Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Miting Wokbuk
1-7 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOSUA 18-19
“Jehova i Divaedem Graon Long Fasin We i Waes”
it-1 359 ¶1
Boda
I luk olsem se fasin blong seraotem ol graon long ol traeb i stanap long tu samting: risal we oli kasem taem oli sakem ol spesel ston, mo saes blong traeb. Ol spesel ston ya oli blong soemaot graon we ol wanwan traeb bambae oli kasem, olsem maet i talem se traeb ya bambae i go long ples ya o longwe, eksampol long not o saot, long is o wes, long levelples klosap long solwota, o long rijen blong ol hil. Risal we oli kasem taem oli sakem ol ston ya, i kam long Jehova mo hemia i blokem ol traeb blong oli no jalus o raorao bitwin olgeta. (Pro 16:33) Long fasin ya, God i save lidim ol samting blong mekem se situesen blong ol wanwan traeb i laenapgud wetem profet tok we Jekob i talemaot long Jenesis 49:1-33, bifo we hem i ded.
it-1 1200 ¶1
Samting we oli kasem
Graon we oli kasem. Jehova nao i givim graon long ol pikinini blong Isrel, mo hem i talemaot mak blong ol graon ya long Moses. (Na 34:1-12; Jos 1:4) Moses i givim ol teritori we ol boe blong Gad, ol boe blong Ruben, mo haf traeb blong Manase bambae oli stap long hem. (Na 32:33; Jos 14:3) Be ol narafala traeb, Josua mo Eleasara i yusum ol spesel ston blong seraotem ol graon blong olgeta. (Jos 14:1, 2) Folem profet tok blong Jekob long Jenesis 49:5, 7, Simeon mo Livae oli no kasem wan teritori. Graon (wetem sam taon) we Simeon i kasem i stap insaed long teritori blong Juda (Jos 19:1-9), mo Livae i kasem 48 taon we oli stap olbaot long ol teritori blong Isrel. Mo from spesel wok we ol Livaet oli stap mekem, Jehova i talem se bambae hem i givim ol samting we oli nidim. Taswe taet we ol man Isrel oli givim i olsem samting we oli kasem long Jehova. (Na 18:20, 21; 35:6, 7) Ol famle oli kasem ol graon insaed long teritori blong traeb blong olgeta. Taem ol famle oli kam plante mo ol pikinini boe oli kasem ol graon, ale oli stap divaedem graon ya i kam smol moa.
it-1 359 ¶2
Boda
Afta we ol spesel ston ya oli soemaot ples we wan traeb bambae i stap long hem, naoia bambae oli lukluk long saes blong teritori folem seken samting: saes blong traeb. “Yufala i mas sakem ol spesel ston blong seraotem ol graon long kantri ya, blong givim long ol famle blong yufala. Olgeta we oli plante, yufala i mas givim bigfala graon long olgeta, mo olgeta we oli no plante, yufala i mas givim smol graon nomo long olgeta. Ol spesel ston ya bambae oli soem graon we yufala evriwan bambae i kasem.” (Na 33:54) Desisen we i kamaot folem ol spesel ston ya, oli blong soemaot nomo stret ples blong ol wanwan traeb, be oli save mekem sam jenis long saes blong graon. Eksampol, taem oli faenemaot se graon blong ol laen blong Juda i bigwan tumas, oli serem sam haf blong hem i go long traeb blong Simeon.—Jos 19:9.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 359 ¶5
Boda
Stori blong divaedem graon long wes saed blong Jodan Reva, i soemaot se fastaem oli faenemaot graon blong Juda (Jos 15:1-63), Josef (Efrem) (Jos 16:1-10), mo haf traeb blong Manase long wes (Jos 17:1-13), nao oli makemaot ol boda mo kaontem ol taon long teritori blong olgeta. Afta long taem ya, i luk olsem se wok blong divaedem graon i stop, from we ol man Isrel oli muvaot long Gilgal i go stap wanples long Silo. (Jos 14:6; 18:1) Yumi no save hamas taem i pas, be yumi save se Josua i tok long ol seven traeb, se from wanem oli tektaem blong go stap long ol narafala graon. (Jos 18:2, 3) I gat defdefren eksplenesen from wanem oli tektaem olsem. Sam man oli talem se maet ol man Isrel oli winim plante samting long taem blong faet, mo from naoia ol man Kenan oli no kam faet, ale oli harem se oli fri moa, taswe oli no nid blong hariap blong go stap long ol graon ya. No maet oli slo from we oli no wantem fesem fasin agens blong sam enemi. (Jos 13:1-7) Mo tu, maet oli savegud ol graon we oli seraotem finis, be oli nogat plante save long ol narafala graon. Taswe oli slo blong go long ol graon blong Promes Lan we i stap yet.
8-14 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOSUA 20-22
“Lesen We Yumi Lanem Long Stori Ya”
Sam Advaes Blong Tingbaot Taem Yu Talemaot Tingting Mo Filing Blong Yu
Taem man i toktok stret blong talem wanem i stap long tingting blong hem, samting ya i halpem narafala blong i kasem klia save mo i no gat rong tingting. Smoltaem afta we ol man Isrel oli kamtru long Promes Lan, ol laen blong Ruben, Gad, mo haf laen blong Manase we oli stap long is saed blong Jodan Reva oli wokem “wan olta we i bigwan we i bigwan” klosap long reva ya. Taem ol laen blong Isrel long wes saed blong reva oli luk samting ya, oli sek nogud. Oli ting se ol laen ya long is blong Jodan oli stap wosip long narafala god. Ale, oli mekemrere blong go mekem faet long ol brata ya blong olgeta we oli “agens” long God. Be bifo we oli mekem faet ya, oli sanem wan grup blong man i go toktok wetem ol laen ya long is. !Samting we oli mekem i waes tumas! Oli faenemaot se olta ya i no blong bonem sakrefaes i go long giaman god. Defren olgeta, ol laen blong Isrel long is saed blong reva oli fraet se long ol yia we bambae i kam, ol narafala laen blong Isrel long wes bambae oli talem long olgeta se: “Yufala i no gat raet blong mekem wosip long Hae God.” Taswe, olta ya we oli wokem, bambae i stap olsem wan witnes se olgeta tu oli stap wosip long Jeova. (Josua 22:10-29) Oli putum nem blong olta ya se Witnes, from we hem i wan witnes long olgeta evriwan se Jeova hem i trufala God.—Josua 22:34.
w08 11/15 18 ¶5
“Traehad Long Evri Rod Blong Gat Pis Wetem Ol Narafala”
Sam man Isrel maet oli harem se samting we oli luk i soem se ol narafala oli mekem i no stret, sipos oli mekem sapraes atak, plante man bae oli no ded from. Ol traeb long wes saed blong Jodan oli no kwik blong tekem aksen, be oli sanem sam man blong tokbaot problem ya fastaem wetem ol brata blong olgeta. Oli askem se: “?Wanem nogud fasin ya we yufala i mekem agensem God blong Isrel? Tede yufala i tanem baksaed long Jehova, yufala i no moa folem hem mo yufala i rebel agensem Jehova taem yufala i wokem olta ya.” Be ol traeb we oli wokem olta ya, oli no tanem baksaed long Jehova. ?Bambae oli mekem wanem taem oli harem ol tok ya? ?Bambae oli tok strong long olgeta o no wantem toktok wetem olgeta? Be ol traeb long is saed oli ansa klia wetem kwaet fasin se oli mekem samting ya from we oli wantem wosipim Jehova. Ansa blong olgeta i mekem se oli gohed blong fren wetem God mo sevem laef. Toktok long kwaet fasin i mekem problem i godaon mo i putumbak pis.—Jos. 22:13-34.
Ol Gudgudfala Samting
it-1 402 ¶3
Kenan
Nating se plante man Kenan oli laef tru long ol bigfala faet we ol man Isrel oli mekem wetem olgeta, be yet yumi save talem se “Jehova i givim ol graon ya long ol man Isrel, olsem we hem i bin promes long ol olfala blong olgeta bifo,” se “evri ples we oli stap long hem oli spel,” mo se “long evri gudfala promes we Jehova i mekem wetem ol man Isrel, evriwan oli kamtru we i no mestem wan nating.” (Jos 21:43-45) Ol enemi we oli stap raonabaot long ol man Isrel oli fraet mo oli no gat tingting blong kam faet wetem ol man Isrel. God i talem finis se bambae hem i ronemaot ol man Kenan “smosmol” blong mekem se ol wael animol oli no kam plante mo spolem ples ya kwiktaem. (Eks 23:29, 30; Du 7:22) Nating se ol man Kenan oli gat ol nambawan tul blong faet, olsem ol jariot we oli gat naef long wil blong olgeta, be oltaem Jehova i kipim ol promes blong hem. So sipos ol man Isrel oli no tekem ol graon ya, hemia i no fol blong Jehova. (Jos 17:16-18; Ja 4:13) Mo ripot i soem se ol man Isrel oli lusum sam faet, be hemia from we oli no obei long God.—Na 14:44, 45; Jos 7:1-12.
15-21 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JOSUA 23-24
“Laswan Advaes Blong Josua Long Nesen Ya”
it-1 75
Joen Wanples
Wan defren situesen i kamaot taem ol man Isrel oli go insaed long Kenan, we hemia Promes Lan. Hae Masta Jehova i givim ful raet long ol man Isrel blong oli tekem graon ya i blong olgeta, olsem we hem i promes long ol pupu blong olgeta. Taswe taem oli go insaed long kantri, oli no go olsem ol strenja, mo Jehova i blokem olgeta blong oli no joen wanples wetem ol hiten nesen. (Eks 23:31-33; 34:11-16) Oli mas obei nomo long ol loa mo komanmen blong God, be i no blong ol kantri ya we bambae oli lus. (Le 18:3, 4; 20:22-24) Speseli oli no mas mekem agrimen blong mared long ol kantri ya. Agrimen olsem, bambae i mekem oli fren wetem ol hiten waef, ol hiten famle, mo joen long ol giaman wosip mo kastom, nao bambae oli foldaon long trap mo kam ol man blong apostasi.—Du 7:2-4; Eks 34:16; Jos 23:12, 13.
Olgeta Promes Blong Jehova Oli Kamtru
19 Tru ya, ol samting we yumi luk wetem prapa ae blong yumi i mekem we yumi save talem se: “Hae God ya i givim ol gudgudfala samting ya long yumi, stret olsem we hem i promes bifo finis. Olgeta promes ya blong hem, hem i mekem oli kamtru evriwan, i no gat wan promes nating i stap we i no kamtru.” (Josua 23:14) Jeova i mekem ol man blong hem oli kam fri, hem i protektem olgeta, mo i givim evri samting we oli nidim. ?Yu yu save talem wan long ol promes blong Jeova we i no kamtru long stret taem blong hem? I no gat wan promes olsem. Sipos yumi waes, yumi trastem Tok blong God oltaem se bambae hem i kamtru.
20 ?Olsem wanem long ol samting we oli mas hapen yet? Jeova i promes finis se bighaf blong yumi i save laef long wan nambawan paradaes long wol. Sam long yumi i gat hop blong rul wetem Kraes long heven. Nomata se yumi gat janis blong stap long heven no long wol, i gat gudfala risen blong stap tru long God olsem Josua i mekem. Stret taem bambae i kam blong God i mekem promes blong hem i kamtru long yumi. Long taem ya, bambae yumi tingtingbak long olgeta promes we Jeova i mekem finis, mo yumi tu bambae yumi talem se: “Olgeta promes ya blong hem, hem i mekem oli kamtru evriwan.”
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Josua
24:2—?Papa blong Ebraham we nem blong hem Tera hem i wan man we i stap wosip long ol aedol? Fastaem Tera i no wan man we i wosip long Jeova God. Hem i stap wosip long god blong mun we nem blong hem Sin. Hemia god blong ol man Uru. Folem ol kastom stori blong ol man Jiu, Tera i wan man we i stap wokem ol aedol. Nating se i olsem, taem Ebraham i aot long Uru blong go long Haran olsem we God i bin talem long hem, be Tera tu i go wetem hem.—Jenesis 11:31.
22-28 NOVEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 1-3
“Stori Blong Wan Sikret Plan Mo Strong Tingting”
Ehud i Flatem Paoa Blong Wan Strong Enemi
I no from spesel waes blong Ehud we plan blong hem i wokgud, mo i no from we ol enemi oli no save faet strong, nogat. God i no nidim waes mo paoa blong man blong mekem tingting blong hem i kamtru. Bigfala samting we i mekem se plan blong Ehud i wokgud, hemia se God i stap wetem hem. Samting we Ehud i mekem i laenap wetem tingting blong God, hemia blong mekem ol man blong Hem oli kamfri. God i jusumaot Ehud, mo “oltaem, taem we Hae God i jusumaot wan man blong i lida blong [ol man blong hem], hem i stap wetem lida ya, i stap givhan long hem.”—Jajes 2:18; 3:15.
Ehud i Flatem Paoa Blong Wan Strong Enemi
Fastaem, Ehud i wokem “wan naef blong faet” we i sap tu saed. Hem i mekem se naef ya i sot nomo, blong hem i save haedem insaed long klos blong hem. Maet hem i ting se ol gad blong king bambae oli jekem hem blong luk sipos i stap karem wan naef. Klosap oltaem, ol soldia oli fasem naef blong faet long lefsaed blong bodi blong olgeta, olsem nao, oli save yusum raethan blong olgeta blong pulumaot naef ya kwiktaem. Be Ehud we i lefhan, i fasem naef blong faet “long raet leg blong hem, insaed long klos blong hem.” Ating ol gad blong king oli no tingbaot blong jekem saed ya. Taswe, i no gat samting i blokem hem, hem i ‘karem takis ya i go, i givim long king’ blong Moab, Eglon.—Jajes 3:16, 17.
Yumi no save wanem ol faswan samting we oli hapen long haos blong Eglon. Baebol i talem nomo se, Ehud i givim takis ya long king, nao “biaen, hem i talem long [ol man blong hem] se, ‘Yumi gobak long ples blong yumi.’ “ (Jajes 3:18) Ehud i givim takis ya long king finis, ale i aot bakegen wetem ol man blong hem, oli go longwe lelebet long haos blong Eglon, nao hem i livim olgeta, i tanemraon, i kambak blong luk king ya bakegen. ?From wanem hem i mekem olsem? ?From wanem hem i tekem ol man blong hem oli kam wetem hem long haos blong king fastaem? ?Oli kam blong mekem gad long hem, no from we hemia fasin we oli stap folem long taem bifo, no maet oli kam nomo blong givhan long hem blong karem takis ya? ?Mo taem hem i tekem ol man blong hem oli go longwe long haos blong king, hem i mekem olsem blong oli stap sef taem hem i wokem plan blong hem? Nating se tingting blong Ehud i olsem wanem, hem i tanemraon, i livim olgeta, i gobak blong luk king bakegen.
“Taem oli kam klosap long Gilgal, stret long ol bigfala ston ya we ol man oli katem olgeta . . . [Ehud] i tanemraon, i gobak, i go luk king bakegen. . . . Ehud i talem long hem se, ‘King. Mi mi gat wan tok blong talem long yu, we i blong yu nomo.’ “ Baebol i no talem olsem wanem ol gad oli letem hem i pas blong i go insaed long haos blong king bakegen. ?Oli no haremsave se man ya i mas gat wan plan? ?From we hem i kambak hem wan nomo, maet oli ting se wan man Isrel olsem i no save mekem wan samting long masta blong olgeta? ?Maet oli ting se Ehud i kam hem wan nomo blong i putum ol manples blong hem long han blong enemi blong olgeta? Nating se i olsem wanem, Ehud i wantem luk king hem wan nomo, mo hemia nao samting we i hapen.—Jajes 3:19.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Jajes
2:10-12. Yumi mas gat wan program blong stadi Baebol oltaem, blong ‘yumi no fogetem ol wok we Jeova i mekem.’ (Ol Sam 103:2) Ol papa mama oli mas putum trutok blong God insaed long hat blong pikinini blong olgeta.—Dutronome 6:6-9.
29 NOVEMBA–5 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 4-5
“Jehova i Yusum Tu Woman Blong Sevem Isrel”
“Mi Kam Olsem Wan Mama Blong Givhan Long Ol Man Isrel”
!Siseraha! Nem ya i mekem ol man long Isrel oli fraet mo oli seksek. Relijen mo kalja blong ol man Kenan i raf tumas, oli stap mekem prostitut long tempol mo sakrefaesem ol pikinini. Tingbaot se laef i olsem wanem, taem wan komanda blong Kenan wetem ol soldia blong hem oli rulum kantri ya. Singsing blong Debora i soem se i had blong ol man oli travel mo ol vilej oli emti nomo. (Jajes 5:6, 7) Maet yumi save pijarem ol man we oli stap haed long ol bus mo ol hil, oli fraet blong wok long garen mo stap long ol vilej we i nogat stonwol raon long hem. Mo tu, oli fraet blong wokbaot long bigrod, nogud ol man oli atakem olgeta, karem ol pikinini blong olgeta mo repem ol woman blong olgeta.
“Mi Kam Olsem Wan Mama Blong Givhan Long Ol Man Isrel”
Blong 20 yia, ol man Isrel oli fraet mo seksek. Oli stap olsem go kasem we Jehova i luk se ol stronghed ya oli rere blong jenis mo olsem we Debora mo Barak i tokbaot long singsing blong tufala se, “Gogo kasem we mi [Debora] mi kam olsem wan mama blong givhan long ol man Isrel.” Yumi no save stret sipos Debora we i waef blong man ya Lapidot, i wan mama, be tok ya we oli yusum hem i wan pijatok. Jehova i givim wok long Debora blong halpem nesen ya, olsem wan mama we i protektem ol pikinini blong hem. Hem i jusum Debora blong i singaot Jaj Barak, we i wan strong man blong bilif mo i talem long hem blong i go faet agensem Siseraha.—Jajes 4:3, 6, 7; 5:7.
“Mi Kam Olsem Wan Mama Blong Givhan Long Ol Man Isrel”
Jael i mas mekem desisen kwiktaem. Hem i givim wan ples blong Siseraha i ledaon long hem. Siseraha i talem long Jael blong i no talemaot hem long eniman we i kam askem hem. Ale taem hem i ledaon, Jael i kavremap hem, mo taem hem i askem wota long Jael, hem i givim melek long hem. Kwiktaem nomo Siseraha i slip ded. Nao Jael i tekem wan sap stik blong holemtaet tent mo wan hama, hemia ol tul we ol woman we oli stap laef long haos tapolen oli savegud olsem wanem blong yusum. Hem i kam klosap long hed blong Siseraha, mo i rere blong kilim man ya long bihaf blong Jehova, hemia wan samting we man i save fraet blong mekem. Mo tu, sipos hem i gat tu tingting mo i seksek, hem i save kasem bigfala trabol from. ?Yu ting se long taem ya, Jael i stap tingting se man ya nao i mekem i nogud long ol man blong God blong plante yia? ?Mo i tingbaot se hemia nao janis blong tekem desisen blong sapotem Jehova? Baebol i no talem. Yumi save nomo se hem i kwik blong tekem aksen. !Nao Siseraha i ded!—Jajes 4:18-21; 5:24-27.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Jajes
5:20—?Ol sta long skae oli stap faet long saed blong Barak olsem wanem? Baebol i no talem stret sipos hemia i minim se ol enjel oli bin givhan long Barak, no ol bigfala ston oli foldaon long skae, no sipos hem i minim se ol sta ya we Siseraha i stap lukluk long olgeta blong oli talemaot fiuja long hem, oli giaman. Be, yumi sua se God nao i bin givhan long ami blong Isrel.
6-12 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 6-7
“Yu Go Wetem Paoa We Yu Gat”
Ol Rul Blong God Oli Save Givhan Long Yu
Gideon, wan jaj blong ol man Hibru bifo, i gat wan tingting we i stret long saed blong hem wan. Long toktok blong hem, hem i soemaot we hem i no tinghae tumas long hem wan. Hem i no wantem kam lida blong ol man Isrel. Be, taem oli givim wok ya long hem, Gideon i harem se hem i no naf. Hem i talem se: “Mifala ya ol laen blong Manase, be long laen ya, famle blong mifala . . . i smol moa long ol narafala famle blong laen ya. Mo bakegen, mi, long famle blong mi, oli no kaontem mi nating.”—Jajes 6:12-16.
“!Yumi Faet Long Nem Blong Jeova Mo Long Nem Blong Gideon!”
!Naoia ol man Midian oli fraet bigwan! Wantaem nomo bigfala noes i kamaot: 300 graonpot i brok, 300 pupu i krae, mo 300 man oli singaot bigwan. Ol man Midian oli sek nogud long noes ya, antap moa, taem oli harem tok ya “!Yumi faet long nem blong Jeova mo long nem blong Gideon!” Ol man Midian tu oli stat blong singaot strong, mekem se i gat moa noes. Long medel blong ol samting ya, oli no save luksave se hu i fren mo hu i enemi blong olgeta. Ol 300 soldia oli stap stanap long ples blong olgeta nomo, nao God i mekem ol enemi oli tekem prapa naef blong faet blong olgeta blong kilkilim olgeta bakegen. Ol man Midian oli lus olgeta, oli no gat rod blong ronwe, mo ol man Isrel oli ronem olgeta gogo oli finisimgud olgeta, nao ol man Midian oli no moa save mekem trabol bakegen. Naoia longfala rul blong olgeta we oli stap kilim i ded ol man, i kasem en blong hem.—Jajes 7:19-25; 8:10-12, 28.
Ol Gudgudfala Samting
Ol Bigfala Poen Long Buk Blong Jajes
6:25-27. Gideon i waes blong no mekem se olgeta we oli agens long hem oli kros. Taem yumi talemaot gud nius, yumi no mas talem sam toktok we i save mekem narafala i kros.
13-19 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 8-9
“Tingtingdaon i Gud Moa i Bitim Flas”
?Olsem Wanem Blong Stretem Rao?
Gideon, we i stap mekem wan bigfala faet agensem ol man Midian, hem i askem help long laen blong Efrem. Be taem faet i finis, ol laen blong Efrem oli tanemraon long Gideon, oli komplen se Gideon i no bin askem olgeta blong joen long stat blong faet ya. Stori i soem se “oli stap tok strong tumas long hem from.” Gideon i ansa se: “No be samting ya we mifala i mekem i smol nomo, i no kasem mak nating blong samting ya we yufala i mekem. Yufala i luk wok blong yufala se i smol, be i moa long olgeta wok we ol laen blong mi oli mekem. Tufala king ya blong ol man Midian, King Oreb mo King Seheb, God i putum tufala long han blong yufala, mo yufala i kilim tufala finis. ?Wanem nao mifala i mekem we i kasem mak blong wok ya we yufala i mekem?” (Jajes 8:1-3) Gideon i jusum gud ol toktok we hem i talem, mo i toktok long kwaet fasin. Long rod ya, Gideon i blokem wan bigfala faet we i save kamaot bitwin tufala laen. Maet ol laen blong Efrem, oli tinghae tumas long olgeta mo oli flas. Be samting ya i no blokem Gideon blong traehad blong mekem se i save gat pis. ?Yumi save mekem sem mak olsem Gideon?
?I Impoten Yet Blong Gat Tingting Daon?
15 Gideon i soemaot wan gudfala eksampol long fasin blong gat tingting daon. Taem Jehova i askem long hem blong i sevem ol man Isrel long han blong ol man Midian, hem i talem se: “Mifala ya ol laen blong Manase, be long laen ya, famle blong mifala ya we i laen blong Abiesa, hem i smol moa long ol narafala famle blong laen ya. Mo bakegen, mi, long famle blong mi, oli no kaontem mi nating.” (Jajes 6:15) Be Gideon i trastem Jehova mo i agri blong mekem wok ya. Biaen, hem i mekem sua se hem i kasemsave gud long samting we Jehova i wantem, mo i prea blong Jehova i givhan long hem. (Jajes 6:36-40) Gideon i wan man we i strong mo i no fraet, be hem i waes mo i lukaotgud tu. (Jajes 6:11, 27) Biaen, taem ol man oli wantem putumap hem blong i rulum olgeta, hem i no wantem. Afta we hem i mekem ol samting we Jehova i askem , hem i gobak long ples blong hem.—Jajes 8:22, 23, 29.
Wokbaot Folem Ol Tok Blong Jeova
9 Sipos yumi wantem stap fren blong God yumi mas mekem ‘tingting blong yumi i stap daon.’ (1 Pita 3:8; Sam 138:6) Stori we i stap long Jajes japta 9 i soemaot we tingting daon i impoten tumas. Jotam, pikinini blong Gideon, i stori se: “Wan taem, ol tri blong bus oli kam wanples blong jusumaot king blong olgeta.” Oli askem long olif tri mo long figtri, mo long grep tu, be olgeta ya oli no wantem. Ol tri ya oli pija blong ol man we oli nafgud blong rulum neson blong Isrel be oli no wantem kasem hae posisen ya. Be piko—we hem i wan tri we ol man oli stap bonem nomo long faea—hem nao i wantem kasem hae posisen ya. Piko i pija blong flas man ya Abimelek. Abimelek i man blong kilim man i ded mo hem i hanggri tumas from paoa. Hem i “rul tri yia long ol laen blong Isrel,” nao narafala i kilim hem i ded. (Jaj. 9:8-15, 22, 50-54) !Tru ya, i moagud blong mekem ‘tingting blong yumi i stap daon’ bitim we yumi flas!
Ol Gudgudfala Samting
it-1 753 ¶1
Efod, I
Gideon i wokem efod wetem gudfala tingting ya blong makem ol taem we Jehova i halpem ol man Isrel blong winim ol faet, mo blong givim ona long God. Be efod ya i kam “olsem wan trap blong Gideon mo olgeta long haos blong hem,” from we ol man Isrel oli mekem olsem ol prostitut, oli lego God mo wosipim efod ya. (Ja 8:27) Baebol i no talem se Gideon tu i wosipim efod ya. Defren olgeta, aposol Pol i tokbaot Gideon se hem i pat blong ‘bigfala klaod’ blong ol gudfala witnes, bifo long taem blong ol Kristin.—Hib 11:32; 12:1.
20-26 DISEMBA
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 10-12
“Jeftaha Wan Man We i Bigman Long Spirit”
God i Blesem Man We i Bilif Strong
9 Ating eksampol blong Josef i givhan long Jeftaha. Hem i save gud stori blong Josef we i sore long ol brata blong hem, nating se oli mekem i nogud long hem. (Jenesis 37:4; 45:4, 5) Taem Jeftaha i tingbaot eksampol blong Josef, ating samting ya i givhan long hem blong i mekem fasin we Jehova i glad long hem. Samting we ol brata blong Jeftaha oli mekem, i spolem gud hem. Be hem i tingbaot se i moa impoten blong faet blong leftemap nem blong Jehova mo sevem ol man blong hem, i bitim we hem i harem nogud long ol brata blong hem. (Jajes 11:9) Hem i gat strong tingting blong holem bilif. Tingting ya i mekem se Jehova i blesem hem mo ol man Isrel tu.—Hibru 11:32, 33.
it-2 27 ¶2
Jeftaha
Jeftaha i wan man blong tekem aksen, hem i kwik blong lidim ol narafala. Hem i sanem wan mesej i go long king blong Amon, mo i talem se Amon nao i faswan blong kam insaed long teritori blong Isrel. King i ansa se, ol man Isrel nao oli tekemaot graon blong ol man Amon. (Ja 11:12, 13) Long taem ya, Jeftaha i soem se hem i no jes wan man blong faet we i nogat plante save, nogat. Jeftaha i lanemgud histri, speseli histri blong ol man we God i stap lidim olgeta. Hem i pruvum se tok blong ol man Amon i giaman, mo i soemaot se (1) Isrel i no hambag long ol man Amon, Moab, o Edom (Ja 11:14-18; Du 2:9, 19, 37; 2Kr 20:10, 11); (2) Taem ol man Isrel oli winim graon ya, ol man Amon oli no stap long hem, ol man Kenan we oli laen blong Amoro nao oli stap long graon ya, mo God i halpem ol man Isrel blong winim king Sihon blong Amoro; (3) Ol man Isrel oli stap long graon ya bitim 300 yia finis, mo ol man Amon oli no rao from. ?So from wanem naoia oli stap rao from?—Ja 11:19-27.
it-2 27 ¶3
Jeftaha
Jeftaha i poenemaot trufala samting we i stap long bisnes ya, hemia wosip. Hem i talemaot se Jehova God i givim graon ya long ol man Isrel, mo bambae oli no givimaot eni haf blong hem long ol man we oli wosipim wan giaman god. Jeftaha i singaot Kemos se god blong ol man Amon. Sam man oli ting se hemia wan mastik. I tru se Kemos i god blong ol man Moab mo ol man Amon oli wosipim god ya Milkom, be ol nesen ya oli wosipim plante god. Ol waef blong Solomon we oli blong ol defdefren nesen, oli pulum hem blong tekem wosip blong Kemos i kam long Isrel tu. (Ja 11:24; 1Ki 11:1, 7, 8, 33; 2Ki 23:13) Mo tu, sam skola oli talem se nem ya “Kemos” i minim “Bos Long Narafala, Winim Ol Narafala.” (Luk Gesenius’s Hebrew and Chaldee Lexicon, translated by S. Tregelles, 1901, p. 401.) Maet Jeftaha i yusum nem blong god ya from we ol man Amon oli talem se, god ya nao i givim graon long olgeta mo i mekem se oli ‘bos long ol narafala’ o ‘winim ol narafala.’
Ol Gudgudfala Samting
it-2 26
Jeftaha
Jeftaha i No Wan Pikinini Blong Rod. Mama blong Jeftaha i wan “prostitut,” be hemia no min se hem i bonem Jeftaha taem hem i wan prostitut, o se Jeftaha i wan pikinini blong rod. Mama blong hem i bin wan prostitut bifo we hem i kam seken waef blong Gilead, sem mak olsem we Rehab i bin wan prostitut bifo we i maredem Salmon. (Ja 11:1; Jos 2:1; Mat 1:5) I klia se Jeftaha i no wan pikinini blong rod, from we ol haf brata blong hem we fas waef blong Gilead i bonem, oli ronemaot hem blong i no kasem ol samting long papa blong olgeta. (Ja 11:2) Mo tu, ol man Gilead oli akseptem Jeftaha blong i kam lida blong olgeta (mo ol haf brata blong hem oli kam ol haeman). (Ja 11:11) Antap long hemia, hem i givim sakrefaes long God long tabenakel. (Ja 11:30, 31) Ol samting ya i no save hapen sipos hem i wan pikinini blong rod, from we Loa i talem klia se: “Man we i pikinini blong rod i no save joen long kongregesen blong Jehova. Hem wetem olgeta we bambae oli kamaot biaen long hem, nating se i go kasem namba 10 jeneresen blong hem, be i no gat wan long olgeta i save joen long kongregesen blong Jehova.”—Du 23:2.
27 DISEMBA–2 JENUWARE
OL SAS SAMTING LONG BAEBOL | JAJES 13-14
“Lesen We Ol Perens Oli Save Lanem Long Manoa Mo Waef Blong Hem”
Papa Mo Mama—Yufala i Mas Tijim Pikinini Blong Yufala Taem Hem i Smol Yet
Traem tingbaot man ya Manoa we i stap long taon ya Jora, long Isrel. Woman blong hem i no save karem pikinini, be Jehova i sanem wan enjel i kam talem long hem se bambae hem i bonem wan pikinini boe. (Jaj. 13:2, 3) Manoa mo woman blong hem tufala i glad tumas long janis ya. Be tufala i wari tu. Ale Manoa i prea, i se: “Hae God. Plis yu sanem man ya blong yu we yu sanem i kam fastaem, i kambak long mitufala bakegen. I gud hem i kam talemaot long mitufala ol samting ya we bambae mitufala i mas mekem long boe ya, taem hem i bon.” (Jaj. 13:8) Manoa mo woman blong hem, tufala i wari se bambae tufala i tijim pikinini ya olsem wanem. Be i klia se tufala i tijim gud boe blong tufala, Samson, long loa blong God, mo tufala i karem gudfala frut. Baebol i talem se: “Spirit blong Hae God i stap mekem hem i kam strong moa.” From samting ya, Samson i kam wan jaj blong ol man Isrel mo i stap mekem plante bigbigfala wok.—Jaj. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
!Samson i Win Long Paoa Blong Jeova!
Taem Samson i stap kam bigwan moa, “oltaem [Jeova] i stap blesem hem.” (Jajes 13:24) Wan dei Samson i kam long papa mo mama blong hem mo i talem se: “I gat wan gel Filistia i stap long Timnaha we, mi mi laekem hem tumas. Mi wantem blong yutufala i go mekem rod blong hem, blong mi save tekem hem.” (Jajes 14:2) Tingbaot olsem wanem papa mama blong hem tufala i sapraes taem tufala i harem tok ya. Boe blong tufala i mas sevem ol man Isrel oli aot long han blong ol enemi blong olgeta, be naoia i girap i wantem mared long wan long olgeta. Sipos wan man i mared wetem wan woman we i mekem wosip long ol narafala god, man ya i brekem Loa blong God. (Eksodas 34:11-16) From samting ya, papa mama blong Samson i no agri wetem hem, tufala i talem se: “I gat plante gel blong yumi we yu save tekem wan long olgeta. !Ol man Filistia ya oli hiten man ya! ?From wanem yu wantem go lukaot woman long ples blong olgeta blong yu mared long hem?” Be Samson i strong, i talem long tufala se: “Gel ya, [“i stret gud long ae blong mi,” NW]. Mi wantem blong yutufala i go mekem rod blong hem, blong mi save tekem hem.”—Jajes 14:3.
Ol Gudgudfala Samting
!Samson i Win Long Paoa Blong Jeova!
?Olsem wanem woman Filistia ya i “stret gud” long ae blong Samson? Folem tok blong buk (Cyclopedia) blong McClintock mo Strong, hemia i no min se woman ya i “gat naesfala fes, gudfala fasin, mo naesfala bodi, be woman ya i olsem rod we Samson i yusum blong kasem en blong wan bisnes, wan mak, no blong mekem wan samting.” ?Woman ya i rod blong kasem wanem mak? Jajes 14:4 i eksplenem se Samson “i stap mekem rod blong spolem” ol man Filistia. Hemia nao mak we Samson i wantem kasem, taswe hem i intres long woman ya. Taem Samson i kam bigman, “spirit blong Hae God i stap mekem hem i kam strong moa,” mo i pusum hem blong wok. (Jajes 13:25) Taswe, spirit blong Jeova nao i pusum Samson blong askem papa mama blong hem blong tekem woman Filistia ya blong i kam waef blong hem. Mo tu, spirit ya i stap biaen long Samson taem hem i wok olsem jaj long nesen blong Isrel. ?Olsem wanem? ?Samson i faenem rod we hem i stap lukaot blong agensem ol man Filistia? Fastaem yumi mas lukluk olsem wanem Jeova i soemaot long hem se bambae hem i givhan long hem.
Wan Kwestin
?Aposol Pol i minim wanem taem hem i talem se “i gud ol woman oli no toktok insaed long ol kongregesen”?
Pol i raet long kongregesen blong Korin se: “Samting ya i sem mak long olgeta kongregesen blong ol tabu man, i gud ol woman oli no toktok insaed long ol kongregesen, from we oli no gat raet blong mekem olsem.” (1 Korin 14:33, 34) Blong kasem minim blong ol tok ya, i gud blong luk ol narafala advaes blong Pol long ol vas raonabaot.
Long 1 Korin japta 14, Pol i tokbaot ol samting long saed blong ol miting blong ol Kristin Kongregesen. Hem i eksplenem ol samting we oli mas tokbaot long ol miting mo olsem wanem blong lidim ol miting ya. (1 Korin 14:1-6, 26-34) Mo tu, hem i makem gud se ol Kristin miting i blong mekem olgeta long ‘kongregesen oli kam strong.’—1 Korin 14:4, 5, 12, 26.
Long tok blong Pol, tok ya “no toktok” i kamaot tri taem long 1 Korin japta 14. Evri taem we hem i talem tok ya, hem i stap talem long ol defren grup blong ol man long kongregesen. Long ol grup ya, hem i talem sem risen, hemia se “olgeta samting oli mas hapen long fasin we i stret mo i folem plan.”—1 Korin 14:40.
Faswan, Pol i se: “Sipos sam long yufala oli toktok long narafala lanwis, i gud we tu o tri man nomo oli toktok. Mo taem wan long olgeta i toktok, hem nomo i mas toktok gogo i finis, nao biaen narafala i save toktok. Mo i mas gat wan man i tanem lanwis ya. Be sipos i no gat man i save tanem lanwis ya, man ya i no mas toktok long kongregesen, hem i save toktok hem wan nomo long God.” (1 Korin 14:27, 28) Hemia i no min se man ya i no mas toktok nating long ol miting, be i min se bae i gat sam taem we bambae hem i no mas toktok. Tingbaot se toktok blong hem i no save mekem olgeta long kongregesen oli kam strong, sipos hem i toktok long lanwis we oli no save.
Seken, Pol i se: “I gud yufala i letem tu o tri profet nomo oli toktok, mo ol narafala oli traem kasem save long mining blong ol tok ya. Be sipos God i soemaot sam samting long wan narafala we i stap sidaon long ples ya, long taem ya i gud man we i stap toktok i stop fastaem, blong man ya i save toktok.” Hemia i no minim se faswan profet i no mas toktok long ol miting, be i minim se samtaem bambae hem i stop blong toktok. Nao narafala we God i soem sam samting long hem i save toktok long kongregesen. Nao hem i save ‘leftemap tingting blong evriwan long kongregesen’.—1 Korin 14:26, 29-31.
Namba tri, Pol i toktok long ol Kristin woman, i se: “I gud ol woman oli no toktok insaed long ol kongregesen, from we oli no gat raet blong mekem olsem, be oli mas stap aninit long ol man.” (1 Korin 14:34) ?From wanem Pol i givim advaes ya long ol sista? Blong mekem se i gat oda insaed long kongregesen. Hem i talem se: “Sipos oli wantem save wan samting, i gud oli askem long hasban blong olgeta taem oli go long haos, from we i wan bigfala sem sipos ol woman oli toktok insaed long kongregesen.”—1 Korin 14:35.
Maet sam sista oli stap kwestinim ol tok we oli harem long kongregesen. Advaes blong Pol i halpem ol sista blong oli no stronghed be blong oli gat tingting daon mo folem arenjmen blong Jehova, speseli blong oli stap aninit long hasban blong olgeta. (1 Korin 11:3) Mo tu, taem oli no toktok, oli soem se i no wok blong olgeta blong tij insaed long kongregesen. Taem Pol i raet long Timoti, hem i soem se i no stret blong wan woman i tij long kongregesen: “Mi mi no givim raet long ol woman blong oli tij mo blong oli bos long ol man. Oli no mas toktok.”—1 Timoti 2:12.
Hemia i min se ?wan Kristin woman i no mas toktok nating long ol miting? Nogat. Long taem blong Pol, maet samtaem tabu spirit i pulum sam Kristin woman blong oli prea o talem sam profet tok insaed long kongregesen. Be taem oli mekem olsem, oli kavremap hed blong olgetaa blong soem se oli luksave posisen blong olgeta. (1 Korin 11:5) Long taem blong Pol mo tede, Baebol i talem se ol brata mo ol sista tu, oli mas talemaot hop blong olgeta long fored blong ol man. (Hibru 10:23-25) Ol sista oli mekem olsem long wok blong prij. Mo tu, oli talemaot hop blong olgeta mo oli leftemap tingting blong ol narafala long ol miting, taem oli givim ol ansa mo mekem ol pleplei o ol tok blong studen.
Taswe ol Kristin woman oli “no toktok,” taem oli no traem tekem wok blong ol man mo tijim kongregesen. Oli no kwestinim ol toktok blong olgeta we oli gat otoriti blong tij. Taem ol Kristin sista oli luksave stret posisen blong olgeta insaed long kongregesen, oli givhan bigwan blong mekem pis mo mekem ‘kongregesen i kam strong.’—1 Korin 14:26, 33.
[Futnot]
a Tede ol Kristin sista we oli bigman long spirit oli folem eksampol ya long kongregesen taem wan brata we i baptaes i no stap mo wan sista i tekem ples blong hem.—Luk Wajtaoa, Julae 15, 2002, pej 26.