongregesen.

Maet ol yangfala man mo woman we oli kam long Betel, oli kasem wok blong klinim ples, wasem klos, no wok long faktri. Wol ya i wantem yumi tingting se olkaen wok olsem oli blong daonem yumi nomo. Be, ol yangfala ya we oli wok long Betel oli luksave se olkaen wok ya oli impoten tumas blong mekem se famle blong olgeta i wokgud mo i hapi.

Mo tu, wol i leftemap tingting ya se yumi nidim haeples mo haenem blong kasem trufala glad. Tingting ya i rong. Taem yumi mekem wok we yumi kasem, yumi stap ‘mekem wok we i stret nomo blong yumi mekem,’ mo bambae Jeova i blesem yumi from. (Luk 17:10) Yumi save kasem trufala glad mo harem gud nomo, sipos oltaem yumi tingbaot risen from wanem yumi wok​—hemia blong mekem wil blong Jeova mo wok blong Kingdom oli go moa. Sipos yumi tingbaot samting ya oltaem, bambae yumi glad tumas mo harem gud long enikaen wok we yumi mekem.

Nambawan Blesing Blong Joen Long Wok We i Gru

Long asembli blong Klivlan, Ohaio, long 1942, bitim ten yia bifo we mitufala i kam long Betel, Brata Knorr i givim tok ya “Pis​—?I Save Stap Longtaem?” Hem i soemaot klia se Namba Tu Bigfala Faet blong Wol, we i stap gohed long taem ya, bambae i finis. Hem i talem se bambae i gat pis blong smoltaem, mo hemia jans blong mekem wok blong prij i go moa. Gilead Skul blong trenem ol misinari, mo Tiokratik Skul we i tijim ol brata sista blong gat gudfala fasin blong toktok long pablik, oli stat long 1943. Sosaeti i mekem plan blong holem ol bigfala asembli tu. Plante man oli save tingbaot yet, sam long ol asembli ya we oli mekem long Yanki Stadium, Nyu Yok, long ol yia 1950. Long sam long ol asembli we i bin gohed long ples ya, long 1950 mo 1953, mi gat jans blong givhan long ol brata blong rerem ples we plante taosen man oli save slip long hem long ol eit dei blong tufala asembli ya.

Afta long ol asembli ya, wetem hemia blong 1958 we i bigwan bitim ol narawan, namba blong ol man blong talemaot Kingdom i kam antap bigwan. Samting ya i mekem sam samting oli jenis long Betel. Long en blong ol yia 1960 mo long stat blong ol yia 1970, i nidim blong mekem Betel i kam bigwan moa blong ol man we oli wok. From we famle blong Betel i stap gru, mifala i nidim moa rum blong slip, kijin, mo ples blong kakae.

Brata Knorr i askem mi mo Brata Max Larson, we i lukaot long faktri, blong faenem wan pis graon we i naf blong bildim haos long hem. Long 1957, taem mi kam long Betel, i gat samwe 500 brata sista long famle blong Betel, mo i gat wan bigfala haos nomo wetem ol rum blong slip blong evriwan. Be, long ol yia we oli kam biaen, Sosaeti i pem tri bigfala hotel kolosap long ples ya, mo i mekem oli kam nyuwan bakegen. Ol hotel ya hemia Towers, Standish, mo Bossert. I gat plante narafala haos bakegen we Sosaeti i pem. Long 1986 Sosaeti i pem graon we Hotel Margaret i bin stap long hem fastaem, nao i mekem nyufala haos we i stap long graon ya, i kam olsem hom blong samwe 250 man. Ale, long stat blong ol yia 1990, mifala i bildim wan haos blong 30 store olsem ples blong slip blong 1,000 moa man blong wok. Naoia, Betel blong Bruklin i gat naf ples blong slip mo i save givim kakae long bitim 3,300 memba blong famle blong mifala.

I gat sam narafala graon we Sosaeti i pem long Wolkil, Nyu Yok, samwe 160 kilomita longwe long Betel blong Bruklin. Long ol yia we oli pas, stat long en blong ol yia 1960, mifala i wokem moa haos blong slip mo wan bigfala faktri blong prentem buk long ples ya. Naoia, raonabaot 1,200 memba blong Betel famle oli laef mo wok long ples ya. Long 1980, ol brata oli stat lukaot wan pis graon blong samwe 250 hektea, we i kolosap lelebet long Nyu Yok Siti, mo we ol rod blong kasem oli gud. Man we i salem graon i laf mo i talem se: “?Weples yufala i save faenem wan graon olsem? I no moa gat ples olsem.” Be, long nekis moning hem i telefon long mifala mo i talem se: “Mi faenem wan graon olsem we yufala i wantem.” Tede, ples ya i kam Wajtaoa Edukesen Senta long Pateson, Nyu Yok. Ol brata oli lukaot long ol defdefren skul long ples ya mo i gat ples blong bitim 1,300 man.

Sam Samting We Mi Lanem

Mi lanem se wan gudfala man blong lidim wok, hemia wan man we i save yusum ol gudfala advaes we narafala i givim long hem. Bighaf blong ol disisen we mi bin folem taem mi wok blong lukaot long Betel, oli kamaot long narafala man.

Taem mi kam long Betel, plante oli olfala, olsem mi tede. Naoia, bighaf blong olgeta ya oli ded finis. ?Hu i tekem ples blong olgeta ya we oli kam olfala mo we oli ded? Plante taem, i no olgeta we oli gat gudhan blong mekem samting. Be, hemia olgeta we oli stap oltaem, oli tinghevi long wok we oli stap mekem, mo we oli rere blong mekem enikaen wok.

Wan narafala impoten samting blong tingbaot hemia blesing we i kamaot from wan gudfala waef. Gudfala waef blong mi, Fern, i sapotem mo i givhan long mi bigwan long ol defren tiokratik wok blong mi. Ol hasban oli mas meksua se waef blong olgeta i glad tu long wok we oli mas mekem. Taem mi mekem plan, mi traem tingbaot samting we mi mo Fern tugeta i save laekem blong mekem. I no nid blong spenem bigfala mane from, maet hem i jes blong mekem samting we i defren lelebet long hemia we mifala i stap mekem oltaem. I wok blong hasban blong mekem samting we waef blong hem i save glad from. Ol taem we hasban i spenem wetem waef blong hem i sas tumas, be i pas kwiktaem tu. From samting ya, hasban i mas yusumgud taem ya.

Mi glad tumas blong laef long ol las dei ya we Jisas i bin tokbaot. Hemia taem we i nambawan tumas i bitim ol narafala taem long histri blong man. Mifala i save wajem mo luk wetem ae blong bilif, olsem wanem Masta i stap lidim ogenaesesen blong hem blong i rere long nyufala wol we bambae i kamtru i no longtaem. Taem mi tingtingbak long wok blong Jeova we mi bin mekem long laef blong mi, mi luksave se Jeova nao i stap lidim ogenaesesen blong hem​—i no ol man. Yumi ol wokman blong hem nomo. From samting ya, yumi mas lukluk i go oltaem long hem blong i lidim yumi. Taem hem i soemaot klia wanem samting yumi mas mekem, ale, yumi mas rere blong obei mo mekem samting ya.

Wok wanples wetem ogenaesesen, nao, i sua se bambae yu gat wan laef we i gat mining mo i hapi. Nomata wanem wok we yu stap mekem​—maet wok blong paenia, seket elda, pablisa long kongregesen, wok long Betel, no misinari​—i gud yu folem oda we yu kasem, mo tinghevi long wok we yu stap mekem. Traehad blong glad long enikaen wok we yu kasem mo evri dei we yu spenem long wok blong Jeova. Maet samtaem, bambae yu harem se yu taed, yu wok tumas no tingting blong yu i foldaon. Long ol taem olsem, yu mas rimemba se from wanem yu givim laef blong yu i go long Jeova. Yes, yu givim laef blong yu i go long Jeova blong mekem samting we Hem i wantem, i no samting we yu nomo i wantem.

I no gat wan dei nating we mi no glad long wok we mi mekem. ?From wanem? From we taem yumi givim yumi fulwan long Jeova, yumi harem gud blong save se ‘yumi stap mekem wok ya we i stret nomo blong yumi mekem.’

[Tok Blong Pija Long Pej 19]

Dipatmen blong Magasin

[Tok Blong Pija Long Pej 19]

Mi mo Fern, long eria we ol brata oli slip long hem long asembli blong 1950

[Tok Blong Pija Long Pej 19]

Wok blong paenia long Baltimo, 1946

[Tok Blong Pija Long Pej 19]

Eria we ol brata oli slip long hem, long taem blong asembli long 1950

[Tok Blong Pija Long Pej 22]

Mifala wetem Audrey mo Nathan Knorr

[Tok Blong Pija Long Pej 23]

Wajtaoa Edukesen Senta long Pateson, Nyu Yok

[Tok Blong Pija Long Pej 24]

Mi mo Fern tede

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem