Baebol i Talem Wanem
?Olsem Wanem Mi Save Yusum Mane Blong Mi Long Wei We i Stret?
“Pei blong mi i no go antap nating, be praes blong ol samting i stap go antap. Plante taem mi no save slip long naet. Mi stap tingbaot wanem we mi save mekem blong givim ol samting we famle blong mi i nidim.”—James.
“Mi harem olsem se mi fas i stap insaed long wan smol rum we i no gat doa long hem, mi no save olsem wanem blong kamaot.”—Sheri.
TAEM i gat hadtaem long saed blong mane, yumi no sapraes blong harem we ol man oli toktok olsem James mo Sheri. Wan man we i wok long Intenasnal Leba Ofis, nem blong hem Juan Somavia, i tokbaot problem blong ekonomi we i bin kasem plante kantri long wol i no longtaem i pas. Hem i se: “Taem trabol i kamaot long Wall Street (wan ples long Niu Yok we plante bigbigfala bang blong wol oli stap long hem) trabol ya i kasem evri narafala kantri tu.”
Taem wan man i lusum wok blong hem mo taem hem i no gat naf mane blong pem ol stamba samting we famle blong hem i nidim, wari i save winim hem mo maet hem i harem olsem se hem i nogud nomo. Wan taem long laef blong Deved, hem tu i harem nogud olsemia. Hem i raetem sam haf blong Baebol mo long wan long ol haf ya hem i raetem prea blong hem se: “Plis yu tekemaot ol samting we i stap mekem mi mi wari tumas, mo yu sevem mi long ol trabol blong mi.” (Ol Sam 25:17) ?Baebol i tokbaot taem blong yumi se bambae hem i olsem wanem? ?Waes blong God we i stap long Baebol i save halpem yumi blong no wari tumas mo gat wan tingting we i kwaet?
Waes We i Save Givhan Long Yu Taem Laef i Strong Tumas
Baebol i talem se long taem blong “ol las dei,” ol trabol long wol bambae oli kam plante “olsem we woman i stat harem we bak blong hem i soa blong i bonem pikinini,” mo “bambae laef i strong tumas mo i had blong winim ol trabol.” (2 Timoti 3:1, NW; Matiu 24:8) !Ol tok ya oli stap kamtru tede! Be nating se yumi stap long wan taem we laef i strong tumas, yumi save gat wan gudfala tingting long saed blong fiuja. God i yusum Tok blong hem, Baebol, blong givim waes we i givhan long yumi blong stanap strong long taem blong trabol, nating se i gat hadtaem long saed blong mane.
Baebol i halpem yumi blong gat stret tingting long saed blong mane. Prija 7:12 i talem se: “Mane i save givhan blong mekem laef blong yu i gud, be waes tu i save mekem samting ya, mo hem i save go moa. Hem i save mekem we laef blong yu bambae i stap gud olwe.” Yes, mane i save givhan long laef, be waes blong God, we i stap long Baebol, hemia nomo we i save mekem man i harem se hem i sef gud oltaem. Tingbaot sam long ol eksampol ya.
Stanap Strong Taem i Gat Ol Trabol Long Saed Blong Ekonomi
Wok had. “Nating we man blong les i wantem plante samting, be hem i no save kasem. Man we i stap wok had, yes, hem bambae i kasem evri samting we hem i wantem.” (Ol Proveb 13:4) ?Yumi lanem wanem long vas ya? I gud yu gat fasin ya blong wok had. I gud yu wan man we yu no stil mo yu no giaman. Ol bos oli tinghae long man we i gat ol gudfala fasin olsem. Taem oli lukaotem man blong wok, ating bambae oli kwik blong karem man we i gat ol gudfala fasin olsem. Mo sipos oli mas sakemaot sam man long wok, ating bambae oli no save sakemaot man olsem kwiktaem.—Efesas 4:28.
Tingbaot praes bifo yu pem. Jisas i talem se: “?Hu long yufala we i wantem wokem wan bigfala haos we i hae, be i no sidaon fastaem blong wokemaot praes blong olgeta samting blong hem, blong luk se mane blong hem bambae i naf no i no naf?” (Luk 14:28) Long vas ya Jisas i stap tokbaot ol man we oli wantem kam biaen long hem, se oli mas tingting gud fastaem. Be toktok ya blong hem i tru tumas tu long ol samting we yumi mekem long laef blong yumi evri dei. I gud yu raetem wan lis blong ol impoten samting we yu mas pem long evri wik no long evri manis. Ale yu save kaontem mo faenemaot hamas mane we bambae yu spenem long ol samting ya.
No westem mane olbaot. Fasin blong plei laki, smok, mo tekem drag mo drong, oli ol rabis fasin we God i no laekem nating.—Ol Proveb 23:20, 21; Aesea 65:11; 2 Korin 7:1.
Blokem fasin blong “laekem mane tumas.” (Hibrus 13:5) Ol man we oli laekem mane tumas oli stap ‘mekem ol samting we olgeta oli harem nogud tumas from.’ Tru ya, bambae oli lusum glad mo bambae tingting blong olgeta i foldaon yet. (1 Timoti 6:9, 10) Mo tu, man olsem, hem i kam olsem slef blong mane, from we neva hem i harem se mane blong hem i naf, oltaem bambae hem i stap wantem moa.—Prija 5:10.
Stap glad long wanem we yu gat. “Taem yumi bon i kam long wol ya, yumi no karem wan samting, mo taem yumi ded, bambae yumi no karem wan samting i go wetem yumi. Be sipos yumi gat kakae blong yumi mo klos blong yumi, hemia i naf, yumi save harem gud.” (1 Timoti 6:7, 8) Ol man we oli lan finis blong stap glad long smol samting nomo, bambae oli no wari bitim mak taem i gat hadtaem long saed blong mane. Taswe i gud yu lanem naoia blong glad nomo long wanem samting we yu naf blong pem wetem mane blong yu.—Lukluk bokis long raetsaed.
Jemes 4:14 i talem se i no gat wan long yumi we i ‘save wanem bambae i save kamtru long laef blong hem tumora.’ Taswe olgeta we oli waes bambae oli “no putum tingting blong olgeta long ol mane blong olgeta, from we mane i no wan samting blong stap longtaem. Oli mas putum tingting blong olgeta i stap long God nomo.” Yes, God i mekem promes ya long ol man blong hem se: “Bambae mi mi no save livim yu yu stap yu wan. Bambae mi mi no save lego yu samtaem.”—1 Timoti 6:17; Hibrus 13:5.
?YU YU BIN TINGBAOT?
● ?Baebol i talem se laef long taem blong yumi bambae i olsem wanem?—2 Timoti 3:1-5.
● ?Wanem samting we yumi save trastem blong lidimgud yumi tede?—Ol Sam 19:7.
● ?Olsem wanem mi save mekem we famle blong mi i gat wan gudfala laef long ol yia we oli kam?—Prija 7:12.
[Bokis/Foto blong pija long pej 21]
?OLSEM WANEM BLONG NO WESTEM MANE?
Taem yu go long stoa: Mekem wan lis blong ol samting we yu nidim. No pem samting we yu no nidim. Jekemgud praes blong ol samting long defdefren stoa blong faenemaot weswan i moa jip. Tekem janis blong pem samting taem yu harem we ol man oli mekem sel no oli katemdaon praes blong ol samting. Pem ol kakae olsem ol ligim, long taem blong olgeta from we praes blong olgeta i daon, biaen taem taem blong olgeta i finis, bambae praes blong olgeta i go antap bakegen. Taem yu gat janis, i gud yu go long ol stoa we taem yu pem plante samting wantaem, praes blong wanwan samting ya i jip moa (wholesale). Olsem nao, yu save pem plante kakae wantaem long jip praes.
Taem yu pem ol samting blong haos: Taem bil blong laet no narafala samting olsem i kam, yu mas pem kwiktaem. Olsem nao, bambae yu no gat bigfala kaon i stap hivap. I moagud yu kukum prapa kakae blong yu long haos. No kakae tumas mo no dring tumas. Taem yu no stap long wan rum, ofem laet. Taem yu no yusum wan masin, ofem fulwan. Sipos i gat janis, i gud yu yusum ol masin we oli no kakae tumas lektrik.
Transpot: Sipos yu nidim wan trak, i gud yu pem wan we bambae yu no westem tumas mane long ol spea pat blong hem mo bensin. Yu no nid blong pem wan trak we i niuwan. Sipos yufala plante i wantem go long semfala ples, maet i moagud yufala i joen tugeta long wan no tu trak nomo bitim we yufala wanwan i karem trak blong yufala. Sipos i gat janis, i gud blong yusum pablik transpot nomo, no wan baskel, no maet yu save wokbaot nomo. Tekem spel blong go ovasi long taem we praes blong plen i godaon. Mo i moagud blong go spel long ol ples we oli no farawe tumas long hom blong yu.
Telefon mo nara samting olsem: ?Yu yu nidim wan telefon long haos wetem wan mobaefon tu? ?Sipos ol pikinini blong yu oli gat mobaelfon, oli save katemdaon taem we oli spenem long mobaelfon no maet i gat taem we oli no nidim mobaelfon nating? Sipos kontrak we yu pem blong lukluk ol program long televisen oli sas tumas, yu save jusum wan we i no gat tumas janel long hem. Olsem nao, yu no spenem bigfala mane tumas long hem.a I moagud yu rentem ol buk mo DVD long stoa blong rentem vidio i bitim we yu pem ol buk no DVD ya.
[Futnot]
a Yu save faenem sam narafala gudfala tingting long Wekap! blong Maj 2009 long Franis mo Inglis, “Manage Your Money Wisely,” mo long Wekap! blong Jun 2006 long Franis mo Inglis, “Young People Ask . . . How Can I Control My Spending?”