Baebol i Talem Wanem
?I Rong Blong Ronem Haenem, Mo Paoa?
“?HAENEM, mane, mo paoa, oli nogud?” Kwestin ya i kamaot long ripot blong wan jos, aninit long stamba tok ya, “Ol Samting We Yumi No Save Sipos Oli Stret No Oli No Stret.” Long ripot ya, oli raetem tok we God i talem long Ebraham se: “Bambae mi mi mekem we yu yu gat plante pikinini we bambae oli kamaot biaen long yu, nao bambae olgeta ya oli kam plante we plante. Bambae oli kam wan strongfala laen. Mi bambae mi blesem yu, mo bambae mi mekem we plante man oli savegud nem blong yu.”—Jenesis 12:2.
Ripot ya i talem se, “i rong blong ronem haenem, mane, mo paoa, sipos long rod ya yumi spolem narafala.” Be hem i talem tok blong wan bigfala tija long faswan handred yia tu, se: “?Sipos mi mi no leftemap mi, hu bambae i leftemap mi?” Nao ripot i finis, i se: “Sipos yumi no traehad blong kasem fulmak blong yumi, i no gat narafala we bambae i givhan long yumi blong kasem.” ?Olsem wanem? ?Olgeta we oli wantem mekem wok blong God, i stret we tingting blong olgeta i hafhaf se maet i gud no maet i nogud blong ronem haenem, mo paoa? ?Olsem wanem blong kasem fulmak blong yumi? ?I rong blong ronem haenem, mo paoa? ?Baebol i talem wanem?
?Ebraham i Ronem Haenem, Paoa, Mo Mane?
Baebol i makemgud strong bilif we Ebraham i gat long God. (Hibrus 11:8, 17) Taem God i promes long Ebraham se bambae hem i mekem we ol pikinini blong hem oli kam wan strongfala laen, mo we ol man oli savegud long nem blong hem, God i no stap pulum Ebraham blong ronem haenem, mo paoa. God i stap talemaot tingting blong hem nomo se bambae hem i yusum Ebraham blong blesem olgeta man. Hemia wan samting we i moa impoten bigwan i bitim ol samting we man i wantem ronem.—Galesia 3:14.
Blong soem bigfala ona long God, Ebraham i lego ol sas samting blong hem mo isi laef we hem i gat long Uru. (Jenesis 11:31) Samtaem biaen, Ebraham i lego paoa mo posisen blong hem tu blong holem pis wetem Lot, boe blong brata blong hem. Hemia taem we Ebraham i letem Lot i tekem beswan graon i blong hem. (Jenesis 13:8, 9) I no gat tok long Baebol we i soem se Ebraham i ronem haenem, mo paoa. Bilif, fasin obei, mo tingtingdaon, hemia nao ol fasin we oli mekem se God i laekem Ebraham mo i kam “fren” blong hem.—Aesea 41:8.
Defren Tingting Long Saed Blong Posisen, Haenem, Mo Paoa
Wan diksonari i eksplenem fasin blong man we i wantem win long laef, se hem i “wantem tumas blong kasem hae posisen, haenem, no paoa.” Long taem bifo, King Solomon i kasem ol samting ya, mo hem i kam rijman tu. (Prija 2:3-9) Be i klia we Solomon i no wantem tumas ol samting ya. Taem hem i kam king, God i askem long hem wanem samting we hem i wantem. Solomon i gat tingting daon, hem i askem long Jeova blong i givhan long hem blong obei wetem fulhat blong hem; mo blong i givim waes we hem i nidim blong luksave stret rod blong rulumgud ol man blong God. (1 King 3:5-9) Afta we Solomon i tokbaot ol sas samting we hem i gat mo bigfala paoa we hem i holem, hem i se: “Ol hadwok ya blong mi i blong nating nomo. I olsem we mi stap resis olbaot nomo.”—Prija 2:11.
?Be olsem wanem nao? ?Solomon i talem se ol man oli mas traehad blong kasem fulmak blong olgeta? Yes, long wan fasin hem i talem olsem. Afta we Solomon i skelemgud ol samting we hem i mekem long laef blong hem, tingting blong hem i olsem: “Yu mas tinghevi long God, yu mas ona long hem, mo yu mas obei long ol tok blong hem, from we hemia nao samting we hem i mekem yumi from.” (Prija 12:13) Ol man oli kasem fulmak blong olgeta taem oli mekem samting we God i wantem, i no taem oli kasem posisen, mane, haenem, no paoa.
Man We i Gat Tingting Daon Bambae Oli Leftemap Hem
I tru, i no rong blong tinghae long yumi wan, sipos yumi no bitim mak. Baebol i talem se yumi mas laekem ol man raonabaot long yumi olsem we yumi laekem yumi wan. (Matiu 22:39) Evri man i wantem isi laef mo i wantem glad. Hemia i stret nomo. Be Baebol i pulum yumi blong wokhad tu, mo blong gat tingting daon, mo blong luksave ol mak we yumi no naf blong kasem. (Ol Proveb 15:33; Prija 3:13; Maeka 6:8) Ol man we oli no giaman mo oli no stil, mo we narafala i save trastem olgeta, mo we oli wokhad, plante taem ol narafala oli makemgud fasin blong olgeta, nao ol man ya oli no faenem i had blong kasem wan gudfala wok, mo oli winim respek blong ol narafala. Tru ya, i moagud blong folem rod ya i bitim we yumi yusum no trikim narafala blong kasem samting, mo i moagud i bitim we yumi traem winim ol narafala blong kasem hae posisen.
Jisas i givim woning long ol man, se sipos oli go long wan lafet blong mared, oli no mas jusum nambawan ples blong sidaon. Hem i talem se i moagud we oli go sidaon long laswan ples, nao bos blong lafet ya i save putum olgeta long wan ples we i hae moa. Jisas i talem wan klia rul long saed ya, i se: “Man we hem i stap leftemap hem blong i kam haeman, bambae God i putum hem i stap daon. Be man we tingting blong hem i stap daon, bambae God i leftemap hem i kam haeman tru.”—Luk 14:7-11.
Ol Trufala Kristin Oli No Ronem Haenem, Paoa, Mo Mane
Baebol i soemaot se sin we ol man oli kasem long Adam, i pulum olgeta blong kam flas long tingting blong olgeta nao oli wantem haenem, mo paoa. (Jemes 4:5, 6; NW ) Fastaem, aposol Jon i gat fasin ya. Hem i wantem tumas wan hae posisen, mekem se, hem wetem brata blong hem, tufala i askem strong long Jisas blong i givim nambawan ples long tufala long Kingdom blong hem. (Mak 10:37) Biaen, Jon i jenisim fasin blong hem. Long namba tri leta blong hem, yumi ridim ol strongfala tok we hem i talem agens long Diotrefes, from we Diotrefes i “laekem tumas blong i lida blong olgeta.” (3 Jon 9, 10) Ol Kristin tede oli traehad blong folem tok blong Jisas mo mekem tingting blong olgeta i stap daon. Oli folem eksampol blong olfala aposol Jon tu, we hem i lanem blong sakemaot tingting ya blong wantem haenem mo paoa.
Be yumi mas luksave se long wol ya, plante man oli no tinghae long man we wok blong hem i gud, i gat save, i mekem i gud long narafala, mo i wokhad. Sam man nomo oli luksave olgeta, samfala nogat. (Ol Proveb 22:29; Prija 10:7) Plante taem, man we i no gat bigfala save long wok blong hem, hem nao i kasem hae posisen, be man we i gat gudhan long wok blong hem, i stap olsem nomo, ol narafala oli no luksave hem. Long wol ya we i fulap long sin, plante man we oli kasem hae posisen mo paoa, oli no man we i gat save mo we i nafgud.
I no gat wan kwestin long tingting blong ol trufala Kristin se fasin blong ronem haenem, mo paoa, i stret no i no stret. Tingting blong olgeta we oli trenem folem Baebol, i blokem olgeta blong oli no folem fasin ya. Oli traem mekem bes blong olgeta nomo long evri samting long laef, blong oli save leftemap nem blong God. Biaen, oli livim i stap long han blong God, blong hem i givim frut we hem i luk se i stret long wok blong olgeta. (1 Korin 10:31) Ol Kristin oli traehad blong kasem fulmak blong olgeta, taem oli tinghevi long God, oli ona long hem, mo oli obei long ol loa blong hem.
[Tok blong pija long pej 12]
?God i pulum Ebraham blong ronem haenem, mo paoa?