Baebol i Talem Wanem
?I Tabu Blong Tekem Strong Dring?
“SIPOS yu dring tumas waen, hemia bambae i mekem yu yu mekem tumas noes, mo i mekem yu yu krangke. Fasin ya we man i dring gogo i drong, hem i wan krangke fasin.” Tok ya i stap long Baebol long Ol Proveb 20:1. ?Hemia i min se i tabu blong tekem enikaen strong dring? Samfala oli ting se ‘yes.’ Oli talem sam stori blong Baebol we nogud frut i kamaot taem man i dring tumas.—Jenesis 9:20-25.
Tede tu, i gat plante nogud frut i kamaot taem man i dring tumas. I gat ol sik olsem sik blong leva (cirrhosis), plante aksiden long trak we man i ded from, trabol long saed blong mane, raf fasin insaed long famle, mo plante mama oli spolem no givim sik long pikinini we i stap long bel blong olgeta. The World Book Encyclopedia i talem se ating ol nogud frut ya nao i pulum “plante skul blong tijim ol man se i rong blong tekem strong dring.” ?Be i tru se i rong blong tekem strong dring? ?Baebol i putum tabu long olgeta strong dring, nating se man i tekem smol nomo?
?Baebol i Talem Wanem?
I tru se Baebol i givim woning long saed blong nogud frut we i save kamaot taem man i dring tumas. Efesas 5:18 i talem se: “Bambae yufala i no dring waen, gogo yufala i lusum hed. Samting ya bambae i spolem yufala nomo.” Mo Ol Proveb 23:20, 21 i talem se: “I nogud yu go joen wetem ol man we oli stap dring tumas mo oli stap kakae we i bitim mak. Man we i stap drong oltaem mo i stap kakae tumas bambae i kam puaman.” Aesea 5:11 i talem se: “Yufala ya we i stap girap long eli moning blong go lukaot waen, nao yufala i stap dring go kasem medel naet, gogo yufala i hablok, sore tumas long yufala.”
Be Baebol i talem se man i save haremgud long smol dring, we i save mekem i gud long bodi tu. Ol Sam 104:15 i talem se wan presen we God i givim long man, hemia “waen blong mekem hem i glad.” Mo Prija 9:7 i talem se pei we yumi kasem taem yumi mekem gudfala wok, se “yumi kakae blong yumi harem gud, mo yumi dring waen blong tingting blong yumi i glad.” Pol i save se smol waen i olsem meresin, taswe hem i talem long Timoti se: “From we yu stap sik oltaem, i nogud yu stap dring wota nomo, i gud yu stap dring smol waen, blong givhan long bel blong yu.” (1 Timoti 5:23) Baebol i makem tu se smol dring i save givhan long man blong stanap strong tru long trabol.—Ol Proveb 31:6, 7.
I klia se Baebol i no blokem man fulwan blong tekem strong dring. Be hem i tok agensem man we i dring tumas no i dring gogo i fuldrong. Taswe, Pol i givim advaes long ol Kristin elda, ol man blong givhan, mo ol olfala Kristin woman, se oli no mas “dring tumas,” mo hem i talem long Timoti blong “dring smol waen” nomo. (1 Timoti 3:2, 3, 8; Taetas 2:2, 3) Baebol i talem long olgeta Kristin se ‘man we i stap dring lusum hed,’ hem i no save ‘go insaed long niufala wol we God i king long hem.’—1 Korin 6:9, 10.
I gud blong makem se Baebol i joenem fasin drong wetem fasin blong kakae bitim mak, i talem se tufala evriwan i nogud. (Dutronome 21:20, NW ) Sipos Baebol i minim se yumi no mas tekem strong dring nating, bambae hem i minim tu se yumi no mas kakae nating. Hem i no talem se i rong blong dring mo kakae, be i rong blong dring gogo yumi fuldrong mo kakae gogo yumi bitim mak.
?Jisas i Mekem Wanem?
Aposol Pita i talem se Kraes ‘i soemaot fasin we yumi mas biaen long hem.’ “Hem i no mekem wan samting nogud.” (1 Pita 2:21, 22) ?Jisas i gat wanem tingting long saed blong dring? Tingbaot faswan merikel we Jisas i mekem. Hem i mekem wota i kam waen. ?Wanem kaen waen? ‘Man we i bos long lafet’ i talem gudfala tok long man we i mared from waen ya, i se: “Oltaem ol man oli stap givimaot bes waen fastaem, mo biaen, taem we ol man oli dring plante waen lelebet, oli save givimaot narawan we i no beswan. Be yu yu stap holem beswan, kam kasem naoia.”—Jon 2:9, 10.
Olgeta we oli joen long lafet blong Pasova, oli dring smol waen. Mo Jisas i yusum waen long Lodsapa. Hem i pasem wan kap waen i goraon long ol disaepol blong hem, i talem long olgeta se: “Yufala evriwan, yufala i dring long hem.” Hem i save se i no longtaem bambae hem i ded, ale hem i talem se: “Bambae mi no moa save dring waen ya bakegen, gogo kasem we bambae mi dring niufala waen wetem yufala, long niufala wol ya we Papa blong mi i king long hem.” (Matiu 26:27, 29) Yes, ol man oli save se Jisas i dring waen.—Luk 7:34.
?Yumi Mas Mekem Wanem?
Ale Baebol i no blokem yumi fulwan long saed blong dring. Be hemia i no min se yumi mas dring. I gat plante risen from wanem samfala oli no dring nating. Wan man we i bin wan man blong drong bifo nao i lego fasin ya, hem i save se sipos hem i tekem wan dring nomo, hem i save stat long rod ya bakegen. Wan woman we i gat bel maet i no dring nating from we hem i no wantem mekem nogud long bebi we i stap long bel blong hem. Man we i draevem trak i save se sipos hem i dring, bodi mo tingting blong hem i kam slo mo i save mekem wan rong samting. Taswe hem i no dring nating from we i no wantem putum laef blong hem mo ol narafala long denja.
Sipos tingting blong wan man i agensem dring fulwan, ol Kristin oli mas lukaot blong no mekem samting we man ya i save foldaon from. (Rom 14:21) Oli no save tekem strong dring taem oli stap long wok blong prij. I gud blong makem se Loa we God i givim long Isrel bifo, i blokem ol pris se oli no mas “dring waen no ol narafala dring olsem” taem oli stap mekem wok long haos blong God. (Levitikas 10:9) Mo tu, long sam kantri, loa i blokem strong dring no i putum mak long hamas dring wan man i save tekem. Ol Kristin oli mas obei long loa ya.—Rom 13:1.
I stap long wanwan man blong tekem desisen se bambae oli dring no nogat, mo hamas dring bambae oli tekem. Baebol i talem se yumi save dring smol be yumi no mas bitim mak, i se: “Nating se yufala i stap kakae, no yufala i stap dring, no yufala i stap mekem enikaen narafala samting, be yufala i mas mekem olgeta samting blong leftemap nem blong God.”—1 Korin 10:31, NW.
?YU YU BIN TINGBAOT?
◼ ?Baebol i givim wanem woning long saed blong strong dring?—1 Korin 6:9, 10.
◼ ?Jisas i tekem strong dring?—Luk 7:34.
◼ ?Wanem i save lidim ol trufala Kristin blong mekem stret desisen long saed blong kakae mo dring?—1 Korin 10:31.