Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 6/15 pp. 27-28
  • Wan Kwestin

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Wan Kwestin
  • Wajtaoa—1999
  • Sem Samting
  • ?Hu i Mas Mekem Disisen Se Hamas Pikinini Long Famle?
    Wekap!—1996
Wajtaoa—1999
w99 6/15 pp. 27-28

Wan Kwestin

Ol dokta oli talem se naoia i gat rod blong jenisim bakegen wanem we wan man no woman i bin mekem blong no save gat pikinini. Taswe, ?wan Kristin i save ting se naoia i oraet nomo blong yusum rod ya blong blokem pikinini?

Long olgeta ples long wol, plante man mo woman we oli jusum wan stret namba blong pikinini we bambae oli gat, oli askem dokta blong katem olgeta blong mekem se oli no moa save karem pikinini. Long tingting blong plante man, disisen blong mekem samting ya i dipen long fasin blong laef we oli gruap long hem, edukesen we oli kasem, mo bilif blong skul blong olgeta long saed ya. Ol Witnes blong Jeova oli luksave se i impoten tumas blong folem bilif blong olgeta, taswe oli gat sem tingting olsem man ya blong raetem Sam we i se: “Hae God, plis yu tijim mi long ol fasin blong yu. Plis yu lidim mi mi go long rod we i sef.” (Ol Sam 27:11) ?Dokta i mekem olsem wanem blong woman i no moa save gat bel mo man i no moa save mekem pikinini?

Taem dokta i katem wan man blong i no moa save mekem pikinini, samting ya oli kolem wan vasectomy. Dokta i katem no blokem tufala smol string we oli stap long basket blong samting blong man. I gat defren rod we dokta i save folem blong mekem samting ya, be ol defren rod ya oli blong mekem se i no gat rod nating blong sid blong mekem pikinini i pastru long samting blong man. Taem dokta i katem wan woman blong hem i no moa save gat bel, samting ya oli kolem tubal ligation. Plante taem oli mekem olsem taem oli katem mo fasem (no, bonem) tufala smol string we oli kolem Fallopian tubes blong mekem se tufala i sat. Tufala string ya nao oli stap karem eg we i stap long ovaries i go kasem basket blong pikinini.

Blong longtaem nao, ol man oli ting se, taem dokta i katem man no woman, samting ya i blong olwe, i no moa gat rod blong jenisim bakegen. Be, sam man, maet from we oli sore long disisen ya no maet laef blong olgeta i jenis, ale oli gobak long dokta blong traem jenisim samting we oli bin mekem fastaem blong blokem pikinini. Naoia ol dokta oli gat sam niufala tul blong katem man mo oli save yusum microsurgery, mekem se oli gat gudhan moa blong mekem se man mo woman oli save mekem pikinini bakegen. Plante taem yumi ridim long saed blong sam man we ol dokta oli jusum olgeta blong jenisim vasectomy blong olgeta, se oli gat 50 kasem 70 pesen jans blong save mekem pikinini bakegen. Mo ol woman we oli wantem jenisim tubal ligation we oli bin mekem, oli gat 60 kasem 80 pesen jans blong save karem pikinini bakegen. Sam man we oli harem samting ya, oli ting se i oraet nao blong letem dokta i katem olgeta blong no moa gat bel mo blong no moa mekem pikinini, from we hem i no blong olwe. Maet oli ting se wan vasectomy mo tubal ligation hem i sem mak long fasin blong dring meresin blong no gat bel, yusum kondom, mo diaphragma​—ol samting ya we man mo woman oli save stop blong yusum enitaem, sipos oli wantem mekem pikinini. Be, i gat sam impoten samting we yumi mas tingbaot.

Faswan samting hemia se, maet dokta i no moa save mekem se wan man no wan woman i karem pikinini bakegen, from we taem oli bin katem hem fastaem, oli spolem finis tufala string ya blong hem. No maet dokta i bin katem woman no man ya plante yia i pas finis, mo long saed blong ol man, maet ol sid blong hem blong mekem pikinini oli nogud finis. Mo tu, yumi no mas fogetem se, maet long ples blong yumi i no gat hospital we oli save yusum microsurgery,b no maet hem i sas tumas mo yumi no naf blong pem. From samting ya, plante we oli wantem tumas blong dokta i katem olgeta blong oli mekem pikinini bakegen, be dokta i no moa save mekem. Olgeta ya bambae oli neva save karem pikinini bakegen. Taswe ol namba we yumi tokbaot antap, we oli soemaot hamas jans wan man no woman i gat blong save karem pikinini bakegen, oli no rili stret, yumi no save trastem ol namba ya.

I gat sam pruf we oli soemaot se ol samting ya oli tru. Wan stori we oli raetem long Yunaeted Stet, long saed blong sam man we oli wantem jenisim vasectomy blong olgeta, i talem se afta we ol man ya wanwan oli spenem 12,000 dola blong dokta i katem olgeta, “63 pesen nomo blong olgeta oli save mekem pikinini bakegen.” Mo tu, “long olgeta man we oli bin mekem wan vasectomy, i gat 6 pesen nomo we oli kambak long dokta blong jenisim samting ya blong oli save mekem pikinini bakegen.” Wan stadi we oli mekem long Jemani i soemaot se, long ol kantri blong medel Yurop, 3 pesen nomo blong olgeta man we dokta i bin katem olgeta blong no moa mekem pikinini, oli wantem jenisim bakegen samting ya we oli bin mekem. Nating sipos haf blong olgeta ya oli save mekem pikinini bakegen biaen, hemia i olsem se 98.5 pesen blong ol man we oli gat wan vasectomy, bambae hem i blong oltaem. Mo namba ya i antap moa long ol kantri we i no gat plante dokta we oli wok wetem microsurgery.

Taswe, i nogud blong ting nating nomo long fasin ya we dokta i katem man no woman blong no moa mekem pikinini, olsem we hem i wan rod blong blokem pikinini blong smoltaem nomo. Mo sipos yumi ol trufala Kristin, i gat sam samting moa blong tingbaot.

Wan impoten poen blong tingbaot hemia se, fasin blong karem pikinini hem i wan presen blong Man ya we i Wokem yumi. Stamba tingting blong hem fastaem se, ol man we oli stretgud olgeta oli mas karem pikinini mo “kam plante blong fulumap wol.” (Jenesis 1:28, NW) Afta we Bigfala Wota i ron mo namba blong ol man long wol i godaon kasem 8 man nomo, God i givim oda ya bakegen. (Jenesis 9:1) God i no talem oda ya bakegen long nesen blong Isrel, be fasin blong karem plante pikinini hem i wan samting we ol man Isrel oli wantem tumas.​—1 Samuel 1:1-11; Ol Sam 128:3.

Loa we God i givim long ol man Isrel i soemaot se God i tinghae long fasin blong karem pikinini. Eksampel, sipos wan man we i mared, i ded bifo we hem i gat wan pikinini boe, brata blong man ya we i ded bambae i mas mared wetem wido blong man ya blong givim pikinini long hem. Long rod ya, nem blong man ya we i ded bambae i no lus. (Dutronome 25:5) Mo samting ya i klia moa long loa ya long saed blong wan woman we i wantem givhan long hasban blong hem blong faet wetem narafala man. Sipos woman ya i holem samting blong narafala man ya, bambae oli mas katemaot han blong woman ya. Yumi makem long ples ya se, blong panisim aksin blong woman ya, God i no talem se oli mas spolem samting blong hasban blong woman ya no tabu haf blong woman ya, olsem we hem i bin mekem long narafala. No gat. (Dutronome 25:11, 12) Loa ya i soemaot klia se, man i mas gat respek mo no spolem ol tabu haf blong bodi blong man we oli blong mekem pikinini.c

Yumi save se ol Kristin oli no moa stap aninit long Loa blong Isrel, taswe oli no nid blong folem rul ya we i stap long Dutronome 25:11, 12. Jisas i no givim oda mo i neva pulum ol disaepol blong hem se oli mas mared mo karem plante pikinini. Hemia samting we plante man mo woman we oli mared oli tingbaot taem oli mas mekem disisen se bambae oli yusum sam samting blong blokem pikinini no nogat. (Matiu 19:10-12) Aposol Pol i bin leftemap tingting blong ‘ol yangfala wido blong oli mared bakegen mo gat pikinini,’ sipos tingting blong mared i kam strong moa long olgeta. (1 Timoti 5:11-14) Hem i no tokbaot sam rod we ol Kristin oli save folem blong blokem pikinini blong olwe​—we i minim se oli rere blong lego jans ya blong mekem pikinini.

Ol Kristin oli mas skelemgud olgeta samting ya we oli soemaot se God i tinghae long fasin blong karem pikinini. Wan hasban mo waef, tufala nomo i mas mekemap tingting blong tufala sipos tufala i wantem yusum sam rod we oli stret, blong no karem pikinini. I tru se, disisen ya i impoten moa sipos dokta i talem long tufala se laef blong mama no pikinini i stap long denja, no maet oli save ded, sipos mama ya i gat bel bakegen. Samfala we oli kasem trabol olsem, oli agri blong dokta i katem olgeta blong no moa save karem pikinini bakegen, nating se oli no glad long samting ya. Oli mekem olsem from we oli wantem sua se bambae i no gat denja i kamaot long laef blong mama (we maet hem i gat sam narafala pikinini finis) no laef blong pikinini we maet i bon wetem sam bigfala problem long helt we i save ded from.

Be ol Kristin we oli no fesem ol denja olsemia, oli wantem se ‘tingting blong olgeta i mas klia’ mo oli wantem mekem olgeta tingting mo wok blong olgeta i laenap wetem tingting blong God blong tinghae long fasin blong mekem pikinini. (1 Timoti 3:2, NW; Taetas 1:8; 2:2, 5-8) Samting ya bambae i soem se yumi waes mo yumi tingtinggud long samting we Baebol i talem. Be ?olsem wanem sipos wan Kristin i no tingtinggud fastaem, ale, hem i agensem tingting blong God long saed ya, mo ol man oli gat save long samting ya? Ating ol narafala bambae oli tingbaot man ya (no woman ya) olsem wan nogud eksampel. Ating samting ya i save spolem gudnem blong hem se, hem i no save mekem ol disisen we oli laenap wetem Baebol. I tru se, eniman we i spolem gudnem blong hem olsem, bambae hem i spolem jans blong hem tu, blong kasem sam spesel wok insaed long kongregesen. Be i tru se, samting ya i no save hapen long eni man we i no bin gat save long saed ya taem we dokta i katem hem.​—1 Timoti 3:7.

[Ol futnot]

a Samting we dokta i putum insaed long woman blong blokem pikinini.

b “Taem dokta i katem wan man blong joenem bakegen tufala smol string blong mekem pikinini bakegen, i gat 40 pesen jans se hem i save wokgud. I gat sam pruf we i soemaot se maet namba i bigwan moa taem ol dokta oli save yusum ol niufala fasin blong katem man tru long microsurgery. Be nating se i olsem, man i mas tingbaot se taem oli mekem wan vasectomy blong no moa mekem pikinini, plante taem hem i wan samting we i blong stap olwe.” (Encyclopædia Britannica) “Yumi mas tingbaot fasin blong dokta blong katem man no woman blong no moa mekem pikinini, olsem wan samting we i blong olwe. Nomata wanem samting we man no woman i harem, se dokta i save jenisim samting ya bakegen, hem i wan samting we i sas, mo yumi no sua sipos hem i save wok. Ol woman we dokta i joenem bakegen ol string blong olgeta, oli gat bigfala denja ya se taem oli gat bel, be pikinini i no stap long basket blong pikinini, be i stap nomo insaed long string ya.”​—Contemporary OB/GYN, Jun 1998.

c Wan narafala loa we maet i laenap wetem samting ya, i talem se wan man we samting blong hem i nogud, hem i no save kam insaed long kongregesen blong God. (Dutronome 23:1) Be, Insight on the Scriptures i makem klia se vas ya “i tokbaot ol man we olgeta nomo oli spolem samting blong olgeta from we oli wantem mekem rabis fasin long saed blong seks, olsem ol man we oli slip wetem man.” Taswe, loa ya i no tokbaot natamap no narafala samting olsem, we man i yusum olsem rod blong blokem pikinini. Insight i talem tu se: “Jeova i leftemap tingting blong ol man taem hem i tokbaot wan taem we olgeta man we oli bin mekem natamap long olgeta, bambae oli save kam man blong wok blong hem, mo sipos oli ona gud long hem, bambae nem blong olgeta bambae i stap longtaem moa, i winim we oli gat ol pikinini blong olgeta. Taem Kraes i finisim Loa blong Moses, olgeta man we oli bilif long hem, nating se fasin blong laef no ples blong olgeta bifo i olsem wanem, be bambae oli save kam pikinini blong God long saed long spirit. Aninit long loa blong Kraes i no moa gat man we i defren long narafala man from ol samting long saed blong bodi.​—Aesea 56:4, 5; Jon 1:12.”

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem