?Yu Yu Rere Blong Fesem Wan Problem Blong Helt We i Save Traem Bilif Blong Yu?
Putum gud ol save ya long wan ples we i isi blong faenem taem yu nidim
1 I no gat wan long yumi we i tingbaot se maet tede no tumora, yumi kasem wan trabol long saed blong helt we i mekem se yumi mas go slip long hospital. Be ‘samting we yumi no tingbaot, i save kamaot enitaem nomo.’ (Pri. 9:11, NW ) Maet yu laekem moa blong dring lif meresin i bitim we yu go long hospital. ?Be olsem wanem sipos yu aksiden nao yu no moa save toktok, ale oli tekem yu yu go long hospital? Maet oli wantem putum blad long yu. ?Yu save mekem wanem blong blokem olgeta, blong oli no mekem samting ya we yu yu no wantem? I tru, wan aksiden no wan strong sik i save kamaot enitaem, nao yu yu save fesem wan trabol we i traem bilif blong yu.
2 Sipos yu mas go slip long hospital from wan trabol olsem, ?bambae yu mekem wanem blong holemstrong long loa blong Jeova? Maet oli talem long yu se bambae yu ded sipos yu no tekem blad. ?Bambae yu bilivim tok ya bifo we yu tingting gud long hem? ?Yu yu gat strong tingting blong no tekem blad? ?Yu yu rere blong fesem trabol ya we i save traem bilif blong yu? ?Bambae yu yu “no kakae blad”?—Wok 15:28, 29.
3 Blong no tekem blad we i save mekem yu yu doti long fes blong God, fastaem yu mas gat strong tingting. Blong gat strong tingting, yu mas gat klia save long wanem we Baebol i talem long saed blong blad. Sipos yu no gat save ya, i isi blong yu yu fraet long ol toktok blong narafala we i stap talem se hem i save moa i bitim yu, nao bambae yu letem filing blong yu i winim yu. ?Yu yu ting se ol dokta oli save moa long saed blong blad i bitim God? Tingting ya i no stret. Sipos yu fesem wan trabol long saed blong blad, “tingting blong yu i mas strong” blong “mekem samting we i stret long ae blong Jeova,” nomata wanem samting ol man oli talem. (Dut. 12:23-25, NW ) ?Be olsem wanem? ?Yu yu mas fesem trabol ya yu wan, we i no gat wan blong givhan long yu?—Pri. 4:9-12.
HOSPITAL INFOMESEN SEVES MO KOMITI BLONG TOKTOK WETEM OL DOKTA
4 Blong givhan long olgeta we oli nidim help taem oli fesem wan problem long saed blong blad, Sosaeti i putumap Hospital Infomesen Seves long Brooklyn mo long ol branj ofis. Antap long hemia, oli putumap plante Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta long ol bigfala kantri. Oli givim spesel trening long sam elda blong oli save wok long ol komiti ya.
5 I gat 3,600 niuspepa blong ol dokta long wol, we Hospital Infomesen Seves i save lukaot save long olgeta, long saed blong plante rod blong katem man mo plante tritmen we i no gat blad long olgeta. Oli save faenemaot nem blong ol ples we dokta i save givim tritmen ya, mo se tritmen ya i gud olsem wanem, mo oli save faenem ol niufala tritmen tu. Nao oli save sanem ol save ya i go long Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta, mo long ol hospital mo dokta. (Samtaem Hospital Infomesen Seves i bin sanem save we i kamaot long ol niuspepa ya, blong soemaot wan tritmen we i no gat blad long hem, mo samting ya i bin stretem trabol long saed blong blad we i kamaot long sam hospital.) Mo tu, Hospital Infomesen Seves i givim save long ol komiti, long saed blong ol kot kes we ol Witnes oli winim finis long saed blong blad. Hemia i save givhan long ol jaj long kot blong oli kasem save moa long ol kes blong yumi. Hospital Infomesen Seves i kipim ol pepa tu, we oli karem ol laswan save long saed blong plante taosen dokta we oli glad blong yusum tritmen we i no gat blad long hem. Hemia i save givhan long ol komiti taem problem long saed blong blad i kamaot.
6 Mo tu, Hospital Infomesen Seves i lukaot long trening mo wok blong ol Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta. Ol komiti ya oli traehad blong givim ol gudfala save long olgeta we oli wok long ol hospital, blong mekem se oli glad moa blong tritim ol Witnes. Mo tu, ol komiti ya oli faenem ol niufala dokta we oli rere blong yusum tritmen we i no gat blad long hem. Ol brata long ol komiti ya oli rere oltaem blong givhan long yu. Be i gat sam impoten samting we yu yu mas mekem bifo we wan trabol i kamaot. Olsem nao, evri samting bambae i reregud blong ol komiti ya oli save mekem wok blong olgeta.
OL IMPOTEN SAMTING BLONG MEKEM BIFO WE TRABOL I KAMAOT—?YU YU MEKEM FINIS?
7 Fastaem, yu mas meksua se olgeta memba blong famle blong yu oli fulumap gud kad ya we i blong talem tingting blong olgeta long saed blong blad. Mo tu, oli mas raetem det long kad ya, saenem, mo wan narafala i mas saenem tu olsem wan witnes. Sam brata mo sista we oli go slip long hospital, oli soem wan kad we oli no makem det long hem, mo we witnes i no saenem, ale ol dokta oli no wantem folem ol tok long kad ya. ?Olsem wanem long ol pikinini blong yu we oli no baptaes yet? ?Oli holem wan kad blong aedentiti we oli fulumap gud? Sipos no, taem wan aksiden i kasem pikinini blong yu, ol dokta mo dresa long hospital bambae oli no save long desisen blong yu long saed blong blad, mo bambae oli no save hu man we oli save singaot long hem.
8 Yu mas meksua se yu holem ol kad ya wetem yu OLTAEM. Bifo we pikinini blong yu i aot long haos blong go long skul evri dei, jekem sipos hem i stap karem kad blong hem. Mo tu, jekem samting ya bifo we hem i aot blong go pleplei samples. Yumi evriwan i mas meksua se yumi karem kad ya wetem yumi taem yumi go long wok, go spel, mo taem yumi stap long wan Kristin asembli. !Taem yu wokbaot, yu neva mas fogetem blong karem kad ya!
9 Tingbaot samting we i save hapen sipos wan sik no aksiden i kamaot we yu no tingbaot, nao oli karem yu yu go long hospital, mo yu sik tumas we yu no moa save toktok. ?Olsem wanem sipos yu no karem kad blong yu wetem yu, mo i no gat wan famle blong yu no wan elda we i stap long hospital blong i save toktok long ples blong yu? Ol dokta mo dresa oli save talem se ‘yu nidim blad,’ nao bambae oli givim blad long yu. Sore tumas, samting ya i hapen finis long samfala. Be taem yu karem kad ya wetem yu, kad ya i save toktok long ples blong yu, blong talemaot samting we yu wantem mo samting we yu no wantem.
10 I moagud blong karem kad ya i bitim we yu werem wan jen no nekles we yu raetem ‘no blad’ long hem. Ol jen olsem oli no eksplenem desisen blong yu mo oli no talem ol vas blong Baebol blong sapotem desisen ya. Mo tu, yu yu no save putum saen blong yu long ol jen ya blong pruvum se hemia desisen blong yu. Wan kot long Kanada i talemaot desisen blong hem long saed blong kad blong wan sista, se: “Rod we [sik woman ya] i jusum blong talem se hem i no wantem blad, hemia rod ya nomo we i save talemaot desisen blong hem sipos hem i sik tumas we i no moa save toktok. Hemia i save mekem se ol dokta mo dresa oli save long samting we hem i wantem.” !Taswe, yu neva mas fogetem blong karem kad blong yu wetem yu!
11 Kad ya i blong yusum speseli long taem ya we wan aksiden no sik i kasem yu wantaem nomo. Sipos yu save longtaem lelebet se dokta bambae i katem yu from wan sik, i moagud we yu wan yu raetem wan pepa we i eksplenem gud desisen blong yu (long pepa ya yu save raetem ol tok we i stanap long ol save long kad blong yu). Yu save talem ol rod we yu wantem se dokta i yusum, olsem fasin we hem i save yusum blong katem yu, mo nem blong ol dokta we bambae oli katem yu, mo nem blong hospital. Yu yu gat raet blong mekem samting ya, mo wan pepa olsem i save mekem se yu kasem tritmen we yu yu wantem. Maet ol dokta oli ting se bambae i no gat problem long saed blong blad, mo maet yu tu yu tingting olsem. Be nating, i impoten blong eksplenem se oli mas folem pepa ya sipos enikaen problem i kamaot we oli no tingbaot.—Prov. 22:3.
12 Nekiswan samting, se yu mas toktok wetem olgeta long hospital we bambae oli tritim yu taem oli katem yu, no taem wan aksiden no sik i kasem yu wantaem nomo. ?Yu mas toktok wetem hu stret?
TOKTOK WETEM OLGETA LONG HOSPITAL
13 TIM BLONG OL DOKTA: Hemia i no wan taem blong fraet long man. (Prov. 29:25) Sipos yu toktok olsem we yu gat tu tingting, maet oli ting se desisen blong yu i no kamaot long hat blong yu. Maet yu save finis se bambae oli katem yu, no maet trabol ya i kamaot wantaem nomo. Nating se i olsem wanem, yu, no wan memba blong prapa famle blong yu, i no mas fraet blong askem sam kwestin long hed dokta blong tim ya we bambae i katem yu. Wan impoten kwestin we yu mas askem se: ‘?Tim blong ol dokta ya, bambae i respektem desisen blong mi blong no tekem blad, nomata wanem samting i hapen?’ Sipos oli no promes blong mekem samting ya, yu yu no save sua se bambae oli folem desisen blong yu.
14 Talemaot klia wanem samting we yu yu wantem, mo tok wetem strong tingting mo respek. Mekem olgeta oli save se yu yu wantem we oli yusum ol narafala rod blong tritim yu, be yu no wantem blad. Long kwaet fasin mo wetem strong tingting, tokbaot pepa we yu yu raetem finis blong talem se yu no wantem blad. Mo tu, tokbaot pepa we hospital i givim blong yu yu saenem, blong talem se i no fol blong olgeta sipos trabol i kasem yu from we yu no tekem blad. Sipos dokta we bambae i katem yu i no wantem respektem desisen blong yu long blad, i moagud we yu no lusum taem. Yu mas askem long bos blong hospital blong faenem wan narafala dokta. Hemia haf blong wok blong hem.
15 DOKTA WE I MEKEM MAN I SLIP BLONG OLI KATEM HEM: Taem yu toktok wetem ol dokta we bambae oli katem yu, YU NO MAS FOGETEM BLONG TOKTOK WETEM DOKTA WE I MEKEM MAN I SLIP BLONG OLI KATEM HEM. Wok blong hem i blong mekem se yu yu stap laef taem dokta i stap katem yu. Hem nao i mekem desisen se bambae oli givim blad long man no nogat. Sipos yu toktok long dokta we bambae i katem yu nomo, hemia i no naf. Yu mas toktok wetem dokta ya we bambae i mekem yu yu slip, mo yu mas talemaot long hem desisen blong yu long saed blong blad. Yu mas kasem save gud long tingting blong hem, se bambae hem i respektem desisen blong yu no nogat.—Skelem wetem Luk 18:3-5.
16 Long naet bifo we oli katem wan man, klosap oltaem dokta ya we i mekem man i slip, i go luk sikman ya blong smoltaem. Sipos yu faenemaot long taem ya se dokta ya i no respektem desisen blong yu long saed blong blad, hemia i let tumas blong faenem wan narafala dokta. Longtaem lelebet bifo long dei blong katem yu, yu mas toktok long dokta we bambae i katem yu. Yu mas talem strong long hem se hem i mas jusum wan dokta blong mekem yu yu slip we i respektem desisen blong yu long saed blong blad. Nao sipos faswan dokta we hem i jusum i no wantem respektem desisen blong yu, i gat taem yet blong faenem wan narafala dokta. Yu no mas lesin long eni man we i talem se yu no gat raet blong askem olgeta blong jenisim dokta ya we bambae i mekem yu yu slip.
17 Yu mas talem klia long olgeta dokta se desisen blong yu i no save jenis: YU YU NO WANTEM BLAD. Askem long olgeta blong yusum ol narafala rod we oli no nidim blad. Tokbaot ol narafala rod ya mo meresin we oli save yusum. Sipos oli ting se ol rod ya oli no stret long sik blong yu, askem long olgeta blong lukluk long ol buk blong olgeta blong faenem sam narafala rod bakegen. Talem long olgeta se yu yu save faenem moa save sipos oli wantem. Sipos oli wantem se yu mekem olsem, yu save askem long ol elda long kongregesen blong yu, blong oli toktok i go long Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta we i lukaot long ples blong yu.
MEKEM SAMTING WE YU YU GAT RAET BLONG MEKEM
18 Ridim gud pepa we yu mas fulumap taem yu go slip long hospital. Mo ridim gud pepa we hospital i askem long yu blong saenem, we i talem se i no fol blong olgeta sipos i gat problem i kamaot from we yu yu no tekem blad. Long pepa ya, plante taem i gat toktok se bambae oli respektem samting we yu yu wantem. Be biaen, i gat smol toktok we i talem se taem man i saenem pepa ya, hem i agri se, sipos wan problem i kamaot, hospital i save yusum enikaen tritmen blong “sevem laef” blong hem. Hemia i save minim blad tu. Yu yu gat raet blong jenisim ol tok ya blong soem se bambae yu no tekem blad. Sipos no, yu save raetem wan laen antap long ol tok ya blong ravemaot. !Maet dresa i talem se yu no save mekem olsem, be hemia i no tru! Eksplenem long hem se pepa ya i olsem wan kontrak wetem olgeta, mo se yu yu no save saenem wan kontrak we yu no agri long hem. Sipos hem i traem fosem yu blong saenem pepa ya, yu mas talem long hem se yu wantem toktok long bos blong hospital, no long spesel man we hospital i yusum blong toktok long ol sikman.
19 ?Yu yu gat raet blong mekem samting ya? Yes. Yu mas savegud ol raet blong sikman. Olgeta man long wol oli gat raet blong jus, mo taem yu go slip long hospital, yu yu no lego raet ya i stap afsaed. Yu no nid blong lego raet ya blong kasem tritmen long hospital. Yu no mas letem wan man i talem narafala samting long yu.
20 Wan raet we yu yu gat, hemia raet blong save evri samting long saed blong tritmen we oli wantem yusum, bifo we yu yu agri long tritmen ya. Yu yu save blokem olgeta tritmen sipos yu wantem. Bifo we yu yu agri long wan tritmen, ol dokta oli mas eksplenem klia wanem we oli wantem mekem long yu, mo ol denja blong tritmen ya. Mo tu, oli mas talem long yu ol narafala tritmen we yu save kasem blong givhan long sik blong yu. Nao taem yu kasem save gud long ol tok blong olgeta, yu nao yu jusum wanem tritmen we yu yu wantem.
21 Blong meksua se yu kasem save long samting ya bifo yu agri long hem, yu MAS askem ol gudfala kwestin, antap moa, long saed blong ol bigfala strong tok we ol dokta mo hospital oli yusum. Olsem nao, maet wan dokta i talem se hem i wantem yusum “plasma.” Maet yu yu ting se hem i minim “wota we i givhan long bodi blong wokem plasma,” be maet hem i no minim olsem. Bifo we yu agri long tritmen ya, traem askem long hem se: “?Plasma i wan haf blong blad?” Nomata wanem samting hem i wantem mekem, askem long hem se: “?Blong mekem samting ya, yu yu mas yusum meresin we i gat blad long hem?” Sipos hem i tokbaot wan masin we hem i wantem yusum, askem long hem se: “?Sipos yu yusum masin ya, bambae yu putum blad blong mi i stap samples fastaem, we i no moa ron long bodi blong mi?”
22 Maet yu mekem evri samting we yumi tokbaot antap, be ol dokta oli no wantem agri wetem desisen blong yu yet, no maet oli agensem desisen blong yu stret. ?Bambae yu mekem wanem? Yu no mas wet, yu mas hareap blong askem help. Samfala we oli bin wet longtaem tumas blong kasem help, oli putum laef blong olgeta long denja.
IMPOTEN HELP LONG TAEM WE YU NIDIM
23 Yu save kasem help (1) taem yu save se dokta bambae i katem yu no wan memba blong famle blong yu, no taem wan trabol i kamaot wantaem nomo nao dokta i mas katem wan long yufala, be hospital i agensem yu from we hem i wantem yusum blad; (2) taem sik blong yu no sik blong wan memba blong famle blong yu i kam strong tumas; (3) taem dokta, dresa, no bos blong hospital i talem se bambae i askem long kot blong givim raet long olgeta blong putum blad long pikinini blong yu (no long yu). Blong kasem help, yu mas mekem olsem:
24 SINGAOT OL ELDA LONG KONGREGESEN BLONG YU, sipos yu no mekem olsem yet. (From we yumi no agri blong tekem blad, i waes blong mekem ol elda oli save evri taem we yu go slip long hospital.) Biaen, sipos i gat nid, OL ELDA BAMBAE OLI TOKTOK I GO LONG KOMITI BLONG TOKTOK WETEM OL DOKTA WE I LUKAOT LONG PLES BLONG YU. Sipos yu yu wantem, sam memba blong komiti ya bambae oli kam long hospital blong givhan long yu.—Aes. 32:1, 2.
25 Ol elda long Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta oli save hu nao ol dokta we oli glad blong tritim ol Witnes long eria blong yu. Oli save singaot ol dokta ya, mo tu, oli save traem faenem sam narafala dokta mo hospital we oli glad blong givhan. Sipos i no gat ol dokta mo hospital olsem long eria blong yu, ol elda ya bambae oli askem long wan narafala komiti long eria klosap long yu. Mo tu, maet komiti ya i mekem plan blong yu yu luk wan narafala dokta we i glad blong respektem desisen blong yu, nao hem i save eksplenem long ol dokta long hospital blong yu, wanem tritmen we oli save yusum. Ol brata long Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta oli kasem trening finis blong stretem ol problem olsem.
26 Ol brata long komiti ya oli rere tu blong givhan long yu no long wan famle blong yu, blong toktok wetem ol dokta no bos blong hospital. Be yu nao yu mas askem long olgeta blong givhan long yu. I tru, ol brata ya bambae oli no mekem ol desisen blong yu. Be oli save givhan long yu blong savegud tingting blong Sosaeti long plante samting. Mo oli save givim plante save long yu long wanem tritmen we yu yu save folem, mo wanem raet we yu yu gat folem loa.
27 Sipos ol dokta oli no wantem agri long desisen blong yu yet, yu save toktok wetem bos blong hospital. Yu save askem long hem blong jusum sam narafala dokta long hospital we oli respektem desisen blong yu, blong tekem ples blong olgeta we oli wantem yusum blad. Sipos bos blong hospital i no wantem mekem olsem, i gat wan narafala rod we yu save folem. Be yu mas folem rod ya NOMO sipos yu sua finis se wan dokta long narafala ples i glad blong katem yu, mo se yu yu save go long ples ya. Sipos ol samting ya i stret, yu save raetem wan pepa, saenem, mo putum det long hem, blong talem nem blong ol dokta we oli no wantem respektem desisen blong yu long blad, mo yu save raetem se yu no moa wantem olgeta blong tritim yu.
28 ?Yu yu gat raet blong mekem olsem? Yes, yu gat raet. Mo sipos bisnes ya i go long kot, pepa ya we yu yu raetem i save givhan bigwan long jaj, blong hem i kasem save long samting we yu yu wantem. Mo tu, maet pepa ya i givhan blong mekem rod i stret wetem ol dokta, nao wan narafala dokta i save tritim yu long ples blong hemia we i no respektem desisen blong yu. Samting we i moa impoten, se aksen ya we yu tekem i save mekem se yu yu kasem tritmen we yu nidim, bifo we yu kasem mak ya we oli no moa save winim sik blong yu. !Yu no mas wet longtaem tumas!
29 Mifala i no save talem long yu blong pem wan insurens long saed blong helt. Be mifala i mas mekem yu yu save se plante dokta we oli respektem desisen blong yumi long saed blong blad, oli no glad tumas blong tritim ol man we oli no gat insurens long saed blong helt.
LUKAOT LONG OL KWESTIN BLONG TRIKIM YU
30 Yu mas save se i gat sam kwestin we ol dokta mo sam narafala oli save askem wetem tingting we i no stret. Kwestin we plante dokta (mo sam jaj) oli askem, hemia:
• “?Yu yu laekem moa blong ded (letem pikinini blong yu i ded) i bitim we yu ‘tekem blad we i save sevem laef blong yu’?”
31 Sipos yu ansa se yes, hemia i stret folem ol tok blong Baebol. Be plante man oli kasem rong tingting from ansa ya, mo samtaem ansa ya i save mekem se kot i jajem yu nogud. Yu mas tingbaot se yu no stap ansa long wan man long wok blong prij. Defren olgeta, yu yu stap tokbaot tritmen we yu nidim from wan sik. Taswe, yu mas save rod blong ansa long man we i askem kwestin ya long yu, we maet hem i wan dokta no wan jaj.—Sam 39:1; Kol. 4:5, 6.
32 Sipos yu ansa se “yes” long wan dokta, wan jaj, no bos blong hospital, oli save ting se yu wantem ded from bilif blong yu. No maet oli save ting se yu wantem givim pikinini blong yu olsem wan sakrefaes from bilif blong yu. Taem oli askem kwestin ya, i no stret taem blong tokbaot strong bilif blong yu long laef bakegen. Bambae oli ting se yu yu stap long wan krangke skul, mo yu no naf blong mekem wan gudfala desisen taem laef blong yu i stap long denja. Sipos oli askem kwestin ya long saed blong pikinini blong yu mo yu talem “yes,” bambae oli ting se yu yu no lukaotgud nating long pikinini blong yu, from we yu no wantem givim tritmen we i save “sevem laef” blong hem.
33 Yu yu NO agensem olgeta tritmen blong dokta. Yu yu gat defren tingting nomo long saed blong WANEM KAEN tritmen i gud. Sipos oli kasem save long samting ya, plante taem oli jenisim tingting blong olgeta. Oli givim rong tingting long man taem oli tok olsem se blad i no save mekem trabol long bodi, mo se tritmen wetem blad NOMO i rod blong “sevem laef” blong man. (Lukluk smol buk ya How Can Blood Save Your Life?, no Comment le sang peut-il vous sauver la vie ?, pej 7-22.) Taswe, yu mas kliarem gud poen ya. ?Olsem wanem yu save mekem i klia? Yu save ansa olsem:
• “Mi mi no wantem we mi (pikinini blong mi i) ded. Sipos mi wantem we mi (pikinini blong mi i) ded, bambae mi stap long haos, mi no kam luk yu. Mi mi kam luk yu blong kasem tritmen from we mi mi wantem se mi mi (pikinini blong mi i) stap laef. Samting we mi mi wantem, hemia se yu givim tritmen long mi (pikinini blong mi) we i no gat blad long hem. I gat ol narafala tritmen we yu save yusum.”
34 Sam narafala kwestin we plante dokta mo jaj oli askem, hemia:
• “?Wanem bambae i hapen long yu sipos kot i givim raet long dokta blong putum blad long yu? ?Bambae yu yu gat fol from?”
• “?Sipos yu tekem blad no kot i givim raet long dokta blong putum blad long yu, bambae skul blong yu i sakemaot yu, mo bambae yu no kasem laef blong olwe? ?Kongregesen bambae i tingting olsem wanem long yu?”
35 Wan jaj i askem kwestin ya long wan sista, nao sista ya i ansa se ‘no,’ bambae hem i no gat fol from desisen we jaj i mekem. Long wan fasin, ansa ya i stret. Be jaj ya i tekem i defren, hem i ting se from we sista ya bambae i no gat fol, hem nao i save karem fol blong samting ya. Ale hem i givim raet long dokta blong putum blad long hem.
36 Yu mas kasem save se samfala we oli askem ol kwestin olsem, oli stap traem blong tantanem yu nomo, from we oli no wantem lesin long desisen blong yu blong no tekem blad. !Yu no mas givim janis long olgeta! ?Yu save mekem wanem blong no givim rong tingting long olgeta? Yu save ansa se:
• “Sipos yu givim blad long mi we mi mi no wantem, i olsem we wan man i repem mi. Samting ya we mi mi no wantem nating, bambae i mekem i nogud long filing blong mi mo long fasin fren blong mi wetem God, go kasem en blong laef blong mi. Bambae mi yusum fulpaoa blong mi blong faet agensem man we i mekem samting ya long bodi blong mi, we mi mi no givim raet long hem blong mekem. Bambae mi mekem evri samting we mi mi naf blong mekem blong putum ol man ya we oli atakem mi, long kot, olsem we bambae mi mekem sipos wan man i repem mi.”
37 Yu mas makem gud mo mekem i klia long tingting blong man we i askem kwestin ya long yu, se sipos hem i givim blad we yu yu no wantem, hem i mekem wan samting we i rabis we i rabis, mo hem i spolem bodi blong yu. Hemia i no wan smol samting. Yu mas holem strong tingting long saed ya. Mekem i klia se yu yu wantem narafala tritmen we i no gat blad long hem.
?BAMBAE YU MEKEM WANEM BLONG RERE GUD?
38 Yumi tokbaot sam samting we yu mas mekem blong lukaotgud long yu mo famle blong yu, blong ol dokta oli no givim blad long yufala. (Long wan narafala haf, mifala i givim moa save, olsem wanem blong stretem ol problem we oli kamaot taem ol dokta oli wantem givim blad long ol bebi mo ol pikinini.) Yumi tokbaot tu, ol samting we Sosaeti i mekem wetem lav, blong givhan long yumi taem yumi nidim help. ?Yu yu mas mekem wanem wetem ol save ya, blong meksua se yu yu rere blong fesem wan problem blong helt we i save traem bilif blong yu?
Faswan samting: Famle i mas storian tugeta long bisnes ya, blong tokbaot wanem we bambae oli talem mo mekem sipos wan problem i kamaot we oli no tingbaot.
Nekiswan samting: Meksua se yufala i gat olgeta pepa we yufala i mas holem.
Biaen: Prea long Jeova wetem fulhat blong yu, mo askem long hem blong i givhan long yu blong holemstrong long desisen blong yu blong “no kakae blad.” Sipos yu obei long loa blong hem long blad, yu yu save sua se bambae hem i glad long yu gogo i no save finis.—Wok 15:29; Prov. 27:11, 12.
[Bokis blong pija long pej 5]
Sipos wan sik i kam strong tumas nao dokta i wantem givim blad long yu, jekem ol poen long bokis ya blong save samting we yu mas mekem.
1. Singaot ol elda long kongregesen blong yu mo askem long olgeta blong givhan long yu.
2. Askem long ol elda blong singaot Komiti Blong Toktok Wetem Ol Dokta, sipos i gat nid.
3. Ol brata long komiti ya oli save givhan long yu blong toktok wetem ol dokta mo ol narafala man.
4. Ol brata long komiti ya oli save givhan long yu blong faenem ol narafala dokta, we oli save toktok wetem dokta blong yu long saed blong ol rod we hem i save yusum.
5. Ol brata long komiti ya oli save halpem yu blong jenisim hospital, mo blong faenem ol dokta we oli respektem desisen blong yu long blad.