?Hu Ya Ol Makabi?
LONG tingting blong plante man, histri blong ol Makabi i givhan blong save wanem we i hapen bitwin long taem ya we oli raetem ol laswan buk blong Hibru Baebol mo taem ya we Jisas Kraes i kam long wol. I sem mak long smol mesin ya we i stap long enjin blong plen we i save givhan long ol man blong save wanem i hapen long wan plen we i aksiden. Ale, taem yumi lukluk gud long laef blong ol Makabi, bambae yumi kasem save long saed blong ol jenis we i kamaot long nesen blong ol man Jyu.
?Hu ya ol Makabi? ?Olsem wanem oli mekem sam jenis long skul blong ol man Jyu bifo we Mesaea i kamtru, olsem ol profet tok oli bin talemaot?—Daniel 9:25, 26.
Kastom Blong Ol Man Gris i Kavremap Ol Ples
Bigfala Alexander i winim ol kantri stat long Gris i go kasem India (336-323 B.K.T.). From we kingdom blong hem i rulum plante ples, samting ya i openem rod long kastom blong ol man Gris (Hellenism) blong i kavremap plante moa ples. Ol haeman mo ol soldia blong Alexander oli mared wetem ol woman long ol ples we Alexander i winim, mekem se naoia, kastom blong ol man Gris i joen wetem ol kastom blong ol ples ya. Afta we Alexander i ded, ol lida blong ol ami blong hem oli seraotem kingdom blong hem i go long wanwan blong olgeta. Long stat blong seken handred yia B.K.T., Antiokas 3, wan rula long kingdom blong Gris, long Siria, i winim Isrel, i tekemaot hem long han blong ol Ptolemy blong Gris long Ijip. Ale, ?lanwis mo kastom blong ol man Gris i gat paoa olsem wanem long skul blong ol man Jyu long Isrel?
Wan man blong histri i raetem se: “Ol man Jyu oli no save blokem ol man raonabaot long olgeta we oli stap folem kastom blong ol man Gris. Mo tu, oli no save blokem ol man Jyu blong ol narafala kantri we oli agri blong folem kastom blong ol man Gris. From samting ya, kastom mo tingting blong ol man Gris i kam insaed long laef blong olgeta. . . . !Tru ya, man we i laef long taem blong ol man Gris, hem i mas folem fasin blong laef blong olgeta!” Ol man Jyu oli stat yusum ol nem we ol man Gris oli stap yusum. Sam long olgeta oli stat folem ol defdefren kastom mo stael blong putum klos olsem ol man Gris. Sloslou, oli meksemap kastom blong ol man Gris wetem kastom blong olgeta.
Kruked Fasin Blong Ol Pris
Ol man Jyu we kastom blong Gris i gat moa paoa long olgeta, hemia ol pris. Plante long ol pris ya, oli ting se sipos oli folem kastom blong ol man Gris, bambae skul blong ol man Jyu i save gohed gud. Wan long ol pris ya, hemia Jason (we long lanwis Hibru, oli kolem hem Josua). Hem i brata blong hae pris Onias 3. Taem Onias i stap long Antiok, Jason i givim bigfala mane long sam man Gris we oli haeman. ?From wanem hem i givim mane ya long olgeta? Jason i pem olgeta blong oli putumap hem olsem hae pris, blong tekem ples blong Onias. Wan long ol rula blong Gris long taem ya, Antiokas Epifanes (175-164 B.K.T.), i glad blong tekem bigfala mane ya. Bifo i kam, ol rula blong Gris oli neva joen long bisnes blong ol hae pris blong ol man Jyu. Be, Antiokas i mekem olsem from we hem i nidim mane ya blong givhan long wok blong ol ami blong hem. Mo tu, hem i glad tumas blong gat wan lida blong ol man Jyu we i save wok strong blong leftemap kastom blong ol man Gris. Ale, folem samting we Jason i askem, Antiokas i mekem Jerusalem i kam sem mak olsem wan taon blong Gris (polis). Nao Jason i wokem wan bigfala haos blong plei spot. Ol yangfala man Jyu mo ol pris tu, oli kam long haos ya blong joen wetem ol man Gris blong plei spot.
Kruked fasin blong wan man i save pulum ol narafala man blong gat kruked fasin tu. Tri yia biaen, Menelaus, we i no kamaot long laen blong ol pris, i givim mane long ol haeman blong Gris, we i bitim hemia we Jason i bin givim. Ale, Jason i mas ronwe. Menelaus i tekem bigfala mane ya long bokis blong ol presen mane long tempel, nao i givim long Antiokas. From we Onias 3 (we i stap long Antiok) i tok agensem fasin ya, Menelaus i wokem wan plan blong kilim Onias i ded.
Nao, i gat wan giaman tok i goraon se Antiokas i ded finis. Taem Jason i harem samting ya, hem i gobak long Jerusalem wetem wan taosen man blong hem, blong traem tekemaot wok blong hae pris long Menelaus. Be Antiokas i no ded. Nao Antiokas i harem nius long saed blong aksin blong Jason mo ol trabol we oli stap kamaot long medel blong ol man Jyu. Samting ya i brekem promes we Jason i bin mekem blong leftemap kastom blong ol man Gris. Taswe, Antiokas i girap wantaem agensem Jason.
Antiokas i Tekem Aksin
Man ya Moshe Pearlman, i raetem long buk blong hem The Maccabees, se: “Nating se stori ya i no kliagud, i luk olsem we naoia, Antiokas i luksave se hem i mekem wan mastik taem i yusum politik blong letem ol man Jyu oli fri moa blong folem skul blong olgeta. Long tingting blong hem, fasin rebel ya long Jerusalem, i no kamaot jes from we ol man Jyu oli wantem sapotem skul blong olgeta. Be, hem i ting se sam man Ijip we oli stap long Judia oli kam kros from we oli luksave se ol man Jyu nomo oli bin askem mo kasem moa fasin fri long skul blong olgeta i bitim ol narafala man. Nao fasin ya i mekem trabol i kamaot long saed blong gavman blong Antiokas. . . . Ale, Antiokas i mekem disisen se bambae hem i mas stopem trabol ya.”
Abba Eban, wan haeman blong gavman mo man blong mekem dip stadi tu, i tokbaot samting we i hapen, i se: “Wantaem nomo long ol yia 168 mo 167 [B.K.T.], ol man Gris oli kilim i ded plante man Jyu, oli spolem plante samting long Tempel, mo oli putum tabu long skul blong ol man Jyu. Loa i panisim ol man we oli mekem sakomsaes mo kipim Sabat, se oli mas ded. Long Desemba 167, ol man oli mekem wan samting we i daonem skul blong ol man Jyu. Folem oda blong Antiokas, ol man oli stanemap wan olta blong god ya Sus insaed long Tempel. Oli fosem ol man Jyu blong tekem mit blong pig mo bonem long olta ya blong mekem sakrefaes long god blong ol man Gris. Hemia wan fasin we i rabis olgeta, from we long loa blong ol man Jyu, pig i wan anamol we i doti.” Long taem ya, Menelaus mo sam narafala man Jyu we oli folem kastom blong ol man Gris, oli stap gohed yet long wok blong olgeta insaed long tempel, we naoia, tempel ya i no moa tabu.
Plante man Jyu oli agri blong folem kastom mo laef blong ol man Gris. Be, wan grup we i tekem nem ya ol Hasid—hemia ol man we oli fasgud long loa—oli traehad blong pulum ol man blong obei long Loa blong Moses. Long taem ya, ol man Isrel oli no glad long ol pris blong olgeta we oli stap folem kastom blong ol man Gris. Taswe, sloslou oli stap go joen wetem ol Hasid. From samting ya, plante man Jyu oli lusum laef blong olgeta from we oli no wantem lego bilif blong olgeta blong folem ol hiten kastom mo sakrefaes. Sam buk blong ol Makabi oli tokbaot plante man, woman, mo pikinini we oli jusum ded, i bitim we oli lego bilif blong olgeta.
Ol Makabi Oli Tekem Aksin
Strongfala aksin we Antiokas i mekem, i pusum plante man Jyu blong faet blong blokem skul blong olgeta. Long taon ya Modin, we i stap notwes blong Jerusalem, klosap long taon ya we tede oli kolem Lod, ol man Gris oli singaot wan pris we nem blong hem Matatias blong i kam long medel blong taon. Ol man blong Modin oli gat bigfala respek long Matatias. Nao, ol man blong king, oli traem fosem Matatias blong mekem sakrefaes i go long ol hiten god. Long rod ya, bambae hem i sevem laef blong hem, mo bambae i soem eksampel long ol narafala man long ples ya. Be, Matatias i no wantem mekem sakrefaes ya. Ale, wan narafala man Jyu i kam mo i wantem mekem sakrefaes ya. Samting ya i mekem Matatias i kros tumas, ale, hem i pulumaot naef blong hem, i kilim man ya i ded. Ol soldia blong Gris oli sapraes tumas long aksin blong olfala man ya. Oli no save wanem we bambae oli mekem long hem. Long sam seken nomo, Matatias i kilim wan haeman blong Gris tu i ded. Ol faef pikinini boe blong Matatias mo ol man long taon ya, oli girap wantaem agensem ol ami blong Gris long ples ya mo oli winim ol ami ya.
Matatias i singaot bigfala, i se: ‘Olgeta man we oli wantem stanap long saed blong Loa, oli folem mi.’ Hem mo ol pikinini boe blong hem, oli ronwe i go long ol hil, blong haed long ol man Gris. Sloslou nius blong faet ya i goraon long olgeta ples, nao ol man Jyu (we plante blong olgeta oli ol Hasid) oli joenem grup blong Matatias.
Matatias i putumap pikinini boe blong hem, Juda, blong lidim olgeta long ol faet. Juda waesgud long fasin blong lidim ol ami long faet. Maet hemia nao risen from wanem ol man oli kolem hem Makabi, we i minim “hama.” Matatias mo ol pikinini boe blong hem oli karem nem ya se Hasmonaean. Ating nem ya i kamaot long taon ya Hesmon, no i kamaot long wan olfala blong olgeta we nem blong hem i olsem. (Josua 15:27) Long taem ya, Juda Makabi i stamba man we i lidim ol faet. From samting ya, ol kolem fulwan famle blong hem se Makabi.
Stanemap Tempel Bakegen
Long faswan yia we ol man Jyu oli rebel, Matatias mo ol pikinini boe blong hem, oli naf blong mekemap wan smol grup blong ami. Plante taem, ol ami blong Gris oli kam faet agensem ol Hasid long Sabat dei. I tru se ol man Jyu oli naf blong faet agensem ol man Gris, be oli no faet, from we oli no wantem brekem loa blong Sabat. Taswe, ol man Gris oli kilim i ded plante long olgeta. Matatias—we naoia i wan lida long skul blong ol man Jyu—i putumap wan loa we i letem ol man Jyu blong faet agensem eniman blong olgeta long Sabat dei. Loa ya i mekem ol man Jyu oli kam strong bakegen long faet blong olgeta. Be tu, loa ya i stat letem ol lida blong skul blong ol man Jyu blong jenisim loa blong olgeta folem ol samting we oli stap hapen. Talmud i tokbaot fasin ya, i se: “I gud oli brekem wan Sabat dei. Olsem nao, bambae oli save kipim plante Sabat dei biaen.”—Yoma 85b.
Afta we olfala Matatias i ded, Juda Makabi i kam lida blong grup blong ol man Jyu ya we oli rebel. Juda i luksave se oli no naf blong winim ol enemi blong olgeta sipos oli faet long open ples. Taswe, hem i faenem sam niufala teknik blong faet. Wan long ol teknik ya hemia se, oli mekem ol smosmol grup, mo oli faet wetem ol enemi taem ol enemi ya oli no rere blong faet. Juda Makabi wetem ol man blong hem, oli stap faet agensem ol ami blong Antiokas long ol ples we ol ami ya oli no save yusum ol teknik we oli stap yusum oltaem long ol faet blong olgeta. Wetem niufala teknik ya, Juda i winim plante faet we hem i mekem agensem ol ami we namba blong olgeta i bigwan moa i bitim ol ami blong hem.
From we i gat plante rao i stap gohed long gavman blong Gris, mo from we paoa blong Rom i stap kam strong moa, ol rula blong Gris oli no moa wari long ol man Jyu. Hemia i givim jans long Juda wetem ol ami blong hem, blong kam kasem ol get blong Jerusalem, blong faet blong go insaed. Long Desemba 165 B.K.T. (no long 164 B.K.T.), Juda mo ol man blong hem oli tekembak tempel long han blong ol man Gris, oli klinim gud olting we i blong yusum long tempel, mo oli dediketem tempel ya bakegen—hemia tri yia afta we ol hiten man oli mekem tempel ya i kam doti. Ol man Jyu oli mekem lafet evri yia blong tingbaot taem ya, hemia long Hanuka, we i lafet blong dedikesen.
Oli No Moa Faet From Skul Be Oli Faet From Independen
Naoia ol man Jyu oli kasem samting we oli bin faet from. Oli karemaot tabu we ol man Gris oli putum agensem wosip blong skul blong olgeta. Ale, oli stat bakegen blong mekem wosip mo sakrefaes long tempel. Ol Hasid oli glad from samting ya, taswe oli lego ami blong Juda Makabi, oli gobak long ples blong olgeta. Be Juda i gat sam narafala plan. From we ol ami blong hem oli bin kasem gudfala trening, hem i gat tingting se i gud blong mekem kantri blong ol man Jyu i kam independen. I tru se faet we ol man Jyu oli mekem fastaem, hem i blong tekembak wosip blong olgeta. Be, naoia faet blong olgeta i blong kasem independen. Taswe, faet i gohed nomo.
Juda Makabi i lukaot moa man blong sapotem hem blong faet agensem ol man Gris, taswe hem i mekem kontrak wetem Rom. Long yia 160 B.K.T., Juda Makabi i ded long wan faet, be ol brata blong hem oli gohed long faet ya. Brata blong Juda, Jonatan, i jenisim sam samting mekem se ol rula blong Gris oli agri blong putumap hem olsem hae pris mo rula blong Judia. Nating se i olsem, Jonatan i stap yet aninit long rul blong ol man Gris. Biaen, ol man Siria oli trikim Jonatan, oli kasem hem mo kilim hem i ded. Ale, brata blong hem, Simeon—we i laswan long ol brata long famle Makabi—i tekem ples blong hem. Aninit long rul blong Simeon, laswan rul blong ol man Gris i finis olgeta (long 141 B.K.T.). Simeon i mekem kontrak bakegen wetem Rom, mo ol man Jyu oli putumap hem olsem rula mo hae pris blong olgeta. Olsem nao, ol Makabi oli mekem se laen blong ol Hasmonaean we oli stap rul, i kasem independen.
Ol Makabi oli stanemap wosip long tempel bakegen bifo we Mesaea i kamtru. (Skelem wetem Jon 1:41, 42; 2:13-17.) Fasin blong ol pris we oli folem kastom blong ol man Gris, i mekem se ol man Jyu oli no moa trastem wok blong ol pris. Be, ol Hasmonaean oli mekem fasin ya i go moa, mekem se ol man Jyu oli no moa trastem nating wok blong ol pris. Tru ya, rul blong ol pris we tingting blong olgeta i fulap long politik, i no save karem trufala blesing i kam long ol man Jyu. Rul blong wan king long laen blong gudfala man ya Deved, hem nomo i save karem trufala blesing.—2 Samuel 7:16; Ol Sam 89:3, 4, 35, 36.
[Tok Blong Pija Long Pej 21]
Matatias, papa blong Juda Makabi, i singaot se: ‘Olgeta man we oli wantem stanap long saed blong Loa, oli folem mi
[Credit Line]
Ol man Jyu we oli refuji, oli tinghae long Matatias/The Doré Bible Illustrations/Dover Publications