Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g09 Julae pp. 26-29
  • ?Olsem Wanem Long Thyroid Blong Yu?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Long Thyroid Blong Yu?
  • Wekap!—2009
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Glan Ya Thyroid
  • Wok Blong Ol Homon Blong Thyroid
  • ?Wanem i Bos Long Thyroid?
  • Thyroid We i No Wok Gud
  • ?Wetaem i Gat Nid Blong Kasem Tritmen?
  • Wok We Ol Homon Oli Mekem Insaed Long Bodi
    ?I Gat Wan Man We i Wokem Ol Samting Ya?
Wekap!—2009
g09 Julae pp. 26-29

?Olsem Wanem Long Thyroid Blong Yu?

MAN BLONG WEKAP! LONG BRASIL I RAETEM STORI YA

SARA i gat bel, ale i no tri manis yet, be hem i lusum bebi blong hem. Hem i krae we i krae. Wan yia biaen, hem i gat bel bakegen be i lusum hemia tu. Hospital i mekem plante tes long hem, be oli no faenemaot from wanem samting ya i hapen. Taem ol yia oli stap pas, Sara i kam fatfat, nating se hem i kakae smol nomo mo hem i mekem eksasaes. Mo tu, stik masel i stap kasem hem long tufala leg blong hem, mo hem i harem se i kolkol oltaem. Ale, ol dokta oli jekem blad blong hem mo oli yusum wan mesin (ultrasound) blong jekem glana ya we oli kolem thyroid, nao oli faenemaot se Sara i gat wan sik blong thyroid we nem blong hem Hashimoto. Ating sik ya nao i mekem se hem i lusum tufala bebi ya.b

Sara i olsem plante narafala we oli no tingbaot thyroid blong olgeta nating. Be taem problem blong thyroid i mekem helt blong Sara i kam nogud, hem i jes luksave se thyroid i rili wan impoten haf blong bodi.

Glan Ya Thyroid

Thyroid i wan smol glan we i stap long trot blong man mo woman, jes aninit long apol blong Adam. Glan ya i luk olsem wan bataflae, i gat tu haf blong hem we tufala i raonem paep we yumi pulum win long hem (trachea). Glan ya i smol we i smol, hevi blong hem i no kasem 30 gram. Hem i wan long ol glan long bodi we oli kolem endocrine. Ol glan ya oli wokem ol homon, (hemia ol kemikol we oli wekemap sam haf blong bodi blong oli wok), mo tu, oli hivimap ol homon i stap, mo taem i gat nid, oli sanem ol homon oli go stret long blad.

Thyroid, hem i plante smosmol bag we oli fulap long wan wota we i lelebet olsem glu, mo long wota ya i gat ol homon oli stap. Ol homon ya oli gat moa aedin (long Inglis iodine) long olgeta i bitim ol narafala kemikol. Yes, klosap 80 pesen blong olgeta aedin long bodi i stap long thyroid. Sipos kakae blong yumi i no gat naf aedin long hem, thyroid i save solap, i mekem se yumi kasem big nek (goiter). Sipos ol smosmol pikinini oli no kasem naf aedin, bodi blong olgeta bambae i no wokem naf homon, nao maet oli slo blong gru long bodi, tingting, mo long ol haf blong bodi we oli joen wetem seks. Hemia wan sik we oli kolem cretinism.

Wok Blong Ol Homon Blong Thyroid

Nem blong ol homon blong thyroid, hemia T3, RT3, (Reverse T3), mo T4.c Tufala ya T3 mo RT3, oli kamaot long T4, mo plante taem wok ya blong jenisim T4 i kam T3 mo RT3 i hapen long wan narafala haf blong bodi, i no long thyroid. Taswe, taem bodi i nidim sam moa homon blong thyroid, ale thyroid i sanem T4 i go long blad, nao long ples ya T4 wetem T3 mo RT3, oli wok long ol sel blong bodi.

Taem wan man i wantem mekem trak i spid no i slodaon, hem i yusum leg blong hem blong kontrolem spid ya. Long sem fasin, ol homon blong thyroid oli save mekem bodi i spid no i slodaon, taem oli kontrolem wok blong ol kemikol long ol sel blong bodi, blong mekem se ol kemikol ya oli wok kwik moa no oli slodaon. Ol kemikol ya oli givim paoa long bodi mo oli wokem sam niufala samting insaed long bodi. Taswe, ol homon blong thyroid oli mekem se bodi i wokemgud ol niufala samting ya mo i fiksimap sam samting bakegen. Mo tu, ol homon oli mekem se hat i pam long stret spid, ol masel oli strong, mo bodi i no kam kolkol tumas.

Ol homon blong thyroid oli gat sam narafala impoten wok blong mekem tu. Wan long ol wok ya, se oli givhan long leva blong tekemaot ol rabis gris long blad (cholesterol we i nogud). Nao gris ya i go joen wetem wan wota blong leva (bile), mo biaen i kamaot long bodi taem man i gobus. Sipos bodi i no gat naf homon blong thyroid, rabis gris ya long blad i save kam plante tumas, mo gudfala gris we bodi i nidim, hem i no naf.

Wan narafala wok blong ol homon blong thyroid, hemia blong mekem gat blong man i spid moa blong wokem ol wota we i givhan blong tantanem kakae. Mo tu, oli givhan long ol masel long bodi blong oli wok kwik moa, taem oli taetem mo slakem olgeta bakegen. Taswe, sipos i gat plante tumas homon blong thyroid long bodi, man bambae i gobus oltaem. Sipos i no gat naf, bambae i hadwok blong gobus.

?Wanem i Bos Long Thyroid?

I gat wan smol haf blong bren (hypothalamus) we i bos long thyroid. Taem smol haf ya blong bren i haremsave se bodi i nidim sam moa homon blong thyroid, hem i wekemap wan narafala glan we i stap klosap long hem, long stamba blong bren, klosap long top blong maot, nem blong glan ya pituitary. Nao glan ya i sanem homon ya (TSH) i go long blad, mo hemia i givim signal long thyroid blong wokem sam moa homon.

Ol dokta oli save jekem blad blong faenemaot hamas TSH mo homon blong thyroid i stap. Nao samting ya i soem long olgeta sipos thyroid i stap wok gud no i gat sik long hem. Hemia i impoten, from we thyroid i save kasem plante problem.

Thyroid We i No Wok Gud

Maet thyroid i no wok gud from we man i no kakae plante samting we i gat aedin long hem. Sipos no, maet man i kasem problem ya from we i wokhad tumas no i tingting tumas. Maet wan bebi i gat problem ya finis taem i jes bon, maet man i kasem problem blong thyroid from wan narafala sik long bodi (olsem, taem fasin blong bodi blong blokem sik i gorong), no maet i kamaot from sam meresin we man i tekem blong winim wan narafala sik.d Sik ya we thyroid i solap (big nek no goiter) i save soemaot se i gat wan sik long thyroid. Maet fulwan glan i solap, no maet i gat ol lam i gru long hem. Plante taem samting ya i no soemaot se i gat bigfala sik long thyroid. Be i impoten blong go luk dokta blong jekemap, from we sam samtaem thyroid we i solap i save soemaot se i gat wan bigfala sik i stap, olsem kansa.e

Thyroid we i gat wan sik long hem no thyroid we i no wok gud, i save wokem plante tumas homon, no maet i no wokem naf homon. Nem blong sik ya we thyroid i wokem plante tumas homon, hemia hyperthyroidism; mo sik ya we thyroid i no wokem naf homon, hemia hypothyroidism. Sik blong thyroid i save kamaot sloslo we man i no haremsave. Taswe man i save gat problem blong thyroid plante yia finis be hem i no save. Olsem plante narafala sik, dokta i save halpem sikman moa sipos hem i kwik blong go luk dokta, bifo we sik i kam bigwan.

Tufala sik blong thyroid we plante man oli kasem, hemia Hashimoto mo Graves. Stamba blong tufala sik ya se fasin blong bodi blong blokem ol sik i gorong, nao bodi i stat blong faet agensem ol gudfala sel insaed long hem, from we i luk olgeta olsem ol samting we oli no mas stap long bodi. Namba blong ol woman we oli kasem sik ya Hashimoto i sikis taem antap long namba blong ol man. Mo klosap olgeta evriwan we oli gat sik ya, thyroid blong olgeta i no wokem naf homon (hypothyroidism). Namba blong ol woman we oli kasem sik ya Graves i eit taem antap long namba blong ol man. Mo klosap olgeta evriwan we oli gat sik ya, thyroid blong olgeta i wokem plante tumas homon (hyperthyroidism).

?Olsem wanem? ?I impoten we dokta i jekem blad blong ol man bakegen mo bakegen blong luk sipos oli gat sik blong thyroid? I gat defdefren tingting long saed ya. Be klosap olgeta man we oli gat save long saed ya, oli talem se i impoten blong jekem ol bebi taem oli jes bon. (Lukluk bokis ya “I Impoten Blong Jekem Blad Blong Ol Bebi We Oli Jes Bon.”) Sipos dokta i jekem blad blong wan man nao i faenemaot se thyroid i no stap wokem naf homon, bambae hem i jekem blad bakegen blong luk sipos i gat wan sik blong thyroid we i stap mekem se glan ya i no wok gud. Sipos dokta i jekem blad blong wan man nao i faenemaot se thyroid i stap wokem plante tumas homon, bambae i mekem eksre blong thyroid. I moagud se oli no mekem eksre blong thyroid long woman we i gat bel no i stap givim titi long pikinini. Sipos dokta i faenem se i gat ol lam long thyroid, maet hem i katemaot wan smol pis blong wan lam blong jekem sipos i gat kansa blong thyroid.

?Wetaem i Gat Nid Blong Kasem Tritmen?

Sipos man i gat hyperthyroidism we i mekem se hat i pam kwik tumas, ol masel oli seksek, mo hem i wari tumas, dokta i save givim stret meresin blong halpem hem. Wan narafala tritmen blong sik ya, i blong kilimaot sam sel blong thyroid blong mekem se glan ya i no moa wokem plante tumas homon. Sam long olgeta we oli gat sik ya, dokta i mas katem olgeta mo tekemaot thyroid fulwan.

Sipos wan man i gat sik ya hypothyroidism no sipos dokta i katemaot thyroid finis, man ya i mas tekem meresin evri dei, hemia meresin we i gat homon ya T4 long hem. Dokta bambae i gohed blong jekem sikman ya gogo i faenemaot hamas meresin i stret blong hem i tekem evri dei. Long saed blong kansa blong thyroid, i gat defdefren tritmen. Maet dokta i givim sam meresin, maet i katem thyroid, maet i hangem botel blong strong meresin long man we i blong kilim kansa (chemotherapy), no maet i givim wan spesel aedin (radioactive).

Naoia Sara i stap tekem meresin evri dei we i gat T4 long hem, mo tu, dokta i givhan long hem blong save wanem kakae i stret long sik blong hem. Samting ya i mekem se hem i harem gud. Sara mo plante narafala man olsem hem, oli jes kasem save se, nating we thyroid i wan smol haf blong bodi, be hem i impoten tumas. Ale, yu mas lukaotgud long thyroid blong yu. Kakae gud oltaem, antap moa, tekem ol kakae we i gat aedin long hem, traem blong no wari tumas, mo mekem bes blong yu blong gat gud helt.

[Ol futnot]

a Sam smosmol haf insaed long bodi we oli tekemaot samting long blad, jenisim i kam narafala samting, mo sanem i goaot bakegen blong bodi i yusum.

b Sipos thyroid i slak blong mekem wok blong hem, woman we i gat bel i save kasem problem. Be bighaf blong ol woman we oli gat sik blong thyroid, oli bonem ol pikinini we oli helti nomo. Nating se i olsem, i impoten we mama ya i tekem meresin blong mekem se bodi i gat naf homon, from we taem pikinini i stap long bel, mama nomo i stap givim homon blong thyroid long hem.

c T3, prapa nem blong hem se triiodothyronine, mo T4, prapa nem blong hem se thyroxine. Tufala namba ya 3 mo 4, oli soemaot namba blong ol atom blong aedin we oli stap long homon ya. Thyroid i wokem wan narafala homon tu, hemia calcitonin, we i givhan blong mekem se i gat naf kalsiam (calcium) long blad.

d Wekap! i no stap talem wanem tritmen we man i mas folem from sik blong hem. Sipos yu ting se maet yu yu gat wan problem blong thyroid, i gud yu go luk wan dokta we i gat save long ol sik blong thyroid mo olsem wanem blong blokem mo halpem man we i gat wan sik olsem.

e Olgeta we oli stap long denja moa blong kasem kansa blong thyroid, hemia olgeta we ol dokta oli bin givim tritmen ya (radiotherapy) we oli bonem hed no nek blong man wetem wan strong laet. Mo tu, olgeta we oli gat kansa finis samples long bodi blong olgeta, oli stap long denja moa, wetem olgeta we sam famle blong olgeta oli gat kansa blong thyroid.

[Tok blong mapen poen long pej 27]

Taem wan man i wantem mekem trak i spid no i slodaon, hem i yusum leg blong hem blong kontrolem spid ya. Long sem fasin, ol homon blong thyroid oli save mekem bodi i spid no i slodaon

[Tok blong makem poen long pej 29]

Sik blong thyroid i save kamaot sloslo we man i no haremsave. Taswe man i save gat problem blong thyroid plante yia finis be hem i no save

[Bokis/Foto blong pija long pej 28]

SAEN BLONG SIK BLONG THYROID

Hyperthyroidism: Tingting mo bodi i no save stap kwaet, man i kam bunbun nating se i kakae plante, hat i pam kwik tumas, man i gobus oltaem, woman i no kasem sikmun long stret taem, kros, wari, samtaem man i glad be i save jenis kwiktaem i harem nogud, tufala ae i bigbigwan, ol masel oli no gat paoa, man i no save slip long naet, hea i no strong mo i stap brobrok.f

Hypothyroidism: Man i no gat paoa long bodi mo tingting, i kam fatfat, hea i folfoldaon, i hadwok blong gobus, hem i harem i kolkol oltaem, woman i no kasem sikmun long stret taem, tingting i foldaon, voes i defren (i no moa klia, i daon tumas), i no save rimemba gud, i taed.

[Futnot]

f Maet sam long ol saen ya oli kamaot from wan narafala sik, taswe yu mas go luk dokta sipos yu harem se wan samting i rong.

[Bokis blong pija long pej 28]

I IMPOTEN BLONG JEKEM BLAD BLONG OL BEBI WE OLI JES BON

Dokta i save tekem sam drop blad nomo blong wan bebi we i jes bon, blong faenemaot sipos bebi ya i gat problem blong thyroid. Sipos dokta i luk se bebi i gat wan problem, hem i save mekem samting blong stretem problem ya. Sipos wan pikinini i no gat naf homon blong thyroid, maet hem i slo long bodi mo tingting blong hem. Hemia wan sik we oli kolem cretinism. Taswe, klosap oltaem dokta i jekem blad blong bebi sam dei nomo afta we i bon.

[Bokis/Foto blong pija long pej 29]

?YU YU STAP KASEM OL STRET KAKAE?

Sipos yu kakaegud mo kasem ol stret kakae, samting ya i save blokem problem blong thyroid. ?Olsem wanem? ?Yu yu stap kakae plante samting we i gat aedin (iodine) long hem? Aedin i impoten blong thyroid i save wokem ol homon. Fis blong solwota mo ol narafala kakae blong solwota, oli nambawan blong givim aedin. Long saed blong hamas aedin i stap long ol ligim mo mit we yu yu kakae, samting ya i dipen long graon we ol kakae ya i kamaot long hem, mo ol kemikol we oli stap long graon ya. From we plante kakae i no gat naf aedin long hem, sam gavman oli mekem wan rul se sol we ol stoa oli salem i mas gat aedin long hem.

Wan narafala samting we i impoten long thyroid, hemia selenium. Gudfala samting ya i givhan long bodi blong jenisim homon ya T4 i kam T3. I gat selenium long plante ligim, mit, mo melek, sam long olgeta i gat plante, sam i gat smol, i dipen long graon we ol kakae ya i kamaot long hem. I gat plante selenium long ol kakae we i kamaot long solwota mo long sam kaen pistas. Be sipos yu ting se yu gat problem blong thyroid, i moagud yu go luk wan dokta i bitim we yu traem winim yu wan.

[Foto long pej 28]

(Lukluk niuspepa)

Paep we man i pulum win long hem (trachea)

Ples long trot we voes i kamaot long hem (larynx, apol blong Adam)

Thyroid

Trachea

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem