Yu Mas Save Rod Blong Givim Ansa
LONG ol ples we oli kolkol tumas, i gat ol bigbigfala aes we oli flot long solwota. Smol haf nomo i kamaot antap long wota be bighaf i stap haed aninit. Sam kwestin oli olsem aes ya. Plante taem, tingting we i pusum man blong askem wan kwestin i moa impoten i bitim kwestin ya.
Ating man we i askem kwestin i wantem tumas blong kasem ansa. Blong save rod blong givim ansa, yu mas tingbaot hamas save blong talem mo stret rod blong talem. (Jon 16:12) Olsem Jisas i talem long ol aposol blong hem, maet wan man i askem long yu blong yu givim save we hem i no gat raet blong kasem, no maet save ya bambae i no givhan long hem.—Wok 1:6, 7.
Baebol i givim advaes ya se: “Yufala i mas toktok gud long [ol man], long ol tok we olgeta oli save glad long hem. Mo yufala i mas save rod blong givim ansa long evri man, we i stret gud long olgeta evriwan.” (Kol. 4:6) Taswe, bifo we yumi givim wan ansa, i impoten blong tingbaot wanem we bambae yumi talem, mo tu, stret rod blong talem.
Yu Traem Save Tingting Blong Man We i Askem Kwestin
Ol Sadusi oli askem wan kwestin blong traem trikim Jisas. Oli askem se taem ol dedman oli laef bakegen, bambae i olsem wanem long wan woman we i bin gat plante hasban. Jisas i save se ol Sadusi oli no bilif long laef bakegen. Taswe, long ansa blong hem, hem i stretem rong tingting we i pulum olgeta blong askem kwestin ya. Jisas i mekem ol Sadusi oli tingting long sam tok blong Baebol we oli save gud. Hem i tokbaot samting we oli neva tingbaot bifo, hemia ol pruf se God bambae i mekem ol dedman oli laef bakegen. Ansa blong Jisas i mekem ol Sadusi we oli agensem hem oli sapraes tumas, nao oli fraet blong askem kwestin long hem bakegen.—Luk 20:27-40.
Blong save rod blong givim ansa, yu tu yu mas traem save tingting mo wari blong man we i askem kwestin ya. Yu tingbaot sipos wan fren long skul no long wok i askem long yu, from wanem yu no mekem lafet blong Krismas. ?From wanem hem i askem kwestin ya? ?Hem i wantem save risen from wanem yu no mekem Krismas, no i wantem save nomo sipos ol Witnes oli gat raet blong mekem lafet samtaem? Blong faenemaot samting ya, maet yu mas askem long hem, wanem tingting i pulum hem blong askem kwestin ya. Ale biaen, yu save ansa stret. Mo tu, maet yu gat janis blong tokbaot se, taem yumi folem ol advaes blong Baebol, yumi blokem plante wari mo baden we ol man oli kasem taem oli joen long ol lafet ya.
Yangfala, yu tingbaot sipos tija i singaot yu blong yu tokbaot ol Witnes blong Jehova long fored blong ol studen long skul. Afta we yu toktok, ating ol studen bambae oli askem sam kwestin. Sipos i luk olsem se oli askem kwestin from we oli wantem save moa, i gud yu givim ansa we i isi blong kasem save long hem mo i go stret long poen. Be maet yu luksave se ol rong tingting blong ol man long ples blong yu i stap biaen long kwestin blong olgeta. Sipos i olsem, i gud yu eksplenem smol fastaem, from wanem plante man oli gat rong tingting olsem, mo from wanem ol Witnes blong Jehova oli laekem moa blong folem tok blong Baebol. Nao yu save ansa long kwestin blong olgeta. Nating we i luk olsem se man i askem kwestin blong agensem yu, be i gud yu tingbaot kwestin ya olsem samting we man ya i wari long hem, i bitim we yu ting se hem i wantem agensem yu. Nao bambae yu gat janis blong givim wan ansa we i tijim man long samting we hem i no save, mo i stretem rong tingting we hem i gat, mo i soemaot se bilif blong yu i stanap long Baebol.
?Bambae yu mekem wanem sipos bos blong yu i no wantem givim dei blong spel long yu, blong yu save go long wan asembli? Fastaem, i gud yu tingbaot wanem i stap long tingting blong hem. Maet hem i agri sipos yu talem long hem se yu glad blong wok ovataem long sam narafala dei. Maet hem i letem yu yu go sipos yu talem long hem se, tijing we yu kasem long ol asembli i givhan long yu blong yu gat ol gudfala fasin, olsem fasin blong no stil, mo fasin blong wok strong. Sipos yu soemaot se yu tingbaot ol wari we bos blong yu i gat, maet hem tu bambae i tingbaot ol samting we oli impoten long laef blong yu. ?Be sipos hem i wantem we yu yu mekem wan samting we i rong, olsem stil no giaman, bambae yu mekem wanem? Ating bambae hem i kasem save long desisen blong yu sipos yu talem ‘no’ nomo, mo yu yusum wan vas blong Baebol blong sapotem tingting blong yu. Be maet i moa gud we yu mekem hem i tingting fastaem. Yu save eksplenem long hem se, sipos yu yu rere blong giaman mo stil blong givhan long hem, maet yu save giaman long hem mo stilim samting blong hem tu blong givhan long yu no narafala.
Maet yu yu wan studen we i no wantem joen long sam samting long skul, from we oli no laenap wetem Baebol. Yu mas tingbaot se, tija i no gat bilif olsem yu. Mo tu, tija i stap traehad blong mekem se olgeta studen long klas oli obei. Taswe yu mas mekem sam samting we maet oli hadwok lelebet: (1) yu mas soemaot se yu tingbaot wok we tija blong yu i mekem, (2) yu mas talemaot tingting blong yu wetem respek, mo (3) yu mas stanap strong long desisen blong yu blong mekem samting we Jehova i glad long hem. Blong mekem trifala samting ya, maet i no naf blong eksplenem bilif blong yu nomo. (Prov. 15:28) Sipos yu yu wan pikinini, papa mo mama blong yu bambae tufala i givhan long yu blong yu rerem ol stret tok blong talem.
Samtaem, maet yu mas ansa long ol tok we wan haeman i talem agensem yu. Maet wan polis, wan lida blong gavman, no wan jaj, i askem kwestin long yu. Maet hem i wantem save from wanem yu no obei long wan loa, from wanem yu no joen long politik mo long ami, no from wanem yu no joen long ol seremoni blong kantri. ?Bambae yu ansa olsem wanem? Baebol i givim advaes ya se: “Yufala i mas toktok gud long olgeta we yufala i ona long olgeta.” (1 Pita 3:15, 16) Mo tu, yu mas traem tingbaot from wanem man ya i wantem save ol samting ya, mo yu mas soemaot se yu respektem tingting blong hem. ?Afta, yu mekem wanem? Aposol Pol i talemaot ol raet we hem i gat folem loa blong Rom. Ale, yu tu yu save talemaot ol raet we loa i givim long yu. (Wok 22:25-29) Sipos yu tokbaot wanem we ol Kristin bifo oli mekem, mo wanem we ol Witnes blong Jehova raon long wol oli mekem tede, maet samting ya i openem tingting blong haeman ya. Maet yu talem se ol Witnes oli luksave God olsem Rula blong olgeta, mo from samting ya, oli traehad moa blong obei long ol loa blong man, sipos ol loa ya oli no agensem loa blong God. (Rom 13:1-14) Sipos yu toktok olsem fastaem, maet haeman ya bambae i rere blong lesin long ol vas blong Baebol we yu yusum blong eksplenem desisen blong yu.
?Man We i Askem Kwestin, i Tingting Olsem Wanem Long Baebol?
Taem yu stap tingbaot stret rod blong givim ansa long kwestin blong wan man, i gud tu we yu traem save tingting blong man ya long Baebol. Jisas i mekem samting ya, taem hem i ansarem kwestin we ol Sadusi oli askem long saed blong laef bakegen. Hem i save se ol Sadusi oli bilif nomo long ol buk we Moses i raetem. Taswe, hem i yusum sam tok we i kamaot long wan long ol faef buk blong Baebol we Moses i raetem olgeta fastaem. Hem i statem toktok blong hem olsem: “Buk blong Moses tu i soemaot we ol dedman bambae oli save laef bakegen.” (Luk 20:37) Maet yu tu yu luksave se i moa gud blong yusum ol haf blong Baebol we man blong askem kwestin i agri long olgeta, mo we maet hem i save gud olgeta.
?Be sipos man ya i no bilif long Baebol, bambae yu mekem wanem? Yu save tingbaot wanem we aposol Pol i talem long tok blong hem long Areopagus, we yumi ridim long Ol Wok 17:22-31. Hem i serem ol trutok blong Baebol wetem ol man, be hem i no talem se ol tok blong hem i kamaot long Baebol. Yu tu yu save mekem samting ya, sipos yu luk se i moa gud blong mekem olsem. Sam man, maet yu mas storian wetem olgeta plante taem, bifo we yu save soem ol vas stret long Baebol. Taem yu wantem yusum Baebol, yu no talem nomo se Baebol i Tok blong God. Fastaem, i waes we yu talem sam risen from wanem i gud we yutufala i lukluk ol tok blong Baebol. Bigfala tingting blong yu i blong givim wan klia witnes long saed blong stamba tingting blong God, mo biaen, yu mekem man i lukluk wanem we Baebol i talem. Paoa we Baebol i save gat long tingting blong man i strong moa i winim enikaen tok we yumi save talem.—Hib. 4:12.
“Toktok Gud Long Olgeta”
Jehova i wan God we i kaen. Taswe i stret we ol man blong Jehova oli ‘toktok gud long ol man, long ol tok we olgeta oli save glad long hem.’ (Kol. 4:6; Eks. 34:6) Hemia i min se yumi mas tok kaen, nating se man we yumi toktok long hem i no glad long yumi. Yumi mas yusum ol tok we man i save glad long hem, yumi no mas tok strong mo mekem man i sem.
Plante man tede oli fesem hadtaem, mo evri dei oli stap harem ol tok we i daonem mo spolem olgeta. Taem yumi kam long haos blong ol man olsem, maet oli tok strong long yumi. ?Bambae yumi mekem wanem? Baebol i talem se: “Sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae yu save mekem tingting blong hem i kam kwaet.” Fasin olsem i save mekem tu se man we i no agri long samting we yumi talem, i rere blong lesin. (Prov. 15:1; 25:15) Ol man we oli harem ol strong tok evri dei, maet oli save harem gud tumas sipos yumi gat fasin mo voes we i kwaet mo i kaen gud, ale maet bambae oli save lesin long gud nius ya we yumi karem i kam long olgeta.
Yumi no wantem nating blong agiu wetem ol man we oli no gat respek long trutok. Defren olgeta, yumi wantem yusum Baebol blong pulum tingting blong ol man we oli glad blong tokbaot Baebol. Nomata wanem kaen man yumi mitim mo weples yumi mitim hem, i gud yumi tingbaot oltaem se yumi mas ansa long kaen fasin, mo toktok blong yumi i mas soemaot se yumi trastem ol gudfala promes blong God.—1 Tes. 1:5.
Desisen Blong Yumi Wanwan Mo Tingting We i Jajem Yumi
?Taem man we i stadi Baebol no wan Kristin brata no sista i askem long yu blong talem wanem we hem i mas mekem blong winim wan trabol we hem i gat, bambae yu ansa olsem wanem? Maet yu save wanem we yu bambae yu mekem sipos yu gat trabol ya. Be ol man wanwan oli mas mekem prapa desisen blong olgeta long ol samting long laef blong olgeta. (Gal. 6:5) Aposol Pol i talem se taem hem i prij long ol man, hem i wantem we ‘oli obei’ from we ‘oli bilif.’ (Rom 16:26) Hemia wan gudfala eksampol blong folem. Wan man we i mekem ol desisen blong hem from we i wantem nomo blong mekem tija blong hem no narafala man i glad, hem i stap mekem wok blong man, be hem i no stap letem bilif i lidim hem. (Gal. 1:10) Taswe, sipos yumi talem stret long man we i askem kwestin, wanem samting we hem i mas mekem, yumi no givhan long hem nating.
?Olsem wanem blong ansa long fasin we i laenap wetem Baebol? Maet yu save pulum tingting blong hem i go long ol tingting blong God long Baebol, no long sam eksampol long Baebol we oli stret long trabol we hem i kasem. Maet i gud yu soemaot long hem olsem wanem hem wan i save lukaot moa save blong faenem ol tingting ya blong God mo ol eksampol ya. I gud yu tokbaot ol tingting ya blong God, mo yu eksplenem from wanem ol eksampol oli gud, be yu no talem se oli laenap olsem wanem wetem trabol we hem i gat. Yu askem long hem se ol samting ya oli save givhan long hem olsem wanem, blong mekem wan desisen we i waes. Yu pulum hem blong i tingting gud long ol tingting ya blong God mo ol eksampol ya blong Baebol, nao bambae hem i save wanem rod we Jehova i glad long hem. Olsem nao, yu stap givhan long hem blong i kam “naf blong jusumaot wanem fasin i gud mo wanem fasin i nogud.”—Hib. 5:14.
Givim Ansa Long Miting Blong Kongregesen
Plante taem, ol miting blong Kristin kongregesen oli givim janis long yumi blong talemaot bilif blong yumi. Wan rod blong mekem olsem, hemia taem yumi givim ansa. ?Wanem stret rod blong ansa? Yu mas ansa from we yu wantem presem Jehova, mo yu wantem talem ol gudfala toktok long saed blong hem. Hemia nao samting we Deved i mekem “long fes blong olgeta man blong [God].” (Sam 26:12) Mo tu, i gud yumi givim ansa we i leftemap tingting blong ol Kristin brata sista blong yumi. Yumi mas pulum olgeta blong oli “strong blong lavem ol man, mo blong [oli] mekem ol gudfala fasin,” olsem we aposol Pol i talem. (Hib. 10:23-25) Yumi save mekem samting ya sipos yumi rere gud long ol stadi fastaem.
Taem yu ansa, i gud yu talem ol tok we i klia, i sot, mo i isi blong kasem save long hem. Yu no mas tokbaot evri samting we i stap long paragraf, be yu tokbaot wan poen nomo. Sipos yu givim wan smol ansa nomo, ol narafala bambae oli gat janis blong ansa mo blong ademap sam moa tingting. I gud tumas sipos yu tokbaot ol vas blong Baebol we oli stap long buk blong stadi. Taem yu mekem olsem, i gud yu pulum tingting blong ol man i go long haf blong vas ya we i laenap stret wetem stadi blong yumi. I gud yu lanem blong ansa long ol prapa tok blong yu, i bitim we yu ridim ansa stret long buk nomo. Yu no mas harem nogud sipos ansa blong yu i no kamaot stret gud olsem yu wantem. Samting ya i save hapen long yumi evriwan taem yumi givim ansa.
I klia se, i impoten moa blong save rod blong givim ansa long wan kwestin, i winim we yu save ansa blong kwestin ya. Yumi mas luksave stret rod blong ansa. !Yumi harem gud tumas taem yumi givim wan ansa we i kamaot long hat blong yumi mo i kasem hat blong narafala!—Prov. 15:23.