Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 10/1 pp. 19-23
  • Ol Kastom Long Ples Blong Yu—?Oli Laenap Wetem Ol Kristin Rul?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ol Kastom Long Ples Blong Yu—?Oli Laenap Wetem Ol Kristin Rul?
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Kastom We Mining Blong Olgeta i Klia
  • ?Olsem Wanem Long Ol Kastom We Oli No Agensem Kristin Fasin Blong Yumi?
  • Kastom We i Blokem Man Blong Gru Long Saed Blong Spirit
  • Tingbaot Filing Blong Ol Manples
  • !Lukaot Blong No Bitim Mak!
  • Kastom i Gat Prapa Ples Blong Hem
  • Lukaot Long Ol Kastom We God i No Laekem
    Wajtaoa—2005
  • Wan Kwestin
    Wajtaoa—1992
Wajtaoa—1998
w98 10/1 pp. 19-23

Ol Kastom Long Ples Blong Yu—?Oli Laenap Wetem Ol Kristin Rul?

SOSAETI i sanem Stephen, wan Witnes blong Not Yurop, i go mekem wok blong misinari long wan kantri blong Afrika. Taem hem i stap wokbaot long taon wetem wan brata blong kantri ya, hem i sek we brata ya i holem han blong hem.

Fasin ya blong holem han blong wan narafala man long fored blong plante man, i mekem se Stephen i sek bigwan. Long kantri blong Stephen, fasin ya blong holem han i makemaot ol man blong slip wetem man. (Rom 1:​27) Be, long Afrika, fasin blong holem han, i jes wan saen blong fasin fren. Sipos man i no wantem holem han blong narafala, hemia i minim se hem i no wantem frengud wetem hem.

?From wanem i impoten blong save gud ol defdefren kastom? Faswan samting, hemia from we ol man blong Jeova oli wantem tumas blong mekem wok ya we God i givim long olgeta. Oli mas ‘pulum ol man long olgeta ples long wol oli kam disaepol.’ (Matiu 28:19) Blong mekem olsem, samfala oli muf i go long ol ples we i nidim moa man blong talemaot gud nius. Be, blong gohed gud long wok blong olgeta long ol niufala ples ya we oli go long hem, oli mas kasem save mo lan long ol defdefren kastom blong ol ples ya. Long fasin ya, oli save wokgud tugeta wetem ol brata mo sista blong olgeta, mo tu oli save karem ol gudfala frut long wok blong talemaot gud nius.

Wan narafala samting se, long wol ya we ol samting oli olbaot nomo, plante man oli ronwe long kantri blong olgeta from problem long saed blong politik no mane, oli go stap long ol narafala kantri. From samting ya, taem yumi prij long ol man ya, bambae yumi faenem sam kastom we oli niu long yumi. (Matiu 22:39) Long fastaem we yumi luk ol defren fasin, maet tingting blong yumi i fasfas long saed blong ol kastom ya we oli niu long yumi.

Ol Kastom We Mining Blong Olgeta i Klia

Kastom i wan haf blong laef blong man. !Taswe, i no nid blong traem ‘kam stretgud long evri samting’ mo jekemap evri smosmol kastom ya blong faenemaot sipos oli laenap wetem ol rul blong Baebol no nogat!​—Eklesiastis 7:​16.

Long defren fasin, i gud blong luksave ol kastom we oli daonem ol rul blong God. Plante taem, i no hadwok blong mekem samting ya, from we yumi gat Tok blong God we i save “stretem ol krangke fasin.” (2 Timoti 3:​16) Eksampel, long sam kantri, i oraet nomo blong gat plante waef. Be, Baebol i talem se wan trufala Kristin i mas gat wan waef nomo.​—Jenesis 2:​24; 1 Timoti 3:2.

Long sem fasin, samfala kastom blong berem dedman, oli blong blokem ol rabis spirit blong oli no mekem trabol long ol man, no oli stanap long bilif ya se sol blong man i no save ded. Wan trufala Kristin i no save folem ol kastom olsem. Sam man oli bonem insens no oli prea long hemia we i ded, blong blokem ol rabis spirit. Sam narafala oli wekap fulnaet, oli lukaot long bodi blong hemia we i ded. No maet oli folem fasin blong berem dedman tu taem, from we oli ting se long rod ya, oli halpem dedman ya blong rere blong go laef long ‘narafala wol.’ Be, Baebol i tijim se, taem wan man i ded, hem i “no moa save wan samting.” Taswe, dedman ya i no save mekem i gud no mekem i nogud long wan man.​—Eklesiastis 9:5; Ol Sam 146:4.

Be i tru se i gat plante kastom we oli no agensem Tok blong God. !I naes tumas blong luk sam kastom we oli pulum man blong soemaot ol gudfala fasin olsem fasin blong singaot narafala i kam long haos, welkamem ol strenja, mo givim wan ples blong slip long olgeta, sipos i nidim! Taem narafala i soem ol kaen fasin olsem long yu, ?samting ya i pulum yu blong wantem mekem sem mak? Sipos yes, i sua se kastom ya bambae i mekem yu yu kamgud moa long Kristin fasin blong yu.​—Hibrus 13:​1, 2.

?Hu long yumi i wantem stap wet longtaem? Long sam kantri, fasin olsem i no hapen plante taem from we ol man oli tinghae long taem. Baebol i talem long yumi se Jeova i wan God blong oda. (1 Korin 14:33) Yes, Jeova i makemaot finis, ‘dei mo taem’ we bambae hem i finisim olgeta rabis fasin. Hem i mekem sua long yumi se dei ya bambae ‘i no save let.’ (Matiu 24:36; Habakuk 2:3) Ol kastom we oli pulum man blong respektem taem, oli halpem yumi blong gat oda long laef blong yumi mo blong soem respek long ol narafala man mo taem blong olgeta. Samting ya i laenap wetem ol rul blong Baebol.​—1 Korin 14:40; Filipae 2:⁠4.

?Olsem Wanem Long Ol Kastom We Oli No Agensem Kristin Fasin Blong Yumi?

Nating se sam kastom oli no agensem Kristin fasin blong laef, i gat samfala we oli no stret. Be, ?olsem wanem long ol kastom we yumi no save sipos oli stret no oli no stret? Plante kastom oli no rili agensem Kristin fasin blong yumi. Stret tingting long saed blong ol kastom ya i soemaot se yumi stap skelem gud ol samting long saed blong spirit.

Eksampel, i gat plante defren kaen fasin blong talem halo. Sam man oli sekhan, sam oli bodaon, sam oli kisim narafala no oli putum han blong olgeta i goraon long narafala. I gat plante kastom tu, long saed blong ol fasin we man i mas folem long taem blong kakae. Long sam kantri, ol man oli sidaon raon long wan plet, mo olgeta evriwan oli kakae long plet ya. Samfala kantri oli gat kastom blong sakem win afta kakae, mo oli luk fasin ya olsem we i oraet nomo. Be, long sam narafala kantri, oli no save mekem olsem. Long tingting blong olgeta, hem i wan fasin we i no stret nating.

I no nid blong traem faenemaot weswan long ol kastom ya we yu yu laekem no weswan yu no laekem. Be, i moagud blong holem stret tingting long wanwan blong ol kastom ya. Advaes blong Baebol we i stret oltaem nomo, i talem se yumi no mas ‘tok flas, no mekem wan samting blong leftemap yumi nomo, be yumi mas gat tingting daon, mo luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yumi.’ (Filipae 2:3) Long sem fasin, woman ya Eleanor Boykin, we i raetem buk ya This Way, Please​—A Book of Manners, i talem se: “Faswan samting we yu nidim, hemia wan hat we i kaengud.”

Gudfala fasin ya bambae i blokem yumi blong no luk nogud long kastom blong ol narafala. Bambae yumi wantem lanem moa long saed blong laef blong narafala, folem kastom blong olgeta mo testem kakae blong olgeta, i bitim we yumi mekem tingting blong yumi i strong mo ting nogud long evri samting we i luk olsem we oli defren. Sipos yumi wantem tumas blong lanem mo traem ol niufala samting, yumi stap soem respek long man we i tekem yumi i kam long haos blong hem, mo yumi soem respek tu long ol man blong narafala kantri we oli laef raonabaot long yumi. Yumi kasem gudfala frut tu, taem hat mo tingting blong yumi i ‘wantem moa blong save’ ol niufala samting.​—2 Korin 6:⁠13.

Kastom We i Blokem Man Blong Gru Long Saed Blong Spirit

?Olsem wanem long ol kastom we oli no agensem Baebol, be oli no givhan long yumi blong gohed long saed blong spirit? Eksampel, long sam kantri ol man oli gat fasin ya blong letem wan haf wok i stap blong narafala dei. Fasin ya blong mekem laef i kam moa isi, maet i givhan blong daonem wari. Be, hem i wan fasin we i save mekem i hadwok long yumi blong ‘finisim olgeta wok we God i givim long yumi blong mekem.’​—2 Timoti 4:5.

?Olsem wanem yumi save leftemap tingting blong narafala blong no letem ol impoten samting i stap blong “tumora”? Tingbaot se “faswan samting we yu nidim, hemia wan hat we i kaengud.” Sipos lav i pusum yumi, bambae yumi soemaot gudfala eksampel fastaem. Biaen, wetem kaengud fasin yumi eksplenem from wanem fasin ya blong livim wan wok blong tede i stap blong tumora, i no givhan nating. (Eklesiastis 11:⁠4) Long semtaem, yumi mas lukaotgud blong no spolem fasin blong yumi blong stap trastem mo dipen long narafala, jes from we yumi wantem se narafala i mekem moa wok. Sipos narafala i no agri long wanem we yumi talem, i nogud yumi mekem i strong long olgeta no soemaot kros blong yumi long olgeta. Oltaem, yumi mas tingbaot se lav i moa impoten i winim wok we yumi mekem.​—1 Pita 4:8; 5:⁠3.

Tingbaot Filing Blong Ol Manples

Yumi mas meksua se eni advaes we yumi givim, i stret. I nogud yumi traehad blong fosem narafala blong laekem wanem we yumi nomo i laekem. Eksampel, i gat plante stael blong putum klos. Long plante ples, i stret we wan man blong talemaot gud nius i putum nektae. Be, long sam kantri we ples i hot, maet ol man oli luk se fasin ya i narakaen lelebet. I gud blong tingbaot filing blong ol manples long saed blong klos we wan bisnes man i mas werem. Samting ya i save halpem yumi blong mekem samting we i stret nomo. I impoten blong gat ‘tingting we i stret’ long saed blong klos we yumi werem.​—1 Timoti 2:​9, 10.

?Olsem wanem sipos i gat wan kastom we yumi no laekem? ?Yumi mas sakemaot kastom ya wantaem nomo? No gat. Kastom ya blong holem han we yumi tokbaot long stat, i oraet nomo long kantri ya blong Afrika. Taem misinari ya i luk we ol narafala man tu, oli stap wokbaot we oli holem han blong olgeta, tingting blong hem i no moa trabol.

Taem aposol Pol i stap mekem ol longfala misinari trep blong hem, hem i visitim sam kongregesen we ol memba blong hem oli kamaot long ol defdefren ples. I sua se, plante taem i gat smosmol rao i kamaot from kastom. Taswe, Pol i rere blong folem eni kastom we i stret blong folem, mo long semtaem hem i holemtaet ol rul blong Baebol. Hem i talem se: “Long fes blong ol man we oli gat ol defdefren kaen fasin, be mi mekem olsem we mi tu mi gat sem fasin we olgeta oli gat, blong yusum olgeta rod blong sevem sam long olgeta.”​—1 Korin 9:​22, 23; Ol Wok 16:3.

Sam gudfala kwestin oli save halpem yumi blong luk wanem samting yumi mas mekem taem yumi faenem sam kastom we oli niu long yumi. Taem yumi folem wan kaen kastom​—no taem yumi no wantem folem​—?wanem tingting blong ol man we oli stap lukluk yumi? ?Bambae oli wantem lesin long mesej blong Kingdom, from we oli luk se yumi stap traehad blong folem kastom blong olgeta? Mo sipos yumi folem wan kastom, ?Samting ya bambae i mekem ol man ‘oli faenem sam rabis poen long ol wok blong yumi’?​—2 Korin 6:3.

Sipos yumi rili wantem ‘mekem olsem we yumi gat sem fasin we olgeta man oli gat,’ yumi nidim blong jenisim sam tingting we yumi bin holem longtaem finis long saed blong ol fasin we oli stret mo ol fasin we oli no stret. Plante taem, “stret fasin” mo “fasin we i no stret” blong folem, i dipen long ples we yu stap long hem. Taswe, long wan kantri, fasin ya we man we i holem han blong narafala man i soemaot se tufala i frengud, be long plante narafala kantri, fasin ya i no laenap wetem mesej blong Kingdom.

I gat sam narafala kastom we ol man oli folem long sam kantri, mo we maet i stret nomo long ol Kristin blong folem, be yumi nidim waes fasin long saed ya tu.

!Lukaot Blong No Bitim Mak!

Jisas Kraes i no askem long God blong tekemaot ol disaepol blong hem long wol ya. Nating se i olsem, ol disaepol “oli no man blong wol ya.” (Jon 17:15, 16) Samtaem i no isi blong luksave wanem i olsem wol blong Setan mo wanem i olsem wan kastom nomo. Wan eksampel hemia miusek mo danis. Yumi save faenem tufala samting ya long evri kastom, nating se long sam kantri ol man oli tinghae moa long miusek mo danis i bitim ol narafala kantri.

Maet yumi kwik blong jajem wan samting​—folem laef we yumi gruap long hem, be i no from samting we Baebol i talem. Sosaeti i sanem Alex, wan brata blong Jemani, blong wok olsem misinari long Spen. Long kantri we hem gruap long hem, fasin blong danis i no wan impoten samting. Be long Spen, danis i wan bigfala samting long laef blong olgeta. Taswe, faswan taem we hem i luk wan brata mo sista tufala i danis long wan danis blong olgeta, tingting blong hem i trabol. ?Danis ya i rong? ?Hem i sapotem fasin blong wol? Sipos hem i joen long danis ya, ?hem i stap brekem ol Kristin rul? Alex i luksave se nating sipos miusek mo danis ya i defren, be i no minim se ol brata mo sista blong Spen oli brekem ol Kristin rul. Tingting blong hem i trabol from we kastom blong hem i defren long kastom blong olgeta.

Be, Emilio, wan brata we i rili laekem danis blong Spen, i luksave se i gat denja long i stap. Hem i eksplenem se: “Mi luksave se plante danis oli pulum wan man mo woman blong kam klosap long tufala. Mi, we mi no mared, mi luksave se danis ya i save spolem filing blong mi mo blong narafala. Samtaem, samfala oli save yusum danis olsem rod blong soem filing long wan we oli laekem. Meksua se miusek ya i stret. Mo traehad blong no danis plante taem wetem wan man no woman. Samting ya bambae i protektem yu. Be, mi mas talem stret se, taem wan grup blong ol yangfala brata mo sista oli kam wanples blong danis, i no isi blong holemtaet ol tiokratik fasin.”

Yes, yumi no wantem yusum kastom blong yumi olsem wan rod blong joen long ol fasin blong wol. Ol man Isrel tu oli gat fasin ya blong singsing mo danis. Taem oli kam fri long han blong ol man Ijip long Red Si, oli mekem lafet, nao oli singsing mo oli danis. (Eksodas 15:​1, 20) Be, miusek mo danis blong olgeta i defren long ol hiten man raonabaot long olgeta.

Sore tumas, taem ol man Isrel oli stap wet long Moses blong i kamdaon long Hil Sinae, oli les, nao oli girap oli wokem wan buluk wetem gol. Ale, afta we oli kakae mo dring, oli girap “oli stap slip wetem woman olbaot long klia ples nomo.” (Eksodas 32:​1-6) Taem Moses mo Josua tufala i harem noes blong singsing blong olgeta, wantaem nomo tufala i wari. (Eksodas 32:17, 18) Ol man Isrel oli bitim “mak,” nao singsing mo danis blong olgeta i kam olsem fasin blong ol hiten man raonabaot long olgeta.

I sem mak tede. Maet miusek mo danis oli oraet nomo long ples blong yumi, mo maet oli no mekem trabol long tingting blong ol narafala man. Be sipos yumi mekem laet i godaon, putum ol laet we i gat ol defdefren kala, no putum wan miusek we i narakaen olgeta, ale, samting we fastaem i oraet nomo, naoia i folem fasin blong wol. Maet yumi talem se: “Be hemia i jes wan kastom blong mifala.” Eron i mekem sem eskius olsem, taem hem i agri long ol hiten pleplei mo wosip. Hem i rong taem hem i talem se, “yumi mekem wan lafet blong ona long Hae God ya.” Eskius ya i no stret nating. Tingbaot ol enemi blong olgeta, oli ‘luk rabis fasin blong olgeta.’​—Eksodas 32:​5, 25.

Kastom i Gat Prapa Ples Blong Hem

Maet fastaem, sam narakaen kastom oli mekem yumi sapraes. Be yumi no mas ting se ol kastom ya evriwan oli rong. Sipos yumi ‘trenemgud tingting blong yumi’ finis, bambae yumi luksave weswan kastom i laenap wetem ol Kristin rul mo weswan i no laenap. (Hibrus 5:⁠14) Sipos yumi gat wan hat we i kaen mo i laekem tumas ol brata sista blong yumi, bambae yumi mekem samting we i stret nomo taem yumi faenem sam kastom we oli niu long yumi.

Taem yumi talemaot gud nius blong Kingdom long ol man long ples blong yumi no long wan narafala ples, i gud we yumi holem stret tingting long saed blong ol defdefren kastom blong ol ples ya. Samting ya bambae i halpem yumi blong mekem olsem we yumi ‘gat sem fasin we olgeta oli gat.’ Long rod ya, i sua se taem yumi folem ol defdefren kastom ya, bambae yumi gat wan laef we i nambawan, i gat mining mo yumi intres long hem.

[Tok Blong Pija Long Pej 20]

I gat plante defren kaen fasin blong talem halo we oli stret blong wan Kristin

[Tok Blong Pija Long Pej 23]

Stret tingting long saed blong ol defdefren kastom i save mekem yumi gat wan laef we i gat mining mo yumi intres long hem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem