Bigfala asembli long Indianapolis, Indiana, 1925
1925—Wan Handred Yia Bifo
“OL KRISTIN oli wet longtaem finis from yia ya.” Hemia ol tok we i stap long Wajtaoa blong 1 Jenuware 1925. Be Wajtaoa ya i gohed i se: “Yumi no mas wari tumas from samting we maet bambae i hapen long yia ya, nao yumi no moa mekem wok blong Masta wetem strong tingting.” ?Wanem samting we ol Baebol Studen oli ting se bambae i hapen long 1925? ?Mo olsem wanem oli gohed blong stap bisi long wok blong Masta nating se samting we oli tingbaot i no kamtru?
SAMTING WE OLI TINGBAOT I NO KAMTRU
Plante Baebol Studen oli ting se wol ya bambae i kam Paradaes long 1925. ?From wanem? Brata Albert Schroeder, we biaen i kam wan memba blong Hed Kampani, i talem se: “Mifala i ting se long 1925, ol tabu kristin we oli stap yet long wol bambae oli go long heven blong rul insaed long Kingdom, mo ol gudfala man bifo olsem Ebraham, Deved, mo ol narafala, bambae oli laef bakegen mo oli rul long wol.” Taem we ol manis oli pas mo samting we oli tingbaot i no kamtru, sam Baebol Studen oli harem nogud.—Prov. 13:12.
Nating se i olsem, bighaf blong ol Baebol Studen oli gohed blong stap bisi long wok blong prij mo sloslo oli luksave impoten wok we oli gat olsem ol Witnes blong Jehova. Traem tingbaot wok we oli mekem blong talemaot trutok long radio long ol ples longlongwe.
OLI GOHED MOA BLONG YUSUM RADIO
From we ol Baebol Studen oli luk se radio stesen ya WBBR i wok gud long yia we i jes pas, oli wokem wan narafala radio stesen bakegen. Niufala stesen ya i stap klosap long Chicago, Illinois, mo nem blong hem WORD. Ralph Leffler, we i givhan blong wokem radio stesen ya, i talem se: “Long naet, taem ples i kolkol, plante man long ol ples longlongwe oli stap lesin long WORD.” Eksampol, wan famle we i laef long Pilot Station, long Alaska, we i stap bitim 5,000 kilometa longwe long radio stesen ya, oli lesin long wan long ol faswan program we i kamaot. Biaen, famle ya i raetem wan leta i go long olgeta we oli wok long radio stesen, blong talem tangkiu from nambawan program ya we i givhan long olgeta blong kasem save moa long Baebol.
Lefsaed: Ol taoa blong radio stesen ya WORD long Batavia, Illinois
Raetsaed: Ralph Leffler i stap wok long radio stesen
Wajtaoa blong 1 Disemba 1925 i tokbaot radio stesen ya, i se: “WORD i wan radio stesen we i kasem plante moa man long Yunaeted Stet i bitim ol narafala radio stesen. Ol man oli save harem radio stesen ya nating se oli stap long is kos o long wes kos blong Yunaeted Stet, mo oli save harem tu long Kuba mo long not blong Alaska. Hemia i mekem se plante man we oli neva harem trutok oli intres blong save moa.”
George Naish
Long sem taem, ol Baebol Studen oli traehad blong yusum radio long Kanada tu blong talemaot trutok long ol man. Long 1924, oli wokem radio stesen ya CHUC long taon ya Saskatoon, long Saskatchewan, Kanada. Hemia wan long ol faswan radio stesen long Kanada we i tokbaot Baebol. Be radio stesen ya i stap long wan smol bilding nomo. Taswe long 1925, oli pemaot Regent Building, hemia wan olfala sinema long Saskatoon, nao oli fiksimap, mo oli muvum radio stesen i go long hem.
Radio stesen ya i mekem se plante man long Saskatchewan we oli laef longlongwe oli harem gud nius. Eksampol, long wan smol taon we i stap longwe, wan woman, hemia Misis Graham, i lesin long wan program we i kamaot long stesen ya. Ale, hem i raetem wan leta blong askem ol buk we i tokbaot Baebol. Brata George Naish i tokbaot leta blong hem, i se: “Woman ya i plis long mifala blong mifala i givhan kwiktaem long hem blong kasem moa save. Taswe mifala i sanem evri buk blong Studies in the Scriptures i go long hem.” I no longtaem biaen, Misis Graham i stat blong talemaot mesej blong Kingdom long ol ples we oli longwe moa.
SAVE BLONG TRUTOK I KAM KLIA MOA
Long Wajtaoa blong 1 Maj 1925, i gat wan impoten haf we stamba tok blong hem long Inglis i se “Birth of the Nation.” ?From wanem haf ya i impoten? Ol Baebol Studen oli save finis se Setan i gat wan oganaesesen blong hem, hemia ol rabis spirit, ol giaman skul, ol bigfala bisnes, mo ol gavman blong wol. Be long Wajtaoa ya, “gudfala slef we i waes” i givhan long ol brata mo sista blong kasemsave se Jehova tu i gat wan oganaesesen blong hem. Oganaesesen ya i defren olgeta long oganaesesen blong Setan, mo wok blong hem i agensem wok blong Setan. (Mat. 24:45) Mo tu, slef i eksplenem se Kingdom blong God i stanap long 1914, mo long yia ya i gat “wan bigfala faet i stat long heven,” nao oli sakemaot Setan mo ol dimon blong hem long heven i kamdaon long wol.—Rev. 12:7-9.
Be sam Baebol Studen oli no agri long niufala save ya. Slef i save se bambae i had blong samfala oli akseptem, taswe Wajtaoa ya i gohed i se: “Sipos samfala we oli stap ridim Wajtaoa oli no agri long save ya, i gud oli gat longfala tingting, oli trastem Masta, mo oli gohed blong mekem wok blong hem.”
Be Tom Eyre, we i wan colporteur (naoia oli singaot se paenia) blong Inglan, i talemaot tingting we bighaf blong ol Baebol Studen oli gat long haf ya blong Wajtaoa, i se: “Ol brata mo sista oli glad tumas blong kasem save long Revelesen japta 12. Taem mifala i luksave se Kingdom i stap rul finis long heven, mifala i wantem tumas blong talemaot gud nius ya long ol narafala. Taswe mifala i wok strong long wok blong prij mo mifala i luksave se Jehova bambae i mekem plante nambawan samting long fiuja.”
OLI KASEMSAVE SE OLI MAS WITNES LONG SAED BLONG JEHOVA
Tede, ol Witnes blong Jehova oli save gud ol tok blong Aesea 43:10, we i se: “Jehova i talem se: ‘Yufala i witnes blong mi, yes, yufala nao man blong wok blong mi we mi bin jusumaot.’” Be long ol yia bifo long 1925, ol buk blong yumi oli no tokbaot vas ya tumas. Be hemia i jenis long 1925. !Long yia ya, i gat 11 Wajtaoa we i tokbaot Aesea 43:10 mo 12!
Long en blong Ogis 1925, ol Baebol Studen oli joen wanples long wan bigfala asembli long taon ya Indianapolis, Indiana. Long ol program blong asembli ya we oli printim, i gat wan toktok blong Joseph F. Rutherford we oli raetem, i se: “Yumi kam long asembli ya blong kasem . . . paoa long Masta, blong yumi save gohed blong mekem wok olsem ol witnes blong hem wetem strong tingting.” Asembli ya i gohed blong eit dei, mo evri dei, program i leftemap tingting blong ol man blong oli tekem evri janis we oli gat blong witnes long saed blong Jehova.
Long Sarede 29 Ogis, Brata Rutherford i mekem tok ya “A Call to Action.” Long tok ya, hem i tokbaot from wanem wok blong prij i impoten, i se: “Jehova i talem long ol man blong hem se . . . : ‘Yufala nao i witnes blong mi, mo mi nao mi God.’ Biaen hem i talem klia long olgeta se: ‘Leftemap wan saen blong ol man oli luk.’ I no gat wan narafala grup blong ol man long wol we oli save mekem wok ya. [Ol man blong hem] nomo we hem i givim tabu spirit long olgeta, oli naf blong mekem wok ya olsem ol witnes blong hem.”—Aes. 43:12; 62:10.
Traket ya Message of Hope
Afta we Brata Rutherford i givim tok ya, hem i ridimaot ol toktok long wan pepa we oli raetem se “Message of Hope.” Olgeta man we oli lesin oli agri long mesej ya, we i tokbaot se Kingdom blong God nomo i naf blong mekem ol man oli kasem pis, oli gat plante samting, gudfala helt, laef, mo oli glad blong olwe.” Biaen, oli transletem mesej ya i go long plante lanwis, oli printim long ol traket, mo oli givimaot samwe 40 milian kopi blong hem long wok blong prij.
Nating se long taem ya ol Baebol Studen oli no karem nem ya ol Witnes blong Jehova yet, be oli stat blong luksave impoten wok we oli gat olsem ol witnes.
OLI GOBAK VISITIM OL MAN WE OLI INTRES
Taem we namba blong ol Baebol Studen long fulwol i go antap, oganaesesen i leftemap tingting blong olgeta blong oli gobak visitim ol man we oli soem se oli intres long gud nius. Afta we oli mekem wan kampen blong givimaot traket ya Message of Hope, pepa ya Bulletina i talem se: “Mekem plan blong gobak visitim ol man we yumi bin givim traket ya Message of Hope long olgeta.”
Long Bulletin blong Jenuware 1925, i gat wan ripot we i kam long wan Baebol Studen long taon ya Plano, long Texas, i se: “Mifala i sapraes blong luk se ol man long ol teritori we mifala i gobak long olgeta plante taem, oli intres moa i bitim ol man long ol niufala teritori we mifala i jes go long olgeta. Long ol ten yia we i pas, mifala i prij faef taem long wan smol taon long teritori blong mifala. . . . I no longtaem i pas, Sista Hendrix mo mama blong mi i go prij bakegen long ples ya, mo tufala i givimaot plante moa buk i bitim bifo.”
Mo long kantri ya Panama, wan colporteur i talem se: “Plante man we fastaem oli no wantem lesin long mi, oli glad blong lesin long nambatu o nambatri taem we mi gobak long olgeta. Long yia we i pas, wok we mi mekem moa, hemia blong gobak visitim olgeta we mi mitim finis, mo mi gat sam nambawan ekspiriens.”
LUKLUK I GO LONG FIUJA
Long en blong yia, Brata Rutherford i raetem wan leta i go long ol colporteur blong tokbaot wok we oli mekem long yia we i pas, mo wok we bambae oli mekem long nekis yia. Hem i talem se: “Long yia we i pas, yufala i mekem gudfala wok ya blong leftemap tingting blong plante man we oli harem nogud. Wok ya i mekem se yufala i glad tumas . . . Nekis yia, bambae yu gat moa janis blong witnes long saed blong God mo kingdom blong hem, mo blong soemaot se hu ya ol trufala man blong hem. . . . I gud yumi gohed blong yusum voes blong yumi blong presem God mo King blong yumi.”
Long en blong 1925, ol brata oli mekem plan blong mekem Betel long Brooklyn i kam bigwan moa. Long 1926, oli statem konstraksen projek ya, we i bigwan moa long ol narafala konstraksen projek we oganaesesen i bin mekem.
Konstraksen projek long Adams Street, Brooklyn, New York, 1926
a Naoia oli singaot se Kristin Wok Mo Laef—Miting Wokbuk.