?From Wanem Wol i Sot Long Wota?
Taon ya Cherrapunji long India i wan long ol ples we oli kasem moa ren i bitim ol narafala ples long wol. Long ren taem, 9,000 milimeta blong ren i stap foldaon long ol hil long ples ya, we i stap long stamba blong ol Hil blong Himalaya. Be, samting we i narakaen, se Cherrapunji i sot long wota.
LONG ples ya, i no gat plante gras mo tri blong holemtaet wota, ale ren we i foldaon i ronwe kwiktaem. Tu manis afta we ren taem i finis, ples ya i sot long wota. Plante yia bifo, Robin Clarke i raetem buk ya Water: The International Crisis we i tokbaot Cherrapunji se, “hem i wan draeples we i wetwet moa i bitim ol narafala draeples long wol.”a
Taem yumi aot long Cherrapunji mo yumi folem reva i godaon moa, yumi kasem kantri ya Bangladesh. Kantri ya we i gat fulap man long hem i no gat hil, hem i daon nomo. Taswe, long ren taem, wota we i ron olsem ol kaskad long saed blong ol hil long India mo Nepal, i draonem gud Bangladesh. Long sam yia, wota i kavremap bighaf (66 pesen) blong kantri ya. Be taem wota ya i godaon, i gat smol wota nomo i stap ron long Reva Ganges, mo graon i kam drae we i drae. Bitim 100 milian man long Bangladesh oli mas fesem traem ya evri yia, hemia we wota i ron bigwan fastaem mo biaen i no gat ren nating. Mowas, wota blong ol wel long ples ya i gat posen ya asenik long hem. Ating wota ya i posenem plante milian man finis.
Long taon ya Nukus long Uzbekistan, we i no longwe long Aral Si, i no posen we i spolem wota, be sol. Ol smol tri ya koten we oli planem long ples ya, oli no save gru gud, from we sol i fas long olgeta olsem wan paoda. Sol ya i stap kamaot long graon we i wetwet. Trabol ya, we graon i gat tumas sol long hem, i stap longtaem finis. Fo taosen yia bifo, semfala samting ya i hapen long Mesopotemia, ale ol garen oli no moa givim plante kakae. Sipos ol man oli wasem garen tumas mo wota i no save ronwe, sol we i stap aninit long graon bambae i kamaot mo i slip antap long graon. Blong mekem se graon i givim kakae, oli mas wasem bakegen mo bakegen wetem swit wota. Nating se oli mekem olsem, be sloslou graon ya bambae i no moa givim kakae, mo samting ya bambae i gohed blong plante handred yia.
?Ol Wota i Stap Go Wea?
Samting we i nogud long ol ples ya, se ren i stap foldaon bigwan wantaem. Samting ya i mekem se wota i ron bigwan, mo tu, i ronwe kwiktaem i go long solwota. Sam ples oli kasem plante ren, sam ples oli kasem smol nomo. Long Cherrapunji, sam samtaem oli save kasem 26,000 milimeta ren long 12 manis. Be long Draeples blong Atacama long not Jili, plante yia i save pas we i gat smol ren nomo i foldaon.
Mo tu, bighaf blong ol man long wol oli stap long ol ples we i no gat plante wota. Tingbaot: Smol man nomo oli stap long ol hot ples blong Afrika mo Saot Amerika we i gat plante ren i foldaon. Fiftin pesen blong olgeta ren we i foldaon long fulwol long wan yia, i ron i godaon long bigfala Reva ya Amazon, go kasem Solwota blong Atlantik. Be from we i no gat plante man oli stap laef long ples ya, oli no nidim plante wota blong dring. Ol samting i defren long Ijip we i gat 60 milian man. Long ples ya i no gat plante ren, mo ol man oli mas kasem wota we oli nidim long Nael Reva. Be wota blong hem i no naf nating.
Plante yia bifo, i no gat trabol long saed blong wota, nating se wota saplae i defdefren long ol ples long wol. Samfala we oli stadi long bisnes ya oli faenemaot se long 1950, i no gat wan ples long wol we i sot long wota. Be naoia ol samting i defren. Long 1950, long ol draeples long Not Afrika mo Sentrol Esia, wota we wanwan man i gat i ten taem antap long hemia we oli gat tede.
Wol i nidim moa wota from we namba blong ol man i kam antap, mo from we fulap man oli stap long ol ples we i no gat plante ren. Be i gat sam narafala risen tu. Tede, ol man oli dipen long wota blong kasem plante samting mo blong mekem we laef blong olgeta i kam antap moa.
I Nidim Moa Wota
Sipos yu yu stap long wan kantri we i gat plante faktri blong wokem ol samting, ating yu luk we ol faktri ya oli stap klosap long ol bigfala reva. ?From wanem? From we oli nidim wota blong wokem evri samting, nomata sipos oli wokem ol bigfala samting olsem kompiuta no ol smosmol samting olsem ol pin. Ol faktri we oli wokem kakae long tin, oli yusum plante wota. Mo ol stesen blong lektrik oli stap klosap long ol lek mo reva from we oli nidim fulap wota.
Antap bakegen, i nidim moa wota blong mekem ol garen oli gru. Long plante ples, i no gat naf ren, no ren i no foldaon long stret taem, ale graon i no save givim plante kakae. Taswe, blong winim trabol ya we wol i no gat naf kakae, i luk olsem we ol man nomo oli mas wasem garen. From samting ya, ol garen oli yusum bighaf blong ol gudfala wota.
Antap long samting ya, naoia ol man oli stap yusum moa wota long haos tu. Long ol yia afta 1990, i gat 900 milian man bakegen oli kam stap long ol bigfala taon. Olgeta ya oli nidim wota blong toelet mo wota blong dring. Ol stamba blong wota olsem ol reva mo ol wel, oli no moa naf blong givim wota long ol bigfala taon. Tingbaot Meksiko Siti. Naoia oli mas pulum wota i kam 125 kilometa. Oli yusum ol enjin blong mekem wota i ron long ol paep krosem ol hil we oli hae olsem 1,200 meta antap long taon ya. Dieter Kraemer i tokbaot samting ya long ripot blong hem (Water: The Life-Giving Source). Hem i talem se ol paep wota ya oli “olsem wan nawita, we i pusum ol han blong hem oli go afsaed long taon ya blong traem kasem wota.”
Ale, ol faktri, ol garen, mo ol taon, oli stap traehad blong kasem moa wota. Mo naoia, plante oli stap kasem naf wota from we oli yusum wota we i stap aninit long graon. Hemia wan bigfala stamba blong gudfala wota long wol. Be wota ya i save finis. Hem i olsem mane we yumi putum long bang. Yumi no save gohed blong tekemaot bigfala mane long bang sipos yumi stap putum smol nomo i gobak. Bambae yumi mas kasem bigfala trabol.
Yusum Mo Westem Ol Wota Aninit Long Graon
Taem yumi digim wan wel, yumi kasem wota we i stap aninit long graon. Ripot blong Yunaeted Nesen Fand blong ol Pikinini, Groundwater: The Invisible and Endangered Resource i talem se stret haf blong ol wota we yumi yusum long haos mo blong wasem garen i kamaot long graon. Plante taem wota we i kamaot long graon i klin moa long wota we i stap antap long graon. From samting ya, plante man long taon mo long bus, oli yusum wota ya blong dring. Sipos ol man oli yusum smol nomo long ol wota ya aninit long graon, bambae saplae i save stap sem mak, from we ren bambae i fulumap bakegen. Be blong plante yia nao, ol man oli stap yusum moa wota i bitim wanem we ren i putumbak long graon.
From samting ya, level blong wota aninit long graon i stap godaon, mo i nidim tumas mane mo i hadwok tumas blong digim graon i godaon kasem wota ya. Taem wel i kam drae, man i no moa save winim mane mo i no moa save stap laef. Trabol ya i kasem India finis. Wan bilian man we oli stap long flatples long medel blong Jaena mo India oli dipen long wota we i stap aninit long graon blong mekem kakae i gru. Be from we i gat trabol long saed blong wota, ol man oli wari long saed blong fiuja blong ol ples ya.
Doti i save spolem wota aninit long graon tu. Meresin we ol man oli putum long garen blong mekem kakae i gru, sitsit blong ol man mo ol anamol, mo posen blong ol faktri, oli stap mekem wota aninit long graon i doti. Ripot blong Grup we i Stadi long Weta long wol i talem se: “Taem wota aninit long graon i kam doti, bambae i tekem longtaem mo i nidim bigfala mane blong mekem i klin bakegen. Mo sam samtaem oli no moa save mekem i klin. Ol doti we sloslou i stap spolem wota ya, samfala oli kolem ‘wan posen bom we klosap nao bambae i bosta.’ Yes, samting ya i save spolem laef blong ol man.”
Laswan samting we i narakaen se, wota we oli pulumaot long graon blong wasem garen, i save spolem graon mo garen bakegen. Graon long plante drae kantri blong wol, naoia i gat tumas sol long hem. Graon blong India mo Amerika i givim bighaf blong ol kakae we wol i nidim. Be 25 pesen blong graon we oli stap wasem long tufala kantri ya klosap i nogud finis.
Sipos Yumi No Westem, Yumi No Sot
Yes, i gat plante trabol long saed blong wota. Be bambae i kamgud moa sipos ol man oli no westem sas samting ya. Ol fasin we yumi yusum blong wasem garen oli westem bighaf (60 pesen) blong ol wota bifo we i kasem garen. Mo sipos ol man oli folem ol niufala save blong mekem ol faktri oli wok gud moa, bambae oli yusum stret haf nomo blong ol wota we oli stap yusum naoia. Mo tu, long taon, sipos oli kwik blong fiksimap paep taem i brok, bambae oli sevem 30 pesen blong ol wota we yumi stap yusum naoia.
Blong no westem wota, i nidim tu samting: Ol man oli mas wantem blong lukaot long hem, mo oli mas faenem rod blong lukaot long hem. ?I gat sam samting we oli soem se bambae i gat naf wota long ol yia we oli kam? Nekis haf bambae i ansa long kwestin ya.
[Futnot]
a Lukluk stori ya “Cherrapunji—One of the Wettest Places on Earth,” long Wekap! (Inglis mo Franis) Mei 8, 2001.
[Bokis blong pija long pej 7]
WOL I NIDIM WOTA
Klosap olgeta faktri oli nidim fulap wota.
◼ Blong wokem wan tan aean, oli nidim 280 tan wota.
◼ Blong wokem wan kilo pepa, oli nidim 700 kilo wota (sipos faktri i no yusum semfala wota bakegen mo bakegen).
◼ Blong mekem wan trak long Amerika, i nidim wota we i 50 taem antap long hevi blong trak ya.
Ol garen tu oli nidim fulap wota, antap moa, ol buluk long ol draeples.
◼ Blong kasem wan kilo mit long wan buluk long Kalifonia, i nidim 20,500 lita wota.
◼ Blong kilim wan faol, klinim, mo kipim long aesbokis, i nidim 26 lita wota.
[Bokis blong pija long pej 8]
(Lukluk niuspepa)
?WEPLES YUMI YUSUM WOTA?
Long haos 10%
Long faktri 25%
Long garen 65%
[Tok blong pija long pej 9]
Yumi westem plante milian lita wota taem ol paep oli brok mo taem yumi letem tap i ron
[Credit Line]
AP Photo/Richard Drew