Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 3/1 pp. 24-29
  • Bitim 40 Yia Aninit Long Komunis Gavman

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Bitim 40 Yia Aninit Long Komunis Gavman
  • Wajtaoa—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Trutok Blong Baebol i Kasem Mifala
  • Mi Wok Folem Wanem We Mi Lanem
  • Faswan Traem Blong Mi i Kam Wantaem
  • Kalabus
  • Wok Long Saed Blong Spirit Long Kalabus
  • Wetem Famle Blong Mi Bakegen
  • Toktok Wetem Ol Brata We Oli Kalabus
  • Muf i Go Long Narafala Ples, Mo Bigfala Trabol
  • Famle Blong Mifala i Go Long Narafala Kantri
  • Blesing From Fasin Blong Stanap Strong Longtaem
  • Mi Mi Winim Ol Hadtaem Long Wok Blong God
    Wekap!—2005
  • !Mi Kalabus Long Saebiria!
    Wekap!—1999
  • Bigfala Tingting Blong Mi i Blong Stap Tru Long God
    Wekap!—2001
  • Fifti Yia Aninit Long Wan Rul We i Strong Tumas
    Wekap!—1999
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1999
w99 3/1 pp. 24-29

Bitim 40 Yia Aninit Long Komunis Gavman

MIKHAIL VASILEVICH SAVITSKII I TALEM STORI YA

Wajtaoa blong Epril 1, 1956, i talem se long Epril namba 1, 7, mo 8, 1951, “ol man oli traem finisim” olgeta Witnes blong Jeova. Wajtaoa ya i talem se: “Hemia ol dei we ol Witnes blong Jeova bambae oli neva fogetem. Long trifala dei ya, plante Witnes blong Jeova long Wes blong Yukren, long Waet Rasia [Belarus], long Besarabia, long Moldavia, long Latvia, long Lituenia, mo long Estonia​—bitim seven taosen man mo woman . . . ol man oli putum olgeta long ol kat, oli tekem olgeta i go long stesen mo putum olgeta long ol tren we i stap karem buluk. Oli sanem olgeta i go long wan ples farawe.”

LONG Epril 8, 1951, ol man oli kam tekemaot woman blong mi, smol boe blong mi we hem i gat eit manis nomo, papa mama blong mi, mo yangfala brata blong mi. Oli mekem sem mak wetem plante narafala Witnes we oli stap raonabaot long Tenopol, long Yukren. Oli stap tu wik long tren ya we i blong karem buluk. Biaen, ol man oli lego olgeta long wan bus blong Saebiria (sab-aktik wudlan) long wes blong Lek Baikal.

?From wanem oli no tekem mi? Bifo mi talem ples we mi stap long hem long taem ya, mo wanem i hapen long mifala biaen, bambae mi talem long yufala olsem wanem mi kam wan Witnes blong Jeova.

Trutok Blong Baebol i Kasem Mifala

Long Septemba 1947, taem mi gat 15 yia nomo, tu Witnes blong Jeova oli kam long haos blong mifala, long wan smol vilej long Slaviatin, we i stap 50 kilometa longwe long Tenopol. Mama mo mi, mitufala i stap lesin long tu yangfala Witnes ya​—we nem blong wan long tufala, hem i Maria. Mi save se skul blong tufala i no olsem ol narafala skul. Tufala i tokbaot bilif blong tufala mo tufala i ansa long ol kwestin blong mifala long fasin we i klia.

Mi bilif se Baebol i rili Tok blong God, be mi no glad long fasin blong jos. Oltaem bubu man blong mi i talem se: “Ol pris oli mekem ol man oli fraet wetem tijing blong helfaea, be olgeta oli no fraet long wan samting. Wok blong olgeta i blong stilim mo trikim ol puaman nomo.” Mi tingbaot taem ya we ol man oli kilim mo bonem olting blong ol man Polan we oli stap long vilej blong mifala. Mi sapraes tumas, from we pris blong Grik Katolik jos nao i mekem plan blong trabol ya. Afta long trabol ya, mi luk plante long ol man ya we oli ded, mo mi wantem tumas blong save from wanem ol man oli bin mekem i nogud tumas olsem.

From we mi stap stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova, mi stat blong kasem save long samting ya. Mi lanem ol stamba tijing blong Baebol. Mo long wan blong ol tijing ya, mi lanem se helfaea i no tru nating, mo se Devel Setan i stap yusum ol giaman skul blong sapotem ol faet mo ol nogud fasin. Samtaem, mi stop long medel blong stadi we mi mekem mi wan, mo mi prea blong talem tangkiu long Jeova from ol samting we mi stap lanem. Mi stat serem ol trutok blong Baebol wetem Stakh, smol brata blong mi, mo mi glad tumas from we hem i akseptem ol trutok ya.

Mi Wok Folem Wanem We Mi Lanem

Mi luksave se mi mas jenisim sam nogud fasin blong mi, mo kwiktaem mi lego sigaret. Mi kasem save tu we i impoten blong joen oltaem wetem ol narafala brata blong stadi Baebol long ol miting. Blong mekem samting ya, mi wokbaot klosap 10 kilometa long bus blong kasem ples ya we i haed blong mekem miting long hem. Wan wantaem, i gat ol woman nomo we oli kam long miting, mo nating se mi mi no baptaes yet, oli askem mi blong lidim miting ya.

Long taem ya, eniman we i holem ol buk we oli tokbaot Baebol, bambae oli save kasem trabol. Sipos oli faenem yu wetem ol buk olsem, yu save go kalabus blong bitim 25 yia. Be nating se i olsem, mi wantem tumas blong gat olgeta buk ya long saed blong Baebol. Wan man we i stap klosap long haos blong mi, i stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova. Be from we hem i fraet tumas, hem i lego stadi blong hem mo i berem olgeta buk mo magasin blong hem long garen. !Mi talem tangkiu long Jeova taem man ya i karemaot ol buk mo ol magasin blong hem, mo i agri blong givim olgeta ya long mi! Mi haedem ol buk ya long ol haos blong sugabag blong papa blong mi. Mi sua se ol man bambae oli neva tingting blong traem faenem buk long ples ya.

Long Julae 1949, mi givim laef blong mi i go long Jeova mo mi tekem baptaes. Mi glad moa long dei ya i bitim olgeta narafala dei long laef blong mi. Brata we i mekem tok blong baptaes i makem poen ya se, i no isi nating blong stap olsem wan trufala Kristin mo i gat plante traem oli stap kam. !I no longtaem biaen, mi luksave se ol tok ya oli tru tumas! Be nating se i olsem, niufala laef blong mi olsem wan Witnes we i jes tekem baptaes, i stat wetem glad. Tu manis afta long baptaes blong mi, mi mared wetem Maria, wan long tufala yangfala ya we oli bin kam serem Trutok long mi mo Mama fastaem.

Faswan Traem Blong Mi i Kam Wantaem

Long Epril 16, 1950, mi aot long smol taon blong Podgaitsi, narafala gobak long vilej blong mi. Wantaem nomo ol soldia oli blokem mi, mo oli faenem ol buk long saed blong Baebol we mi stap tekem i go long buk stadi grup blong mifala. Oli putum mi long kalabus. Long ol faswan dei we mi stap kalabus, oli kilim mi wetem wan wud mo oli no letem mi mi kakae no slip. Oli askem long mi blong mekem sem eksasaes wan handred taem​—bendaon mo stanap wetem tufala han blong mi antap long hed blong mi​—bakegen mo bakegen go kasem we mi no moa save gohed mo mi foldaon. Afta long samting ya, oli sakem mi long wan rum we i kolkol mo i wetwet aninit long kalabus, mi stap 24 aoa long ples ya.

Oli mekem hadtaem ya long mi blong mekem mi mi slak, nao bambae i isi moa long olgeta blong pulum mi blong talemaot sam samting long saed blong ol brata. Oli askem se: “?Yu kasem ol buk ya wea, mo yu stap karem ol buk ya i go long hu?” Mi no talemaot wan samting nating. Ale, oli ridimaot wan haf long loa we bambae oli yusum blong jajem mi. Loa ya i talem se, eniman we i seremaot no i holem wan buk we i agensem Soviet Yunion, bambae i mas ded, no bambae i mas kalabus blong 25 yia.

Oli askem se: “?Yu jusum weswan long tufala panis ya?”

Mi ansa se: “Mi no jusum eniwan, be mi trastem Jeova. Bambae hem i halpem mi blong akseptem eni samting we hem i letem blong i kamtru long mi.”

Mi sapraes tumas from we afta long seven dei oli letem mi mi gofri. Ekspiryens ya i halpem mi blong luksave se promes blong Jeova i tru: “Bambae mi mi no save livim yu yu stap yu wan. Bambae mi mi no save lego yu samtaem.”​—Hibrus 13:5.

Taem mi gobak long haos, mi sik tumas, be papa blong mi i karem mi i go long dokta, mo kwiktaem mi kamgud bakegen. Nating se Papa i no agri wetem bilif blong ful famle, hem i letem mifala i mekem wosip blong mifala.

Kalabus

Sam manis biaen oli singaotem mi blong joen long ami blong Rasia. Mi eksplenem se mi no wantem joen long ami from we tingting blong mi we Baebol i trenem, i stikim mi. (Aesea 2:4) Nating se i olsem, long Febuwari 1951, oli panisim mi blong go kalabus blong fo yia long presin blong Tenopol. Biaen, oli muvum mi mi go long L’viv, wan bigfala taon we i stap 120 kilometa longwe. Taem mi stap kalabus long ples ya, mi harem nius se oli sanem plante Witnes i go long Saebiria.

Long hot taem blong yia 1951, oli sanem sam long mifala i go long Is Esia, wan ples we i longwe moa i bitim Saebiria. !I tekem wan manis long mifala blong go kasem ples ya​—mifala i pas long plante defren kantri we i mekem se mifala i mas jenisim klok blong mifala 11 taem! Long trep ya, mifala i stop wan taem nomo, afta we mifala i spenem tu wik finis long tren. Nao oli letem mifala i godaon long wan pablik ples blong swim long Novosibisk.

Long medel blong ol presina, mi harem wan man we i singaot se: “?Hu long ples ya i famle wetem Jonadab?” Tok ya “Jonadab” i minim olgeta we oli gat hop blong go long heven. (2 King 10:15-​17; Ol Sam 37:11, 29) Kwiktaem nomo sam presina oli talem se oli Witnes blong Jeova. !Mifala i welkamem mifala wanwan wetem glad!

Wok Long Saed Blong Spirit Long Kalabus

Long Novosibisk mifala i tekem disisen blong yusum wan spesel tok we mifala nomo i save long hem, blong halpem mifala blong makemaot mifala taem mifala i kasem ples ya we mifala i stap go long hem. Mifala evriwan i go long sem kalabus long Solwota blong Japan, klosap long Vladivostok. Mifala i plan blong mekem ol miting blong stadi Baebol. Taem mi kampani wetem ol olfala brata we oli strong long saed blong spirit mo we oli stap longtaem long kalabus, i rili mekem mi mi kam strong long saed blong spirit. Olgeta wanwan oli lidim miting blong mifala, oli tokbaot sam vas blong Baebol mo sam poen we oli save rimemba long ol Wajtaoa we oli bin ridim bifo.

Oli askem kwestin, mo ol brata oli givim ansa. Plante long mifala i katemaot sam smol pis pepa long ol bag blong simen we oli emti, nao mifala i save raetem sam tok long hem. Mifala i holem gud ol smosmol pepa ya, nao mifala i joenem olgeta wanples blong stap ridim bakegen, i olsem wan smol laebri blong mifala. Sam manis biaen, oli sanem olgeta we yia blong olgeta blong stap long kalabus i fulap, oli go longwe long Not blong Saebiria. Oli karem mi wetem tu narafala yangfala brata, i go long wan kalabus long Nakodka, we i stap 650 kilometa longwe long Japan. Mi stap tu yia long kalabus blong ples ya.

Samtaem mifala i kasem wan kopi blong Wajtaoa. Mifala i yusum kopi ya blong plante manis olsem kakae blong mifala long saed blong spirit. Biaen, mifala i kasem sam leta tu. Faswan leta we mi kasem hemia wan leta blong famle blong mi (we oli stap kalabus). Wota blong ae blong mi i ron taem mi ridim leta ya. Hem i storebaot wanem we Wajtaoa ya we mi tokbaot long stat, i talem. Polis i kam insaed long haos blong ol Witnes, mo oli givim tu aoa nomo long olgeta famle blong aot.

Wetem Famle Blong Mi Bakegen

Afta tu yia long kalabus, long Desemba 1952, mi gofri. Mi mitim famle blong mi long wan smol vilej blong Gadalei, klosap long taon blong Tulun, long Saebiria, ples ya we ol man oli bin sanem famle blong mi i kam long hem. Yes, mi glad tumas blong stap wetem olgeta bakegen​—boe blong mi, Ivan, bambae i kasem tri yia blong hem, mo gel blong mi, Anna, klosap i gat tu yia. Be, fasin fri blong mi i dipen long wanem we mi mekem. Ol polis oli karemaot paspot blong mi, mo oli stap wajem mi oltaem. Mi no gat raet blong wokbaot bitim 3 kilometa i gowe long haos blong mi. Sloslou, oli letem mi mi fri moa, kasem we oli givim raet long mi blong go long maket blong Tulun wetem wan hos. Long fasin waes, mi joen wetem sam Witnes long ples ya.

Long taem ya, mifala i gat tu gel, Anna mo Nadia, mo tu boe, Ivan mo Kolya. Long 1958, mitufala i gat wan narafala boe, Volodya. Mo biaen, long 1961, mitufala i gat wan narafala gel bakegen, nem blong hem Galia.

Plante taem, KGB (Komiti blong Sekiuriti long Kantri), i singaot mi blong askem sam kwestin long mi. Mak blong olgeta i blong traem pulum mi blong talemaot sam samting long saed blong kongregesen, be tu, i blong mekem ol brata sista oli ting se mi mi stap wok wetem KGB. Taswe, oli singaot mi blong go wetem olgeta long restorong mo oli traem tekem sam foto long mi we mi stap smael mo gat gudtaem wetem olgeta. Be taem mi luksave mak blong olgeta, mi traehad blong soem long fes blong mi we mi no joen nating wetem olgeta. Evri taem we KGB i singaot mi, mi go talemaot long ol brata ol samting we oli askem long mi. Long rod ya nao, mi soemaot klia we mi fasgud long Jeova, mo neva ol brata oli bin gat nogud tingting long saed blong mi.

Toktok Wetem Ol Brata We Oli Kalabus

Long ol yia we oli pas, plante handred Witnes oli go long kalabus. Long taem ya, mifala i traem blong stap pasem toktok long ol brata we oli kalabus, blong givim ol buk long olgeta. ?Olsem wanem mifala i mekem samting ya? Taem sam brata sista oli fri long kalabus, oli talemaot long mifala se weswan rod i moagud blong pasem ol buk i kam insaed long kalabus long fasin haed, nating se ol polis oli jekemap evri samting. Long klosap ten yia, mifala i bin halpem ol brata sista long kalabus, wetem ol magasin mo buk we oli kam long Polan mo long sam narafala kantri.

Fulap sista blong mifala oli spenem plante aoa blong mekem kopi blong ol defren buk mo magasin. !From we oli raetem ol tok long ol leta we oli smol we oli smol, i mekem se saes blong wan magasin i naf blong go insaed long wan smol bokis blong masis! Long 1991, taem gavman i karemaot tabu long wok blong mifala, mo taem mifala i kasem ol naesfala magasin long fo kala, wan sista blong mifala i talem se: “Naoia, bambae oli fogetem mifala.” Be, samting ya i no tru. !Nating se man i save fogetem, be neva Jeova bambae i fogetem gudfala wok we ol sista ya oli bin wokhad blong mekem!​—Hibrus 6:​10.

Muf i Go Long Narafala Ples, Mo Bigfala Trabol

Biaen long 1967, polis i go long haos blong smol brata blong mi long Ikutsik, mo oli jekemap evri ples insaed. Oli faenem wan film mo sam buk we oli tokbaot Baebol. Ale, oli holem brata blong mi mo givim tri yia long hem blong stap long kalabus. Be, taem oli kam jekemap haos blong mifala, oli no faenem wan samting nating. Nating se i olsem, polis i sua se mifala i joen long bisnes ya. Taswe, oli talem long mi mo famle blong mi blong aot long ples ya. Mifala i go 5,000 kilometa long wes long wan taon we nem blong hem Nevinomisk, long Kaokasus. Long ples ya mifala i tekem jans blong prij long ol man raonabaot long mifala.

Wan bigfala trabol i hapen long Jun 1969, long faswan dei blong spel blong ol pikinini. Taem Kolya, boe blong mitufala we i gat 12 yia, i wantem tekem balong blong hem we i foldaon klosap wan bokis blong lektrik, paoa blong lektrik i kasem hem. Bitim 70 pesen blong bodi blong hem i bon. Long hospital, hem i tanem fes blong hem i lukluk mi, mo hem i askem se: “?Bambae yumi go bakegen long aelan?” (Hem i tokbaot wan aelan we mifala i laekem blong stap go wokbaot long hem) Mi ansa se: “Yes, Kolya, bambae yumi go long aelan ya bakegen. Taem Jisas Kraes i wekemap yu, yu laef bakegen, mi promes long yu se bambae yumi go long aelan ya.” Kolya i hafded, be hem i gohed blong singsing long wan sing blong Kingdom we hem i laekem tumas. Hem i bin laekem tumas blong plei long sing ya wetem trampet blong hem, from we long taem ya hem i joen long grup we i plei ol sing blong Kingdom long kongregesen. Tri dei afta, hem i ded, be tingting blong hem i stap strong long laef bakegen long ded.

Long yia we i kam biaen, gavman i singaot Ivan, boe blong mi we hem i gat 20 yia, blong joen long ami. Taem hem i no agri blong mekem olsem, oli putum hem long kalabus blong tri yia. Long 1971, oli singaot mi blong go long ami, mo bakegen oli talem se bambae mi kalabus sipos mi no obei. Oli putum mi long kot, be mi mas wet fo manis bifo we kot i harem bisnes ya. Long sem taem, woman blong mi i kam sik from wan kansa mo hem i nidim moa help. From risen ya, kot i no moa harem bisnes blong mi. Maria i ded long 1972. Hem i wan gudfala fren, mo hem i stap tru long Jeova go kasem ded blong hem.

Famle Blong Mifala i Go Long Narafala Kantri

Long 1973, mi mared wetem Nina. Papa blong Nina i ronemaot hem from we hem i kam wan Witnes blong Jeova long 1960. Hem i wan long ol sista we oli bin wok strong blong mekem kopi blong ol magasin we oli stap sanem i go long ol brata long kalabus. Ol pikinini blong mi tu, oli laekem hem tumas.

From we gavman i no glad long wok blong prij we mifala i mekem, ale oli fosem mifala blong lego ples ya we mifala i stap long hem. Taswe, long 1975, mi, woman blong mi, mo ol gel blong mitufala, mifala i muf i go long Saot blong Kaokasus, long wan ples we nem blong hem Jojia. Long sem taem, tufala boe blong mi, Ivan mo Volodya, tufala i go long Sambil long Saot blong Kasakstan.

Long Jojia, wok blong prij blong ol Witnes blong Jeova i jes stat. Fastaem mifala i tekem jans blong prij long ol man raonabaot mo insaed long Gagra mo Sukumi, tufala taon we i stap long saed blong Blak Si. Mo afta long wan yia, ten niufala Witnes i tekem baptaes long wan reva we i stap antap long hil. Smoltaem biaen, gavman i fosem mifala bakegen blong aot, nao mifala i go long Is blong Jojia. Long ples ya, mifala i traehad blong faenem ol man we oli olsem sipsip, mo Jeova i blesem mifala.

Mifala i joen wanples long ol smosmol grup. I hadwok blong toktok wetem ol man from we mifala i no save lanwis blong olgeta mo ol man Jojia oli no save gud lanwis blong Rasia. Fastaem, mifala i stadi nomo wetem ol man Rasia. Be, smoltaem biaen, wok blong prij mo blong mekem ol stadi long lanwis blong Jojia i gohed gud, mo naoia i gat plante taosen man we oli stap talemaot Kingdom blong God long Jojia.

Long 1979, KGB i pulum masta blong mi blong talem long mi se mi no moa welkam long kantri blong hem. Long taem ya, gel blong mi Nadia i gat wan aksiden long trak; hem mo smol gel blong hem, tufala i ded. Wan yia bifo, long Nevinomisk, Mama blong mi i ded, be hem i stanap strong go kasem ded blong hem. Nao papa blong mi mo smol brata blong mi, tufala nomo i stap. Taswe, mifala i mekem disisen blong gobak blong stap wetem olgeta.

Blesing From Fasin Blong Stanap Strong Longtaem

Long Nevinomisk mifala i gohed blong wokem sam buk long fasin haed. Wan dei long ol yia 1980, taem polis i singaot mi blong go long ofis blong olgeta, mi talemaot long olgeta se mi bin drim we mi stap haedem ol magasin blong ol Witnes. Ol polis ya oli laf long mi. Nao, taem mi aot long ofis blong olgeta, wan long olgeta i talem long mi se: “Mi hop se bambae yu no moa mekem drim blong faenem sam rod blong haedem ol buk blong yufala. I no longtaem, ol buk blong yufala bambae oli stap long klia ples nomo long haos blong yufala. Bambae yu save holem han blong woman blong yu mo yutufala i go long miting blong yufala wetem Baebol long han blong yutufala.”

Long 1989 mifala i harem nogud taem gel blong mi Anna i ded from wan sik long bren. Hem i gat 38 yia nomo. Long sem yia ya, long manis Ogis, ol Witnes blong Nevinomisk oli rentem wan tren blong go long Woso, Polan, blong joen long wan intenasnal asembli. I bin gat 60,366 man i stap, mo plante taosen man blong Saviet Yunion oli kam long taem ya. !Klosap tu yia biaen, long Maj 27, 1991, mi gat blesing ya blong joen wetem faef elda blong ol kongregesen long Soviet Yunion, blong saenem wan impoten pepa long Mosko, we i givim raet long ol Witnes blong Jeova blong mekem wok blong prij.

Mi glad tumas blong luk se ol pikinini blong mi, we oli laef yet, oli holemstrong long wok blong Jeova. Mi stap tingbaot niufala wol taem bambae mi save luk Anna bakegen, wetem Nadia mo smol gel blong hem, mo Kolya tu. Taem boe blong mi bambae i laef bakegen long ded, bambae mi mekem promes blong mi i kamtru mo bambae mifala i go long aelan ya we mifala i bin laekem blong visitim plante yia bifo.

!Long taem we i stap naoia, mi glad blong luk se trutok blong Baebol i gru kwiktaem long bigfala kantri ya! Mi rili haremgud long laef blong mi, nomata se mi kasem ol traem. Mi tangkiu long Jeova we i letem mi mi kam wan Witnes blong hem. Mi bilif strong long ol tok blong Ol Sam 34:8 we i talem se: “[Jeova, NW], hem i gud tumas. Yufala i traem trastem hem. Bambae yufala i faenemaot we hem i tru. Olgeta we oli go long hem blong faenem sefples, oli save harem gud.”

[Tok Blong Pija Long Pej 25]

Hemia long yia we mi go joen bakegen wetem famle blong mi long Tulun

[Tok Blong Pija Long Pej 26]

Antap: Papa blong mi wetem ol pikinini blong mi afsaed long haos blong mifala long Tulun, Saebiria

Antap long raet saed: Nadia, gel blong mi, mo pikinini gel blong hem, we tufala i ded long wan aksiden

Raet saed: Ful famle blong mi long 1968

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem